WWF Adria upozorava na važnost očuvanja rijeka

Ujedinjeni narodi (UN) ovlastili su svjetsku organizaciju za zaštitu prirode WWF (World Wide Fund for Nature) da do 2020. godine upozorava na važnost očuvanja biološke raznolikosti, a WWF Adria, njezin regionalni ured sa sjedištem u Zagrebu, ove godine u središte pozornosti stavlja očuvanje rijeka. “U skladu s mandatom koji nam je dao UN potrudit ćemo se da kroz […]

Ujedinjeni narodi (UN) ovlastili su svjetsku organizaciju za zaštitu prirode WWF (World Wide Fund for Nature) da do 2020. godine upozorava na važnost očuvanja biološke raznolikosti, a WWF Adria, njezin regionalni ured sa sjedištem u Zagrebu, ove godine u središte pozornosti stavlja očuvanje rijeka.

“U skladu s mandatom koji nam je dao UN potrudit ćemo se da kroz naše aktivnosti što veći broj ljudi shvati što je bioraznolikost i zašto nam je ona važna”, istaknula je u razgovoru za Hinu Petra Boić Petrač iz WWF Adrie, koja djeluje u Hrvatskoj, Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Kosovu, Makedoniji, Sloveniji i Srbiji.

Peticija za zaštitu Drave

Prvi cilj je podizanje svjesnosti o gubitku biološke raznolikosti – mi smo to počeli raditi kroz isticanje važnosti očuvanja rijeka, kojima prijeti opasnost prvenstveno od gradnje hidroelektrana, kaže Boić Petrač.

Od lipnja do listopada održat će se javno savjetovanje o Okvirnoj direktivi o vodama, koju Europska komisija namjerava revidirati, kao što je namjeravala revidirati i direktive o staništima i vrstama koje su temelj ekološke mreže Natura 2000. Boić Petrač najavljuje da će WWF organizirati kampanju protiv revidiranja te direktive.

Podsjeća da su lani počeli kampanju za zaštitu Mure od gradnje hidroelektrana, a ove godine su na Svjetski dan voda, 22. ožujka, slovenskoj ministrici predali više od 77.000 potpisa na peticiju za spas te rijeke.

U Hrvatskoj je na Svjetski dan voda počelo prikupljanje potpisa na peticiju za zaštitu Drave, na kojoj se planiraju izgraditi dvije hidroelektrane – Molve 1 i 2.

“Cilj nam je očuvati Dravu kako bi i dalje ostala najveći biser ‘Europske Amazone’. To potvrđuje podatak da u toj rijeci živi 70 vrsta riba, više nego u bilo kojoj drugoj rijeci u Hrvatskoj”, ističe Boić Petrač.

Irma Popović Dujmović iz WWF Adrie upozorava da su najugroženiji slatkovodni ekosustavi – od 70-tih godina prošlog stoljeća više od 81 posto populacija pokazuje negativan trend, odnosno opadanje broja riba, rakova, školjkaša i drugih vodenih organizama.

Zbog velikih brana jesetra pred izumiranjem

Primjerice, najveća slatkovodna europska riba jesetra praktički je pred izumiranjem zbog velikih brana za hidroelektrane – ona mora plivati uzvodno i nizvodno kako bi obavljala prirodne funkcije, a brane joj to priječe.

“Za nas hidroelektrane nisu samo izvor energije jer utječu i na šumarstvo, ribarstvo i poljoprivredu. Smatramo da bi sve to trebalo uzeti u obzir pri ocjeni troškova za hidroelektrane”, rekla je Popović Dujmović.

Na rijekama u Hrvatskoj, Sloveniji i drugim zemljama regije planira se graditi više od 2000 malih i velikih hidroelektrana. To su male rječice i jezera, pa ako se sve to izgradi pitanje je što će ostati od regije koja je jedna od najbogatijih u Europi po biološkoj raznolikosti.

“Možemo biti sretni i ponosni što imamo takvu biološku raznolikost”, poručila je Popović Dujmović. “Utjecaja će uvijek biti, ali s našim ponašanjem i osvješćivanjem o tome što radimo možemo smanjiti taj negativni trend i pokušati pomoći nekim populacijama da se oporave”, istaknula je.

U svijetu je samo 23 posto rijeka dužih od 1000 kilometara slobodnog toka i povezano s morem. U WWF-u su izračunali da je u Hrvatskoj samo tri posto rijeka slobodnog toka bez ikakvih barijera u koritu.

Rijeke obuhvaćaju manje od jedan posto površine Zemlje, a u njima se može naći gotovo 50 posto svih ribljih vrsta.

​Iz Izvješća o stanju prirode u Hrvatskoj od 2008. do 2012., navedeno je kako se naša zemlja i dalje odlikuje velikim bogatstvom divljih vrsta, posebno slatkovodnim ribama.

Zabilježeno je oko 40.000 divljih vrsta, no, i dalje se procjenjuje da u Hrvatskoj živi 50.000 do 100.000 divljih vrsta što, kažu u WWF-u, ukazuje na nedostatak poznavanja bioraznolikosti.

U Hrvatskoj ugroženo 7,4 posto zabilježenih vrsta

Gotovo 2,7 posto svih zabilježenih vrsta u Hrvatskoj su endemi, među kojima je najviše slatkovodnih riba i beskralješnjaka. Temeljem kriterija Međunarodne unije za očuvanje prirode, u Hrvatskoj je status ugroženosti procijenjen za 7,4 posto zabilježenih vrsta.

Najugroženiji su slatkovodne ribe, lišajevi i gljive, a osobito je ugrožena špiljska fauna. Tako je 23,8 posto vrsta ptica gnjezdarica i 14,6 posto vodozemaca i gmazova suočeno s visokim rizikom od izumiranja.

Procjenjuje se da je priroda u Hrvatskoj u najvećoj mjeri ugrožena ljudskim djelovanjem, i to preinakama prirodnih ekosustava, korištenjem bioloških resursa i onečišćenjem. Takvo djelovanje za posljedicu ima prvenstveno fragmentaciju, degradaciju i gubitak staništa.

Izgradnja brana često uzrokuje nepovratni gubitak ekosustava i populacija pojedinih vrsta, posebice slatkovodnih riba, rakova i vretenca.

WWF Adria upozorava na primjer izgradnje brane i akumulacije HE Lešće, čime su degradirana staništa izuzetno osjetljivih vrsta slatkovodnih riba, kao što su mladica, peš, te dunavska paklara. Izgubljeno je i 52 do 58 posto područja rasprostranjenosti endemične vrste carev rakušac.

Regulacijom rijeka nestaju sprudovi, riječni otoci i strme riječne obale, a posredno se smanjuje i površina vlažnih i poplavnih staništa uz rijeke, jer ih regulirani vodotoci više ne mogu prihranjivati vodom.

Opseg i kvaliteta vlažnih područja tijekom zadnjih 150 godina u Hrvatskoj drastično su smanjeni, što je jedan od najvažnijih razloga zašto su populacije mnogih vrsta ptica močvarica u našoj zemlji danas malobrojne i ugrožene, ističe WWF Adria.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close