VLČ. PAVLE PRIMORAC: Krist mu je bio temeljna paradigma

Vijest da je u petak, 17. veljače o.g. preminuo prof. dr. Tomislav Ivančić, svećenik, teolog i znanstvenik, stručnjak za fundamentalnu teologiju i utemeljitelj hagioterapije (duhovne medicine) u mnogima je probudila nevjericu i tugu. Mnogi su potreseni, jer su znali njegov veliki doprinos evangelizacijskom poslanju Crkve, ne samo kod nas u Hrvatskoj, nego i šire. Prof. […]

Vijest da je u petak, 17. veljače o.g. preminuo prof. dr. Tomislav Ivančić, svećenik, teolog i znanstvenik, stručnjak za fundamentalnu teologiju i utemeljitelj hagioterapije (duhovne medicine) u mnogima je probudila nevjericu i tugu. Mnogi su potreseni, jer su znali njegov veliki doprinos evangelizacijskom poslanju Crkve, ne samo kod nas u Hrvatskoj, nego i šire. Prof. Ivančić uvijek je razmišljao „katolički“ (univerzalno). I tako je pristupao ljudima. Čini se da ni on sam za vrijeme svojega ovozemaljskoga života nije bio svjestan kolikom broju ljudi je pomogao da pronađu smisao života u Kristu, tolikim ljudima koji su nekršćani pomogao je da pronađu unutarnji mir u svojim srcima. Osnivajući molitvenu zajednicu Mir (Molitva i Riječ) točno je definirao što želi i koji su temeljni ciljevi njegova pastoralnoga rada. Biblija kao živa Riječ i molitva su oni koji čovjeku daju istinski unutarnji mir za razliku od lažnih oblika mira koje nam svijet danas primamljivo nudi. Upravo tako, istražujući čovjeka su svim segmentima njegova bića, proučavajući antropologiju, služeći se kao idejom logoterapije Viktora Frankla, osmislio je hagioterapiju kao duhovnu medicinu.

Nije nužno previše ni govoriti o njegovim predavanjima na fakultetu, raznim duhovnim seminarima koje je vodio i koji su bili krcati ljudima koji su bili u sveopćoj potrebi. Zadivljuje lakoća sa kojom je prof. Ivančić govorio ljudima o vjeri, Isusu, evanđelju. Sve mu je, da se tako izrazim – izlazilo kao „iz rukava“. Slušajući njega kako pozitivno govori o smislu života, smrti, patnji, bolesti, pa i graničnim pitanjima teologije i prirodnih znanosti, čovjek je imao osjećaj kao da uživa predokus Neba.

Osobno sam ga više pratio u njegovom znanstveno-teološkom radu, jer sam bio i njegovu student za vrijeme studija teologije, a kod njega sam i diplomirao, bio je moj mentor za diplomski rad. Velikodušna osoba. Počeo nam je predavati u trećoj godini studija kolegije koji se odnose na područje teologije koje se naziva – Fundamentalna teologija. Ona obuhvaća – Kršćansku Objavu, Znanost o religijama, Teološku epistemologiju i Crkvu Kristovu (apologetski segment). Neprestano nam je govorio kako fundamentalna teologija želi pomoći čovjeku da razumski shvati, razumije i prihvati razloge za vjerovanje u Boga i tako napravi čin vjere. Nije jednostavno povjerovati. Puno nam je pričao o egzistencijalnoj dimenziji vjere, nutarnjim grčevitostima s kojima se svaki čovjek mora boriti kako bi pronašao unutarnji mir u duhovnim vrijednostima. Razbijao je one stereotipe koji ne mogu razumjeti vjeru i koji smatraju da se vjera mora prihvatiti „zdravo za gotovo“. Vjera je sve samo ne to!

Učio nas je kako je velika razlika između religije i vjere, te se puno pozivao na velikoga teologa i mučenika za vjeru protestanta Dietricha Bonhoeffera, na kojemu je na studiju u Rimu i doktorirao. Govorio je puno o tome, kako naše kršćanstvo treba biti „nereligiozno“ i to je teološki vrlo precizno pojašnjavao. Religija je, kaže profesor „odozdo“, a vjera „odozgo“. Religiozan čovjek živi u jednoj vrsti straha pred Bogom i božanstvom, te mu prinosi žrtve i molitve kako bi ublažio njegov tog istog božanstva. Vjera je nešto sasvim suprotno od religije. U vjeri čovjek slobodnom voljom odlučuje slijediti Isusa Krista i aksiome evanđelja, i to nakon dubokog intelektualno-duhovnog i teološkog preispitivanja samoga sebe i otajstava vjere. Vjeru je podrazumijevao kao Božju inicijativu u svijetu i Božju inicijativu prema čovjeku, a ona se u punini dogodila u Isusu Kristu. Tako da je potrebno snagom slobodne volje predati svoj život Bogu i dopustiti da nas on mijenja i oblikuje. U toj vjeri nalazi se punina duhovne slobode.

U kontekstu hagioterapije govorio je o grijehu kao duhovnoj bolesti, ali je također govorio, a to je i potkrijepio znanstvenim dokazima, da su upravo naša nepraštanja, mentalne neartikuliranosti, mržnja koju imamo u srcu, grižnja savjesti koje nas tišti izvor drugih, somatskih bolesti. Tom pitanju on je pristupao evanđeoski, i uspješno se bavio korelacijom – odnosom i suradnjom teologije i drugih znanosti, kao što je antropologija, medicina, psihologija, psihijatrija i druge grane koje čovjeku pomažu da ozdravi u sveopćem smislu. I psihičkom, i fizičkom i duhovnom. Kada bi čovjek duhovno, egzistencijalno doživio snagu evanđelja i ljubav Isusa Krista, uronio bi u misterij odricanja, i to onog evanđeoskog odricanja do tog stupnja da nam je u životu potreban samo Bog. Sve drugo je sporedno.

Duboko je poštovao ljude drugih svjetonazora i religija, ali je uvijek nevosmisleno govorio i naviještao Isusa Krista kao jedinoga Spasitelja. Upravo ta vjera u Isusa potaknula ga je na kršćansko čovjekoljublje prema svakoj osobi. Sjećam se jedne njegove izvanredne rečenice. Jednom je prigodom govorio kako sve u svijetu – prirodni zakoni, ljudi kao osobe, biljni i životinjski svijet žive u jednoj vrsti sklada kojega je ustanovio sam Bog. I u tom kontekstu rekao je da na temelju tog sklada čitava priroda zapravo na neki način moli. A onda je izrekao nešto šokantno za neke „pobožne uši“ – da ateist ako živi po svojoj savjesti, čisto, pošteno i moralno kvalitetno, zapravo – moli. Hagioterapija, duhovna medicina nije bila predviđena samo za pomoć vjernicima, nego i onima koji to nisu. Pristupao im je, poštujući njihov svjetonazor iz njihove životne situacije. Eto, i njegova hagioterapija dobila je univerzalnu općeljudsku dimenziju i vrijednost. Ali Krist mu je bio temeljna paradigma koja ga je vodila kroz život.

Što reći o čovjeku koji je objavio niz znanstvenih radova, koji je publicirao na desetke knjiga, duhovnih i teoloških? Što reći o čovjeku koji je utemeljio duhovnu medicinu i koji je mnogima svojim radom istinski pomogao? I intelektualno i duhovno. Svaka osoba mogla je u njegovim riječima pronaći sebe i smisao koja bi ju držala u životu. Posebno se zalagao za to da se pomogne braniteljima i da ih se sa ljubavlju prihvati i pomogne u njihovim problemima, osobito onima psihičke i duhovne naravi.

Njegova osobnost i rad su toliko široki, slojeviti, bogati i kvalitetni da bi se u pravom smislu riječi moglo puno toga napisati. No, uvjeren sam da će tek nakon njegove smrti mnogi biti još svjesniji njegove velike uloge u Crkvi i svega dobroga što je napravio ljudima. I to je dobro.

Zbog toga, poštovani profesore – hvala Vam na svemu što ste napravili za tolike ljude, što ste pokazali evanđeosku nit kada je najviše bilo potrebno. Uz mnoga osporavanja, klevete, prezire, čak i diskriminaciju samo zbog toga što Ste svećenik od nekih naših pseudoznanstvenih krugova ostali ste stabilni i ustrajni u navještaju Dobra. Vjerujem da ste se već rodili za Nebo!

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close