VLČ. PAVLE PRIMORAC: Dubina međuljudskih odnosa

Voditi s nekom osobom ili skupinom komunikaciju i dijalog mogla bi biti iskrena želja da se bez obzira na pluralizam mišljenja oko različitih tema stekne ipak jedna vrsta zajedništva, te se na temelju toga zajedništva stvori konsenzus što bi moglo za konkretno društvo u kojem živimo, djelujemo, radimo i funkcioniramo biti opće dobro. „Opće dobro“ […]

Voditi s nekom osobom ili skupinom komunikaciju i dijalog mogla bi biti iskrena želja da se bez obzira na pluralizam mišljenja oko različitih tema stekne ipak jedna vrsta zajedništva, te se na temelju toga zajedništva stvori konsenzus što bi moglo za konkretno društvo u kojem živimo, djelujemo, radimo i funkcioniramo biti opće dobro. „Opće dobro“ može se odnositi na obnovu svega onoga što nam je potrebno za život – infrastrukture, mjesta u kojima ćemo stanovati, ali mislim da je upravo na temelju činjenice da je čovjek vrhunska vrijednost najvredniji oblik općeg dobra upravo kvalitetna izgradnja međuljudskih odnosa. Da li je takvo zajedništvo moguće u Hrvatskoj? Da li je moguće izgraditi jednu vrstu dijaloga i komunikacije? Kod nas? Teško, ali se isplati.

Mislim da je današnji čovjek pao u snažnu dimenziju oholosti, te je na temelju te duhovne stvarnosti naučio biti mjerilo samome sebi, smatra da je mjerilo za druge i za svijet samo ono što on misli da je ispravno. U tom trenutku osoba se zatvara za dijalog. Jer „dijalogizirati“ značilo bi slušati i dopustiti drugoj osobi da govori – da izloži svoje životne razloge, da izloži svoj svjetonazor, da izloži svoje mišljenje oko nekih bitnih društvenih stvari ili moralnih pitanja. Normalno je da postoji pluralizam mišljenja. No, isto tako defektno je to što mi nemamo snage slušati jedni druge – to ne radimo niti u privatnom, a niti u javnom životu. Dijalogizirati i komunicirati znači dopustiti da riječ koja je nama upućena odzvanja u našem biću, da obuzme moje srce, da me potakne na razmišljanje kao misaono biće. Jer – razmišljati o nečijem svjetonazoru, nečijim razlozima zbog čega drugačije vjeruje nego mi ili ima drugačije mišljenje o mnogim bitnim pitanjima nego mi – znak je da poštujemo svaku osobu. I tako se razvijemo u ljubavi i međusobnoj toleranciji.

Zašto je Hrvatskoj više nego ikada potreban dijalog? Iz jednostavnog razloga. Zato što je već dosta medijskog rata i prepucavanja javnih osoba, političara, novinara, publicista, povjesničara, raznih aktivista. Ljudi se u polemikama, koje su poželjne, ali moraju biti civilizirane, ponašaju radikalno iracionalno. Vrijeđaju jedni druge, etiketiraju se, preziru se javno, što je osnovni manjak jednostavne i profinjene komunikacije i odnosa prema drugim ljudima. A tu komunikaciju trebala bi posjedovati svaka osoba. No potrebna je vježba i duboki rad na svojim duhovnim, intelektualnim i motoričkim sposobnostima.

Da li je danas moguća komunikacija između lijevih i desnih? Da li je moguća komunikacija između onih koji različito vjeruju i razmišljaju? Da li je moguće uspostaviti komunikaciju sa osobom koja zagovara bilo kakvu vrstu gorčine prema neistomišljeniku? E tu je problem i tu nam je potrebno vježbati se! Svatko od nas u dubini svojega bića ima određenu „mrvicu“ svojeglavosti, male netolerancije i samovolje koja nam ponekad u raznim životnim situacijama dođe do izražaja. Ali potrebno je raditi na tome da one negativne dimenzije našega bića budu anulirane i otvorene aksiomima evanđelja i samoga Krista. On odgaja u ljubavi, toleranciji, poštovanju druge osobe. Voditi dijalog ne znači odreći se svojega esencijalnog vjerovanja, onoga što je meni bitno. Voditi dijalog znači poštovati drugu osobu u njezinim posebnostima. A kada govorimo o misionarskom poslanju Crkve moramo ipak znati da dijalog nikako ne smije biti alternativa navještaju evanđelja, jer navještaj proizlazi iz Isusovog naloga Crkvi da ide po svijetu i naviješta njegovu Vijest koja oslobađa. A između ostaloga navještaj se može događati i kroz dijalog. Kroz činjenicu da kao kršćanin drugoj osobi priopćavam svoje vrijednosti do kojih držim i koje me nose u životu, ali duboko poštujem uvjerenja drugih.

Onaj koji se preko društvenih mreža i drugih oblika komunikacije neprestano prepucava, satima troši vrijeme na nepotrebne polemike, denuncira svoje neistomišljenike jest – slobodno možemo reći – osoba koja nije kompletna u duši i srcu, osoba koja je duboko ranjena bez obzira na razinu obrazovanja koju posjeduje u svojem nutarnjem svijetu. Jer – obrazovanje bi ipak trebalo biti nešto vrednije od pukog znanja. Prema tome, postavlja se pitanje da li je dovoljno imati fakultetsko obrazovanje i tako sebe nazivati intelektualcem ili je potrebno nešto šire, dublje – nešto što nazivamo obrazovanjem? Ipak je ono drugo potrebnije, jer garantira kvalitetu međuljudskih odnosa koji mogu biti dublji, slojevitiji, kvalitetniji i donijeti određene plodove za svijet u kojem živimo.

Zato je bitno povremeno napraviti „inventuru“ svojega mentalnog sklopa, kao i intelektualnih sposobnosti. Potrebno je uvijek se pitati da li su moja razmišljanja, moj stil života, moj način odnosa s ljudima prožeti profinjenom Tradicijom ili stojim na „mrtvoj točki“. Tko dovoljno ne djeluje na tome da usavršava svoje vlastito biće postaje vremenom osoba koje je duhovno i intelektualno prazna, a samim time se događaju i određeni oblici netolerancije prema neistomišljenicima. Kada je u pitanju dijalog, komunikacija, tolerancija, potrebno nam je puno posla da se oslobodimo raznih negativnih barijera u svojem mentalnom sklopu. Vrlo nam se lako može dogoditi da padnemo u opasnost da svoje obrazovanje, verbalni instrumentarij kojega smo stekli na fakultetu za vrijeme svoje intelektualne formacije koristimo kao sredstvo da bismo pokušali dokazati osobnu ideološku tezu. Tu dolazi do jedne vrste tragičnosti bića i mentalnog sloma egzistencije. Jer – osoba koja nije sposobna za dijalog i komunikaciju prilično je opasna, jer objavljuje društveni rat svima onima s kojima se u svojoj paranoji ne slaže.

Uglavnom, potrebno nam je jako puno posla oko uspostave dubljih i iskrenih međuljudskih odnosa. I naravno – svatko mora krenuti od sebe u osobnoj katarzi vlastitoga postojanja.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close