vlč. Pavle Primorac: Misliti svojom glavom

Velika je tragedija kada u životu dopustimo da totalitarni umovi kontroliraju naše misli, naše živote, kada nam žele nametnuti stavove koji će nas zarobiti i zadržati u duhu zloće i pokvarenosti. Tada kao ljudi nismo niti psihički, a niti duhovno slobodni. Nametnuti svoje mišljenje, i to na suptilan način, a da toga nismo ni svjesni […]

Velika je tragedija kada u životu dopustimo da totalitarni umovi kontroliraju naše misli, naše živote, kada nam žele nametnuti stavove koji će nas zarobiti i zadržati u duhu zloće i pokvarenosti. Tada kao ljudi nismo niti psihički, a niti duhovno slobodni. Nametnuti svoje mišljenje, i to na suptilan način, a da toga nismo ni svjesni pokušavaju mnogi, osobito totalitarne političke ideologije, razni filozofski i religiozni sustavi na način da se služe sredstvima društvenog priopćavanja i tako nam serviraju stvari zdravo za gotovo, a mi sve to na neki način, kako to naš narod kaže – „pušimo“. Mnogi nam obećavaju lažnu slobodu, žele nas zarobiti, proglašavaju se slobodnima, a sami su robovi pokvarenosti. I samo sv. Pismo nam veli da su zli ljudi, tj. oni koji nas zavode ujedno i zavodnici, i zavedeni. U duhovnom smislu zavedeni su od duha laži, uvjereni su da su slobodni, a zapravo su robovi koje svoje ropstvo šire lobotomijom, kontrolom i tako postaju moralni inženjeri duša.

Sv. papa Ivan Pavao II. obraćajući se mladima, u mnogim je prigodama upravo mlade poticao da razmišljaju svojom glavom, da budu slobodni od svakog oblika ropstva, osobito mentalnog i duhovnog. Na svojem drugom pastoralnom posjetu Hrvatskoj 2. listopada, 1998. godine pred zagrebačkom katedralom rekao je mladima vrlo britko, jasno i otvoreno sljedeće riječi: „Nadahnjujte se na evanđelju! U svjetlu ćete njegova nauka moći razvijati zdrav kritički duh za suočavanje s modnim konformizmima, te u svoju sredinu unositi novinu evanđeoskih blaženstava, koja oslobađa. Naučite razlikovati dobro od zla i ne biti površni u prosuđivanju. To je ona mudrost koja mora resiti svaku zrelu osobu.“ Krist je onaj koji daje slobodu. Štoviše, on kaže da je istina ona koja nas oslobađa. Ali oslobađa nas i vjera.

Mnogi ljudi koji se smatraju neprijateljima Crkve iz perspektive sekularnog fundamentalizma smatraju da je upravo vjera ona koja čovjeka sprečava da razmišlja svojom glavom. Služe se svojim osobnim verbalno-mentalnim ekshibicionizmima i modernim sofizmima kako bi izvrnuli nauk Crkve i prikazali ju kao onu koja zarobljava čovjekov duh i um, ali to nije točno. Ni sama Crkva, ni sama vjera ne traži da se Krista treba prihvatiti zdravo za gotovo. Da bi se Krista prihvatilo, potrebno ga je doživjeti egzistencijalno, potrebno je doživjeti osobni odnos s njime, njegovu osloboditeljsku snagu, snagu Duha Svetoga i tek tada se, na temelju dubokoga iskustva vjere dobiva sigurnost na temelju pristanka razuma i slobodne volje – da je Isus Put, Istina i Život. Dogme, tj. vjerske istine koje Crkva ispovijeda kao od Boga objavljene ne mogu se prihvatiti zdravo za gotovo, jer nam je vjera na krhkim temeljima i ruši se kao kula od karata. Vjeru je potrebno duboko proživjeti, i kada se do doživi i proživi dolazi se do shvaćanja kako je Bog osobno biće, a ne nekakva imaginarna stvarnost kako nam to žele pokazati antiteisti koji ne mogu razumjeti vjeru.

Dogmatika u Crkvi jest, možemo slobodno reći „najdemokratičniji“ dio teologije. Stoljećima su se vodile teološke rasprave npr. o Isusovu božanstvu i čovještvu, o tome da li je Marija Bezgrešna ili ne, da li je uznesena na nebo ili ne, o božanskom porijeklu Crkve i raznim drugim važnim pitanjima. Lomila su se koplja, raspravljalo se. I tek kada je na temelju crkvenoga „osjećaja vjere“ polemika oko raznih vjerskih pitanja postigla svoju kulminaciju, Crkva je, prosvijetljena snagom Duha Svetoga proglašavala dogme, tj. vjerske istine kao od Boga objavljene. Isto tako je i s moralnim pitanjima, moralnim naukom Crkve. Tek kada se prihvati Isus Krist, lako je živjeti evanđelje i Božje zapovijedi, jer nam Isus daje sve one milosti koje su nam potrebne kako bi živjeli njegovo evanđelje.

Teologija ne indoktrinira. Ona izgrađuje. Ona uči čovjeka razmišljati, uči kako se kritički postaviti prema svijetu iz evanđeoske perspektive. Pomaže nam da dublje i analitičnije razmišljamo o svemu onome što nas okružuje. Teologija ima snažnu korelaciju s raznim prirodnim znanostima – fizikom, modernom genetikom, kozmologijom, biologijom, medicinom. Predavajući vjeronauk, svećenik i vjeroučitelj koji je za to osposobljen mora učiti djecu i mlade da razmišljaju svojom glavom, da kritički razmišljaju i promišljaju o svemu što ih okružuje, ali da to bude zdrava kritika koja će ponuditi kvalitetno rješenje i odgovor kako bi svijet, pa i Crkva trebali izgledati. I sve to u svjetlu vjere koja se prihvaća slobodnom voljom. Na kraju krajeva, niti sam Bog na nikoga ništa ne prisiljava. Svakome od nas dao je slobodnu volju, slobodu odluke da se opredijelimo za dobro ili zlo.

S druge strane postoje oni ljudi koji su u svojim pristupima svijetu, Crkvi, društvenim institucijama oholi, nedokazni, tvrdoglavi, anarhistični, nastrojeni rušilački, nude pogubna rješenja koja idu protiv ljudskoga dostojanstva, i to nazivaju – „misliti svojom glavom“. Stoga nam je potreban duh životne mudrosti da razlikujemo slobodnu misao koja se temelji na zdravom kritičkom duhu i sprečavanju da netko kontrolira moj um kako on želi i onu „slobodnu misao“ koja je anarhistična, i ujedno zarobljuje čovjekov mentalni sklop, a taj čovjek, jadničak, uvjeren je da je slobodan. A zapravo je rob. Rob svojih negativnosti, svojih grijeha, svojih pokvarenosti i svojega rušilačkoga mentaliteta, svoje mržnje prema svima onima koji ne razmišljaju kao on. Kaže nam sv. Pavao da nas je Krist oslobodio za slobodu i da se ne smijemo opet dopustiti pred jaram ropstva. Istinu, ljubav, evanđelje, samoga Boga treba tražiti i prihvatiti po načelu slobodnog odabira. To je i moje duboko osobno iskustvo.

Upravo zbog toga, ne dopustimo da mediji upravljaju našim životima i da prihvatimo što nam „serviraju“ zdravo za gotovo. Ne budimo masa, ne budimo rulja, oduprimo se mentalitetu javnoga linča kojega nerijetko šire pojedine javne osobe kao što su političari i neki medijski djelatnici. Ne vrijeđajmo koliko god se ne slagali s mišljenjem drugih. Poštujmo tuđe mišljenje, gorljivo branimo svoje. Budimo otvoreni za komunikaciju. Budimo samosvjesni pojedinci koji će se opredijeliti za ljubav, za ono što je dobro, koji će se boriti za istinu i pravdu. To je neprocjenjiva sloboda. Budimo konstruktivni i kritični. Ponudimo rješenje kako bi svijet u kojem živimo trebao izgledati. Tek tada svijet može biti bolji i kvalitetniji.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close