vlč. Pavle Primorac: Trpljenje i molitva

Svijet, koji je nakon počinjenoga moralnoga pada i grijeha u mnogim segmentima pao pod vlast duhovne tame ne može prihvatiti Isusa Krista i njegovu poruku evanđelja. A ne može je prihvatiti i zato što ne razumije samu osobu Isusa Krista. Da bismo razumjeli evanđeosku riječ i sve ono na što se ona odnosi, da bismo […]

Svijet, koji je nakon počinjenoga moralnoga pada i grijeha u mnogim segmentima pao pod vlast duhovne tame ne može prihvatiti Isusa Krista i njegovu poruku evanđelja. A ne može je prihvatiti i zato što ne razumije samu osobu Isusa Krista. Da bismo razumjeli evanđeosku riječ i sve ono na što se ona odnosi, da bismo razumjeli i prihvatili njezino značenje za naš život, potrebna nam je obilna snaga Duha Svetoga. Dobro je rekao Isus svojim učenicima: „Ako vas svijet mrzi, znajte da je mene mrzio prije nego vas. Kada biste bili od svijeta, svijet bi svoje ljubio; no budući da niste od svijeta, nego sam vas ja izabrao iz svijeta, zbog toga vas svijet mrzi“ (Iv 15,18-19). Razmišljati i promišljati o evanđelju samo na temelju razuma nije dovoljno, jer mu onda u svojem životu oduzimamo pravu snagu za djelovanje. Evanđelje je uvijek potrebno shvatiti u snazi i sili Duha Svetoga, istog onog Duha u kojem je evanđelje napisano. Snagom Duha Svetoga postaje nam u duhovnom smislu razumljiv i misterij samoga Krista, i misterij Crkve i sakramenata i drugih vjerskih istina koje Crkva ispovijeda kao od Boga objavljene i predlaže ih na vjerovanje kršćanima.

Doista, ako današnji svijet ne može razumjeti Krista i njegovu poruku, onda ne može razumjeti niti kršćane. Ali Isus nas upozorava da u svijetu imamo muku, ali da moramo biti hrabri, jer on je pobijedio svijet. Pobijedio je sve zlo ovoga svijeta, svu negativnost, razorio je silu grijeha koja ide prema tome da čovjeka uništi i povede putem udaljenosti od duhovnih i evanđeoskih vrijednosti. Isus je to napravio snagom križa, uskrsnuća i svoje ljubavi. Na našoj je slobodnoj volji da se tom snagom križa i evanđelja okoristimo. I u skladu s time, evanđelje nas na mnogim mjestima poziva na trpljenje i molitvu. U čemu se sastoji trpljenje, a u čemu i kako bi trebala izgledati molitva jednoga kršćanina?

Trpljenje se javlja u onom trenutku kada čovjek kršćanin, onaj koji je istinski povjerovao Isusu Kristu i njegovoj poruci krene zbog svoje vjere trpjeti na bilo koji način – psihički, fizički ili duhovno. Duhovni progon može se dogoditi „iznutra“ u samom kršćaninu i njegovom duhovnom životu. Može nam se dogoditi da, što više molimo, što više primamo sakramente, čitamo Bibliju i nastojimo živjeti pobožno i sveto, da u životu, osobito duhovnom imamo više problema i muka. A to upravo i čini đavao, neprijatelj Boga i neprijatelj čovjeka u duhovnom svijetu, na duhovnoj razini. On je bijesan kada neka duša povjeruje Bogu i istinski želi živjeti po evanđelju, jer mu je cilj što god je moguće više ljudi upropastiti. Cilj mu je da što više ljudi čini zlo. Tu nam se mogu događati razne smetnje na duhovnom području, razna obeshrabrenja, strahovi, briga za vlastito spasenje, očaj kao grijeh protiv kreposti nade. Psihološko trpljenje javlja se u onom trenutku kada kršćanin od okoline počinje mentalno trpjeti zbog svoje vjere, zbog nje biva ismijavan, ponižen, njegova vjera se izruguje, njegove geste i riječi se tumače na potpuno krivi način i koliko god se trudio bili dobar svijet od svakoga kršćanina traži da se svrsta. Naravno, uz taj isti svijet koji je podložan grijehu. Fizičko trpljenje (što između ostaloga može biti i bolest) je doslovno satiranje kršćana, prisutno u mnogim zemljama iz mržnje prema vjeri. Stvar je samo u tome što se ono, duhovno, ali i psihičko trpljenje može pretvoriti vremenom u fizičko. I što kršćanin u tim trenutcima, trpljenja i kušnje može napraviti? Vrlo jednostavno. Mora početi istinski moliti.

Molitva je, jednostavno, onako katekizamski govoreći „razgovor s Bogom“. To je uzdizanje duše, duha, tijela, čitavog bića Bogu, predavanje Bogu čitavog svojeg života i životnih situacija, kako bi nam Bog pritekao u pomoć i kako bismo cijeli svoj život živjeli u osobnom i prijateljskom zajedništvu s njim. Nužno je i potrebno moliti za sebe, u svojim potrebama, problemima, patnjama i bolestima ili zapetljanim životnim situacijama – da Bog djelovanjem svoje milosti „otpetlja“ sve te naše muke i probleme i udijeli nam snage u našem trpljenju poradi njega. Jer, onaj koji nas je na trpljenje pozvao, dat će nam i dodatnu milosnu snagu, snagu svoje ljubavi, preobrazit će našu egzistenciju u nešto novo. Moliti za sebe znači čvrsto vjerovati da zlo u mojem životu i u svijetu uz sve nedaće koje proživljavam kao kršćanin, nema zadnju riječ. Molitva za druge u kršćanstvu je posebno bitna. S time pokazujemo da smo kao vjernici i kao kršćani, kao Isusovi učenici posebno altruistični i zazivamo Božju ljubav nad živote drugih ljudi, bilo da su nam oni prijatelji, bilo da nas smatraju neprijateljima. Isus je volio ljude, došao ih je spasiti od njihovih duhovnih i životnih vrludanja zlom i grijehom, htio je čovjeku sve najbolje, a imao je neprijatelja, jer se nije uklapao u pojedine društvene norme i koncepcije, ali i zbog toga što je raskrinkao svijet – „da su mu djela opaka“ (Iv 7,7). Zato ga svijet mrzi. Tako je i s kršćanima. Nemoguće je za kršćanina, koliko god dobro želio ovome svijetu da nema neprijatelja. Jer – njegovo življenje evanđelja i Isusove poruke spasenja uvijek će nekome biti iritantno, što se i vidi iz činjenica koje su obilježavale Isusov život, a obilježavaju i obilježavat će život svakoga kršćanina.

Kolike god poteškoće imao, kršćanin će, ako istinski slijedi Isusa imati velikih problema. Upravo zbog te mržnje, nesnošljivosti, napada i prezira prema vjeri koji mogu rezultirati progonima koji u životu kršćana izazivaju razne vrste trpljenja. A trpjeti za Krista uvijek se isplati. Prinositi sva svoja trpljenja pred Boga za druge ljude, za spas ljudi uvijek je bilo kvalitetno i plodonosno. Zato kršćanin mora s jedne strane imati čvrste stavove kada je u pitanju obrana vjere i evanđeoskih moralnih načela, a s druge strane mora biti krotak i ljubiti svoje neprijatelje. Moliti se za njih? Svakako. I to je odličan početak u školi evanđelja. Istinski mir u srcu, bez obzira na trpljenje, ako je molitva kvalitetna daje nam Isus Krist, ali to nije mir od ovoga svijeta. To je jedan divan mir, neprocjenjiv mir, duboki mir u srcu kojega svaki kršćanin može postići već na ovome svijetu. I kada je život kršćanina prožet tom ljubavlju i mirom i kada ga ništa ne može rastaviti od Božje ljubavi, tu se postižu kvalitetni duhovni plodovi spasenja. A Bog želi da se svi ljudi spase.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close