ZAŠTO DORH ŠUTI Kaos na zagrebačkom Pravnom fakultetu

Još 2. prosinca 2013. godine Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu zaprimilo je kaznenu prijavu protiv nepoznatog počinitelja zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti iz članka 337. stavak 1. i 4. Kaznenog zakona. Prijava je došla od profesora Pravnog fakulteta (ime poznato redakciji Objektiva). No, od tada, mada je prošlo nešto […]

Još 2. prosinca 2013. godine Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu zaprimilo je kaznenu prijavu protiv nepoznatog počinitelja zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti iz članka 337. stavak 1. i 4. Kaznenog zakona. Prijava je došla od profesora Pravnog fakulteta (ime poznato redakciji Objektiva). No, od tada, mada je prošlo nešto više od dvije godine, do sada, kako doznajemo, ništa konkretno nije urađeno kako bi se istražili navodi prijave, a sam podnositelj prijave kaže nam kako iz DORH-a izbjegavaju dati konkretan odgovor.

Ukratko, prema podacima iz prijave, radi se o nezakonitom pogodovanju osobi koja je 2007. zaposlena na Poreznom studiju (tada sastavnom dijelu Veleučilišta u Zagrebu) i koja je , prema dostupnim upisnicima nastave koje je podnositelj kaznene prijave uredno pohranio, godinama primala plaću iz državnog proračuna unatoč tome što nije ispunjavala svoju zakonsku obvezu satnice (sjetimo se sličnog slučaja Rade Buljubašića koji je procesuiran i osuđen).

Da se to događalo na nekom provincijskom veleučilištu još bi se moglo razumjeti, no kako se radi o jednoj od najstarijih visokoškolskih ustanova u Republici Hrvatskoj time se srozava ukupni ugled visokog školstva u Hrvatskoj pa se onda ne treba čuditi da Sveučilišta u Zagrebu nema nigdje na svjetskim popisima uglednih visokoškolskih i znanstvenih institucija.

Pokušali smo od odgovornih osoba s Pravnog fakulteta u Zagrebu doznati njihov stav o kaznenoj prijavi i navodima iz nje, no na naša pitanja za očitovanjem oglušili su se rektorica Pravnog fakulteta prof. dr. sc. Dubravka Hrabar, prof. dr. sc. Hrvoje Arbutina i dr. sc. Josipa Bogovac.

 

Početnici jedan od najvažnijih predmeta

No, pođimo redom, u spomenutoj prijavi od prije više od dvije godine podnositelj navodi kako je kao zaposlenik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, održavajući nastavu na Poreznom studiju odnosno Studijskom centru za javnu upravu i javne financije saznao za sumnju o počinjenju kaznenog djela. U prijavi se navodi kako je uvidom u službenu dokumentaciju o organizaciji i održanoj nastavi Studijskog centra za javnu upravu i javne financije i Pravnog fakulteta te isplaćenim novčanim naknadama moguće utvrditi sudionike takvih  nezakonitih radnji.

Na Poreznom je studiju od 2011. godine promijenjen pravni status i naziv u Studijski centar za javnu upravu i javne financije te je iste godine, ukidanjem Veleučilišta u Zagrebu, taj Centar postao sastavni dio Pravnog Fakulteta. U konkretnom slučaju, prema navodima iz kaznene prijave, mr. sc. Jasna Bogovac je 2007. godine, posredstvom svojeg prijatelja prof. dr. sc. Hrvoja Arbutine, pročelnika Poreznog studija,  na javnom natječaju, kao jedini kandidat, zaposlena u zvanju predavača. Slučajno je i  prof. dr. sc. Arbutina, tadašnji pročelnik Poreznog studija koji je inicirao raspisivanje javnog natječaja, ujedno i prijatelj novozaposlene osobe, kojoj je bio mentor prilikom izrade magistarskog rada, a kasnije o prilikom izrade doktorskog rada.

Prema prijavi, mr. sc. Jasna Bogovac je, nakon što je 2007. godine zaposlena na Poreznom studiju, godinama nije izvršavala zakonsku satnicu, ali je, unatoč tome, primala punu plaću od mjesečno preko 7.000 neto. Naime, prema Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanje, te na temelju Kolektivnog ugovora za znanost i visoko obrazovanje,  osobe u zvanju predavača bili su godišnje dužni izvršavati 450 sati nastave. U praksi bi to značilo da taj predavač u cijelosti izvršava nastavu iz 4,5 predmeta godišnje. S druge strane, mr. sc. Jasna Bogovac je godinama izvršavala nastavu samo iz jednog predmeta, kasnije joj je dodan  još jedan predmet, što u praksi znači da njezina satnica nije prelazila 100 sati godišnje. Usporedimo li njezinu realiziranu satnicu kroz godine sa satnicom od 450 sati koju su Zakon i Kolektivni ugovor propisali,  očito je neizvršavanje zakonske norme.

Podnositelj kaznene prijave navodi kako je 24. svibnja 2012. godine dopisom informirao tadašnjeg dekana Pravnog fakulteta u Zagrebu profesora dr. sc. Zorana Paraća i tajnika Fakulteta Stjepana Lica o mogućim nezakonitostima pa je tada predavačici Bogovac hitno povećana satnica od nove akademske godine 2012./2013. Naime, kako se navodi u kaznenoj prijavi, predavačici Bogovac je protivno Statutu Pravnog fakulteta dodijeljeno čak i  održavanje u cijelosti nastave iz predmeta Financijsko pravo i financijska znanost za izvanredne studente na trećoj godini studija Pravnog fakulteta. Budući da su Financijsko pravo i financijska znanost, kako se ističe u kaznenoj prijavi,  jedan od temeljnih nastavnih predmeta Pravnog studija a Bogovac samo predavačica takvom dodjelom prekršen je  članak 68. Statuta Pravnog fakulteta koji navodi da „predavači u nastavnom zvanju predavača ili višeg predavača ne mogu izvoditi nastavu iz temeljnih nastavnih predmeta studija“.  Drugim riječima, mjerodavni na Pravnom fakultetu ili ne poznaju vlastite propise ili ih svjesno krše kako bi prikrili neizvršavanje zakonske satnice u slučaju Bogovac.

 

DORH ignorira slučaj

Podnositelj kaznene prijave Državno odvjetništvo RH, odnosno glavnog odvjetnika Dinka Cvitana još je dva puta dopisima podsjećao na sporni slučaj s Pravnog fakulteta, prvi put 2. lipnja 2015. te 19. listopada iste godine. U prvom podsjećanju na slučaj podnositelj prijave navodi i kako je Bogovac završila fakultet u 35. godinu što, kako smatra, daje dodatnu dimenziju slučaju, naime u tim godinama mladi znanstvenici već imaju znanstvene titule i primorani su napustiti Hrvatsku jer, za razliku od Bogovac, nemaju svoje ‘zaštitnike’ koji će ih ‘uhljebiti’.

U tim požurnicama podnositelja prijave čudi što je prošlo više od godinu i pol dana od podnošenja kaznene prijave te da ga nitko iz Županijskog državnog odvjetništva nije zvao da iznese svoja saznanja po pitanju prijave. Navodi kako predmet u ŽDO u Zagrebu vodi zamjenica županijskog odvjetnika gđa. Danijela Paić koju je u više navrata telefonski kontaktirao tražeći razgovor koji ona odbija. Navodi da je 17. rujna 2014. godine dobio od nje pismeno očitovanje na požurnice u kojem se navodi da su izvidi pri samom dovršetku te da je zatražila dokumentaciju od Porezne uprave vezano za isplatu plaća na Pravnom fakultetu iz 2010. godine. Zadnji kontakt s DORH-om imao je 20. studenog 2015., kada je zamjenica Danijela Paić  koja vodi predmet podnositelju prijave naprasno spustila telefonsku slušalicu nakon što ju je nazvao da bi se raspitao za tijek radnja po podnesenoj prijavi.

Na naše pitanje u kojoj su fazi izvidi u svezi te kaznene prijave iz DORH-a nam je odgovorila glasnogovornica županijskog Državnog odvjetništva Zagreb Dunja Pavliček: „na Vaše pitanje odgovaramo da su, u predmetu na koji se odnosi Vaš upit, i nadalje u tijeku izvidi. O državnoodvjetničkoj odluci u ovom predmetu javnost će biti pravovremeno obaviještena“. Da je potrebno više od dvije godine da se ispitaju navodi jedne ne baš komplicirane prijave potpuno je besmisleno, posebno jer se u odgovoru iz DORH-a ne navodi niti okvirno kada će izvidi biti okončani.

 

Pokušaj rješavanja slučaja na Pravnom fakultetu

Početkom studenoga 2015. godine podnositelj kaznene prijave uputio je dopis dekanici Pravnog fakulteta u Zagrebu prof. dr. sc. Dubravki Hrabar i tajniku Fakulteta Stjepanu Licu (dostavljeno na znanje i svim prodekanima).  Tim je dopisom podnositelj  zahtijevao osnivanje istražnog povjerenstva u vezi, kako smatra, nepravilnosti prilikom izvršavanja radne obveze od strane mr. sc. Jasne Bogovac u razdoblju koje je predmet kaznene prijave.

U dopisu podsjeća kako je  30. svibnja 2012.godine Fakultetsko vijeće Pravnog fakulteta mr. sc. Jasni Bogovac, tadašnjoj predavačici na Poreznom studiju, dalo suglasnost za izvođenje nastave i održavanje ispita na predmetu Financijsko pravo i financijska znanost, da je iniciranje suglasnosti potaknuo prof. dr. sc. Hrvoje Arbutina, predstojnik Katedre za financijsko pravo, a da se prije toga nije konzultirao s nastavnicima na Katedri. Autor dopisa podsjeća da je o tome informirao dopisom ranijeg dekana prof. dr. sc. Zorana Paraća.

Nakon što joj je Fakultetsko vijeće izdalo suglasnost protivno Statutu Pravnog fakulteta, predavačica Bogovac držala je nastavu (predavanja i seminare) za izvanredne studente u akademskoj godini 2012./2013. te dijelu akademske godine 2013./2014..

 

Položeni ispiti ne mogu biti valjani

Nakon intervencije tadašnjeg novog dekana Pravnog fakulteta u prosincu 2013. godine,  predavačica Bogovac je prestala održavati nastavu i ispite iz predmeta Financijsko pravo i financijska znanost, navodi se u dopisu, te dodaje kako je predavačica Bogovac cijelo vrijeme dok je održavala predavanja održavala i ispite iz svojeg predmeta kojemu je pristupilo više od 200 studenata.

Autor dopisa dekanici Hrabar smatra da bi Istražno povjerenstvo trebalo razjasniti navedene okolnosti, prije svega ispitati: može li i pod kojim uvjetima predavačica s Poreznog studija održavati nastavu iz redovnog predmeta na Pravnom fakultetu? Autor dopisa napominje kako su četiri nastavnika Katedre bila ovlaštena održavati nastavu na predmetu Financijsko pravo i financijska znanost, te da stoga nije bilo potrebe za angažmanom Bogovac. Štoviše, njezinim angažiranjem bila im je ugrožena norma satnice iz Kolektivnog ugovora.

Autor dopisa pita se i jesu li članovi Fakultetskog vijeća kod donošenja suglasnosti za angažman predavačice Bogovac bili upoznati s činjenicom da odlučuju o osobi u zvanju predavačice jer iz dokumenata koji su im bili dostavljeni prilikom donošenja odluke o suglasnosti to nije bilo vidljivo.

Angažman predavačice Bogovac obuhvaćao je tjedno tri sata nastave i jedan sat seminara za izvanredne studente, sat seminara izvodio se u okviru satnice predviđene za nastavu, navodi se u dopisu te predlaže da Istražno povjerenstvo utvrdi stvarno izvedene satnice nastave i seminara predavačice Bogovac.

Autor dopisa se pita i što bi bilo da Istražno povjerenstvo utvrdi da je suglasnost za održavanje predavanja i ispita predavačici Bogovac bilo protivno važećim propisima, odnosno hoće li se poništiti ispiti položeni kod predavačice Bogovec?1

„Zahvaljujući takvom protupravnom postupanju, gđi Bogovac omogućeno je da na teret Poreznog studija, odnosno Studijskog centra za javnu upravu i javne financije (radi se o javnim učilištima koji se financiraju sredstvima iz državnog proračuna) godinama prima punu plaću iako je izvršavala svega 20-tak posto godišnje norme sati, čime je izvršena gruba zloporaba položaja i ovlasti od strane mjerodavnih osoba koje su joj to omogućile, a istodobno je gđi. Bogovac omogućeno pribavljanje znatne imovinske koristi u visini nekoliko godišnjih plaća (otprilike 500 tisuća kuna u spornom razdoblju). Tome treba pridodati i eventualne naknade za regres, božićnice, službena putovanja po skupovima, rad na projektima i sl. Šteta koju je Porezni studij, odnosno kasnije Studijski centar za javnu upravu i javne financije pretrpio znatno je veća (skoro milijun kuna), jer su za izvođenje nastave angažirani vanjski suradnici kojima su za to uredno isplaćivale naknade, iako je tu nastavu, u okviru satnice propisane Kolektivnim ugovorom, trebala i mogla izvoditi gđa. Bogovac“, navodi se u prijavi DORH-u.

Autor prijave navodi kako je o svemu upozorio dopisom od 24. svibnja 2012. godine (klasifikacijska oznaka 602-04/12-14/109; urudžbeni broj 251-55-12-1) tadašnjeg dekana Pravnog fakulteta prof. dr. sc.  Zorana Paraća a na znanje tajniku Fakulteta Stjepanu Licu, koji na to nisu ništa poduzeli. Tvrdi kako je nakon toga počelo njegovo osobno šikaniranje, upućivanjem e-maila kojim mu se brani rad na projektima, pisanje udžbenika i sl., da bi takvo kasnije šikanirajuće ponašanje, prema njegovim tvrdnjama, dodatno eskaliralo, te je u strahu za radno mjesto i materijalnu egzistenciju.

 

Što su radili Radna inspekcija i policija na Fakultetu?

Autor kaznene prijave kaže kako je o uočenim nepravilnosti  koje mogu imati i kaznenopravne posljedice  dopisom od 8. studenoga 2013. godine (klasifikacijska oznaka 052-02/13-14/198; urudžbeni broj 15-13-1) obavijesti i novog dekana Pravnog fakulteta u Zagrebu prof. dr. sc. Hrvoja Sikirića, a na znanje tajniku Fakulteta Stjepanu Licu i prodekanima i šefici računovodstva: „U razgovoru koji sam, povodom upućenog dopisa, 29. studenoga 2013. godine vodio s dekanom prof. dr. sc. Sikirićem i tajnikom Fakulteta Licom, te prodekanima Miladinom i Baretićem tajnik Lice je kao godinu dolaska gđe. Bogovac na Porezni studij naveo 2011., što, ako se dobro sjećam, ne odgovara istini. Lice je u tom razgovoru naveo i kako je u proljeće te godine u nekoliko navrata na Pravni fakultet dolazio Radni inspektorat te da su službenici Policijske uprave 25. studenoga 2013. godine također dolazili na Pravni fakultet.“

Problem dodatno komplicira, kako se navodi u dopisu dekanici Hrabar, i činjenica da je Porezni studij od svog početka akademske godine 2006./2007. bio organiziran kao dvogodišnji studij, s tim da je nastavnicima i studentima Studija bilo rečeno da će se od akademske godine 2008./2009. uvesti i treća godina studija. „Tim su povodom nastavnici (uključujući i autora dopisa) u više navrata ispunjavali zatražene formulare (sinopsis nastave,popise literature…) nužne za dobivanje dopisnice za treću godinu studija. Na sastanku Katedre početkom prosinca 2011. godine članovi saznaju da, unatoč tome što su godinama ranije i u više navrata ispunjavali zatražene formulare, prijedlog za dobivanje dopisnice za treću godinu Ministarstvu znanosti uopće nije predan nego je stajao u ladici kod mjerodavne osobe“, navodi autor dopisa dodajući da je, koliko je njemu poznato, službeni zahtjev za dopisnicu poslan tek u proljeće 2012. godine.

 

Ogromna materijalna šteta

Zbog toga autor dopisa traži da Istražno povjerenstvo razjasni i te okolnosti, prije svega utvrdi tko je bio zadužen za proceduru podnošenja zahtjeva Ministarstvu znanosti za dobivanje dopusnice za treću godinu Poreznog studija,  te zašto se sa službenom dostavom zahtjeva kasnilo tri-četiri godine od predviđenog roka?

Autor se pita i kolika je šteta nanesena studentima Poreznog studija koji su planirali upisati i treću godinu koja im je najavljena prilikom upisa na studij, ali su zbog višegodišnjeg kašnjenja s podnošenjem zahtjeva i dobivanje dopusnice bili spriječeni u tome . Nakon što je konačno uvedena i treća godina Poreznog studija, došlo je do pritiska na upisu jer je broj mjesta ograničen, a nagomilalo se puno  studenata koji su u nekoliko godina završili dvije godine studija pa mnogi od njih nisu imali mogućnost upisa u treću godinu, navodi autor dopisa. Pritom ističe i da je onim studentima kojima nije omogućeno studiranje  treće godine Poreznog studija, zbog nemara mjerodavnih na Veleučilištu koji su bili nadležni za dobivanje dopisnice, nanesena ogromna materijalna šteta.

Navodi primjer zaposlenih u Poreznoj upravi koji su završili dvije godine Poreznog studija, ali im se u radnu knjižicu upisuje i priznaje samo srednja stručna sprema, te se pita što bi bilo da su takvi odlučili tužiti Pravni fakultet u Zagrebu i zatražili naknadu štete na ime razlike u plaći.

Kako se Porezni studij na zagrebačkom Pravnom fakultetu dijelom financira i od uplata školarina, kašnjenje s pokretanjem treće godine studija od nekoliko godina znači i uskraćivanje određenog iznosa školarina Fakultetu, navodi autor dopisa i traži od Istražnog povjerenstva da utvrdi tko je odgovoran za nemar kašnjenja u slanju zahtjeva za dopisnicu za treću godinu Poreznog studija.

 

Dekanica ne vidi ništa sporno

Na ovaj dopis profesora Pravnog fakulteta u Zagrebu odgovorila je dekanica prof. dr. sc. Dubravka Hrabar ustvrdivši kako ne može imenovati istražno povjerenstvo prema upućenim zahtjevima.

„Prema čl. 97. st. 1. Pravilnika o radu Pravnog fakulteta u Zagrebu iz 2010. godine, o otkazu nastavniku odlučuje dekan na temelju izvješća i prijedloga istražnog povjerenstva i Fakultetskog vijeća. st. 4. iste odredbe predviđa da dekan imenuje istražno povjerenstvo za svaki pojedini slučaj donošenja odluke o otkazu ugovora o radu. Iz navedenog proizlazi obveza dekana da imenuje istražno povjerenstvo kad razmatra mogućnost otkaza nastavniku. Otkaz ugovora o radu, spomenut u čl. 97. Pravilnika o radu, daje se zbog kršenja obveza iz radnog odnosa (otkaz uzrokovan skrivljenim ponašanjem nastavnika). Navodi izneseni u zahtjevu za osnivanjem istražnog povjerenstva nisu učinili vjerojatnim da je prof. Arbutina prekršio obveze iz radnog odnosa koje bi opravdavale otkaz njegovog ugovora o radu“, navodi dekanica Hrabar u odgovoru.

Naime, dekanica Hrabar smatra da „glede navoda da je, propustom profesora Arbutine, predavačica J. Bogovac održavala nastavu i ispite na Pravnom fakultetu, dobivši prethodno ovlast za to od Fakultetskog vijeća, reagirala je prethodna uprava na način koji je smatrala odgovarajućim. Nepoznavanje propisa o pravnim obvezama predavača od strane profesora Arbutine zbog kojeg je inicirao pred Fakultetskim vijećem postupak za dobivanje ovlasti predavačice J. Bogovac za održavanje nastave i ispitivanje na Pravnom fakultetu, ne predstavlja kršenje obveza iz radnog odnosa“.  Drugim riječima, dekanica Hrabar priznaje da je došlo do kršenja propisa prilikom davanja ovlasti Bogovac za održavanjem nastave i ispita na Pravnom fakultetu, ali to ne smatra prikladnim za osnivanje istražnog povjerenstva koje bi razjasnilo sve okolnosti tog slučaja?!

Dekanica Hrabar nadalje ističe da je Porezni studij bio dio Društvenog veleučilišta jer je do njegove integracije s Pravnim fakultetom u Zagrebu došlo tek 2011. godine sukladno Sporazumu o organizacijskim promjenama sklopljenom 9. lipnja 2011. godine i Uredbom o pripajanju Društvenog veleučilišta u Zagrebu Sveučilištu u Zagrebu od  6. listopada 2011. godine (Narodne novine br. 116/2011). Prema tome, smatra dekanica Hrabar, Pravni fakultet nije ni mogao biti oštećen propustom profesora Arbutine da zatraži dopusnicu za treću godinu studija jer se radi o dvije različite pravne osobe. Na osnovu tih stavova dekanica Hrabar ponovno kaže kako je zaključila da nema razloga za osnivanje istražnog povjerenstva koje bi provjeravalo kršenje obveza iz radnog odnosa.

 

Pogodovanje predavačici Bogovac

Zanimljiv je i slučaj kasnijeg napredovanja predavačice Bogovac: Kao što smo rekli, nakon što je diplomirala ekonomiju u 35. godini, doktorirala je na Pravnom fakultetu u 46. godini. Početkom 2013. Pravni fakultet je, povodom odlaska jednog profesora u mirovinu, dobio odobrenje od strane Ministarstva za zapošljavanje nove osobe. To je odobrenje, kako doznajemo, godinu i pol ležalo u ladici, dok, sada doktorica znanosti, Bogovac nije ispunila zadnji uvjet za napredovanje. Tek nakon što je godinu i pol dana kasnije Bogovac ostvarila i zadnji uvjet za napredovanje, u svibnju 2015. dolazi do raspisivanja javnog natječaja za izbor docenta financijskog prava, na koji se ekonomistica Bogovac prijavila. Procedura izbora u zvanje docenta podrazumijeva i pozitivnu ocjenu od strane neovisnog nadležnog Matičnog povjerenstva. Međutim, nadležno Matično povjerenstvo odbija dati suglasnost da se ekonomistica Bogovac izabere u zvanje docenta pravne znanosti, te od povjerenstva koje je potpisalo njezino napredovanje, traži dodatno očitovanje koje bi osnažilo njezin doprinos pravnoj znanosti (Bogovac je ekonomistica!). Nakon što povjerenstvo šalje dodatno očitovanje o njezinom doprinosu pravnoj znanosti, Matično povjerenstvo to ocjenjuje nedovoljno uvjerljivim te odbija potvrditi izbor ekonomistice Bogovac u zvanje docenta pravnih znanosti. To ne sprječava Pravni fakultet da ponovno, želeći otvoriti put Bogovac za daljim napredovanjem, više od dvije godine nakon dobivenog odobrenja, ponovno otvara natječaj, ovaj put za docenta interdisciplinarnih znanosti,  na koji se ponovno Bogovac javlja. S tim u svezi, postavljaju se dva pitanja: Prvo, zašto se čekalo godinu i pol na raspisivanje natječaja, kad se natječaj mogao raspisati čim je odobrenje dobiveno? Može li se isključiti mogućnost da je razlog vremenskog pomaka pogodovanje Bogovac koja u trenutku dobivenog odobrenja još nije imala uvjete za napredovanje, nego ih je tek kasnije ostvarila? Drugo, dobiveno odobrenje moglo se koristiti i za zapošljavanje dva nova asistenta (dijeli se koeficijent plaće redovitog profesora koji je otišao u mirovinu). Nije li bilo racionalnije raspisati natječaj za dva asistenta na koje bi se prijavili i bili primljeni mladi pravnici s vrhunskim referencama? Na taj način dala bi se prilika mladima i spriječio njihov bijeg u inozemstvo, samo zato jer nemaju nikoga tko će ih gurati kroz sustav.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close