Zdenko MATIČIĆ: DRŽAVNA GOSPODARSKA UZDANICA INA U RALJAMA STRATEŠKOG PARTNERA – OD PONOSA DO PONORA

Hrvatska nemoćna – aduti su u rukama MOL-a!? Kakva je kratkoročna, a kakva dugoročna sudbina negdašnjeg naftnog giganta, tvrtke strateške energetske važnosti, radi čega i nacionalnoga ponosa, nakon 13 godina partnerskoga odnosa s madžarskim MOL-om? Gasi li se rafinerija u Sisku, možda čak i ona u Rijeci, nastavlja li se arbitraža u Washingtonu zbog toga […]

Hrvatska nemoćna – aduti su u rukama MOL-a!?

Kakva je kratkoročna, a kakva dugoročna sudbina negdašnjeg naftnog giganta, tvrtke strateške energetske važnosti, radi čega i nacionalnoga ponosa, nakon 13 godina partnerskoga odnosa s madžarskim MOL-om? Gasi li se rafinerija u Sisku, možda čak i ona u Rijeci, nastavlja li se arbitraža u Washingtonu zbog toga što MOL, iako s podjednakim vlasničkim udjelom ima prevlast u odlučivanju, a k svemu je optužuje i za gubitke u plinskome biznisu, zašto je INA gubitaš?

Padaju li i Sisak i Rijeka?

Na ta i neka druga pitanja odgovoru se nadao, najavljivao ga čak i novi premijer Andrej Plenković, koji je to obećao razjasniti sastankom na najvišoj razini. Pa do tog sastanka ipak nije došlo u Budimpešti, nego u Zagrebu, s upravom Ine, na kojemu, kako se rad optužnice i tjeralice za mito jednom od bivših premijera Ivi Sanaderu moglo i očekivati, nije bilo ni ključnog čovjeka MOL-a Zsolta Hernadija. Ostala je nerazjašnjena i njegova vrlo gruba, neuvijena najava kako MOL u nekom dugoročnom planu kani modernizirati svoje rafinerije kod Budimpešte i Bratislave, a najvjerojatnije bez Ine u preradi sirove nafte. A to bi Inu svelo na distributera i (pre)prodavača derivata, s daljnjim padom broja zaposlenih, prihoda i dobiti (ako bi je i bilo). Zanimljivo je kako se i predsjednik uprave Ine Zoltan Aldot nakon već rečenoga sastanka u Zagrebu oglušio na izravno novinarsko pitanje “gasi li se rafinerija u Sisku”.

Pitanja su to koja već duže vrijeme vise u zraku, po tko će znati koji puta naglašena kad je nedavno, obnoć i potajice tijekom vikenda, iz sisačke u riječku rafineriju željeznicom prebačeno oko 600 tona sirove nafte- Hrvatska sirova nafta, pa još i hrvatskom prebačena, tajno, po odluci Madžara, jer donio ju je, kažu bolje informirani, navodno osobno sam  Aldot, iako bi to, u normalnim okolnostima, bila uobičajena, rutinska odluka na ipak nešto nižoj razini. Ali, kako su okolnosti u odnosima između, kako se još uvijek službeno tretiraju, partnerima sve samo ne normalne, to je u Sisku izazvalo uzbunu ravnu općoj opasnosti za najtežih ratnih dana. A sve je ipak završilo samo na javnom medijskom protestu prvog čovjeka Sindikata sisačke Rafinerije Predraga Sekulića, zabrinutog za 600 radnih mjesta, u gradu koji bi, nakon Željezare i niza manjih industrija, mogao izgubiti i drugu veliku hraniteljicu. Da, i obećanjem predsjednice Kolinde  Grabar Kitarović kako će se i ona pozabaviti tim pitanjem, jer je “NA kompanija od strateškog državnog interesa”.

Ina kao političko pitanje

Dodamo li tomu aktualno propitivanje navodno mogućeg sukoba  interesa jer je jedan od trojice hrvatskih članova uprave Ine Niko Dalić suprug ministrice gospodarstva Martine Dalić  još proljetni skandal kodnog naziva “savjetnica” (supruga HDZ-ova predsjednika i hrvatskog premijera Ana Šarić radila je za – MOL), rad koje je s obje dužnosti pao i Tomislav Karamarko, to nedvojbeno kazuje da je INA, umjesto gospodarsko, već dugo više prvorazredno političko pitanje. Ili da, zapravo, nikada nije ni prestala biti miljenicom visoke politike.

Bila je to i za Jugoslavije, i ne samo na republičkoj (hrvatskoj), nego i na državnoj razini. I nastavila to biti i po osamostaljenju Hrvatske. Pa je i za ratnih dana bila izdašna “krava muzara” ne samo u energetskom, nego i u financijskom smislu. No, kako je u ratu izgubila dobar dio negdašnjeg domaćeg tržišta, a imala i grdnih problema da ako već ne može zadržati barem naplati ili kompenzira brojne crpke u praktički svim novonastalim državama osim BiH, potkraj ’90-tih prošloga stoljeća zazvonilo je zvono na uzbunu. O strateškom partneru koji bi ju izvlačio iz problema u koje je zapala, razmišljalo se još za direktorovanja Davorina Šterna, kojega je na tu poziciju postavila Vlada Zlatka Mateše. Pa ipak, konkretizacija te teške odluka zapala je Vladu Ivice Račana koju je operativno proveo ministar gospodarstva Ljubo Jurčić.

Godine MOL-ovih odluka i Ininih padova

– Odluka je bila da se strateškom partneru, radi kontrole važnih odluka, proda 25 posto plus dionica Ine, prisjeća se jedan drugi od Račanovih ministara Davorko Vidović (rad i socijala, danas savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje u HGK), koji je za Inu životno zainteresiran i kao stanovnik, nakratko i gradonačelnik Siska. U igri su, osim MOL-a, bili još i austrijski OMV i ruski Rosneft. Prepuštam upućenijima na ocjenu je li izbor MOL-a bio najpametnija odluka ili kako bi se sve odvijalo da je izbor pao na jednu od preostale dvije kompanije, no najodlučnije odbijam sve učestalije optužbe kako smo tom odlukom eto (ras)prodali i Inu. Ugovorom su jasno definirana prava i obveze oba partnera, a prve naznake da ih MOL baš i nije spreman ispoštovati kako je ugovoreno nazirale su se tek nakon izbora na kojima je na vlast došao HDZ s Ivom Sanaderom kao premijerom. Znam tek da je MOL u svoju investicijsku obvezu pokušao ugurati i iznos od 10 milijardi kuna kojim su zapravo i samo platili (su)vlasnički udio. Ozbiljniji su problemi nastali ipak kad se MOL dokupom udjela izjednačio s Hrvatskom na oko 48 posto, a Sanader im uz to prepustio čak i proglašavanje u upravljanju Inom.

Znatno je konkretniji pa i oštriji u kritici MOL-ova odnosa spram Ine dugogodišnji naftaš Jasminko Umičević (u Ini od pripravnika dogurao do zamjenika predsjednika uprave), koji svoje tvrdnje u intervjuu “Jutarnjem listu” prije mjesec dana, potkrjepljuje svotama i postocima. Račanovoj Vladi zamjera samo što nije u ugovor ugradila i penale za neizvršene obveze te za “prešutno” prepuštanje odlučivanja nesrazmjenog udjelu u vlasništvu. No i po Umičevićevu mišljenju pravi su problemi za Inu počeli ipak za Sanaderova mandata –  u šest godina od 2009. operativna dobit je na godišnjoj razini padala za 7, proizvodnja za 5, prerada za 4, a rezerve za čak 8 posto, tvrdi Umičević. U tih je 6 godina prodaja rafinerijskih proizvoda pala za 800.000 tona, a broj zaposlenih za 5.700 (trećina). Ključnim problemom vidi i pad ulaganja u modernizaciju – još 2009. i 2010., kad Madžari preuzimaju odlučivanje, godišnja ulaganja bila su 1,3 milijarde, a otad ni jedne godine više od 600 milijuna kuna. Propuštena je, kaže, prilika da se u godinama najskuplje nafte, Ina osigura za teže dane. U aktualnom sporu Hrvatskoj su praktički vezane ruke, jer ne može do ključnih informacija, kojima raspolaže i o njima odlučuje samo – MOL.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close