VLČ. PAVLE PRIMORAC: Blizina misterija vjere i kreposti nade

U svakom trenutku kada ispovijedamo svoju kršćansku vjeru i opredjeljenje za Isusa Krista, uvijek u svojoj duši moramo biti duboko svjesni otajstva kojega ispovijedamo i njegove blizine, kao i utjecaja toga otajstva na naš konkretan život. Dok smo živi i zdravi, dok nam mnoge stvari u životu idu, i dok sve funkcionira onako kako mi […]

U svakom trenutku kada ispovijedamo svoju kršćansku vjeru i opredjeljenje za Isusa Krista, uvijek u svojoj duši moramo biti duboko svjesni otajstva kojega ispovijedamo i njegove blizine, kao i utjecaja toga otajstva na naš konkretan život. Dok smo živi i zdravi, dok nam mnoge stvari u životu idu, i dok sve funkcionira onako kako mi otprilike želimo, nije nam teško ispovijedati vjeru u ta otajstva. Reći ćemo, eto dobro – katolici smo, kršćani, i to je to. Međutim, kada dođemo u situaciju da nam na temelju našega teškoga ovozemaljskoga života, a u ovom slučaj konkretno mislim na tešku bolest i pomisao da se tijek našega ovozemaljskoga života bliži kraju, te se događa „rođenje“ za Nebo, osjetimo da nam nije svejedno, zar ne? Kada osjetimo da su nam ta otajstva vjere sve bliža, u nama se nerijetko budi žaljenje za ovozemaljskim životom. No, da li je nužno i potrebno da se tako osjećamo?

Čovjek u sebi ima utkanu iskru života koja mu je darovana od Boga. Na temelju te iskre života imamo u sebi usađen snažan nagon sa samoodržanjem, te nas pomisao da ćemo jednoga dana završiti svoj ovozemaljski život ispunjava nerijetko panikom. A tako ne mora biti. Čovjek, istina, ima u sebi tu iskru života, ali mora znati i to da on nije rođen za ovaj svijet i za ovozemaljski život, nego za jedan drugi, bolji, kvalitetniji svijet koji se ostvaruje u zajedništvu sa Isusom Kristom, našim Spasiteljem i Otkupiteljem. Kada nam se otajstva koja ispovijedamo pomalo počnu „približavati“ kada smo blizu toga da ih gledamo licem u lice i tako dođemo pred Gospodina Isusa, ne bi se moglo reći da nam je svejedno.

Isus je svojim učenicima rekao, a to govori i kršćanima svih generacija i povijesnih razdoblja da se njihovo srce ne treba uznemiravati, da je potrebna vjera, te da u domu Oca njegova ima mnogo stanova. On je došao na ovaj svijet da nam svojim evanđeljem i svojom mudrošću života pripravi mjesto u Nebu. Kršćanin snagom svoje vjere i duboke molitve, mističnog preobražaja, misterijem patnje i bolesti, kao i drugih nevolja života mora se preobraziti u Krista i tako radosno očekivati vrijeme svojega prelaza k Ocu, svojem Bogu i prijatelju. Od Boga smo stvoreni, Bogu ćemo ići. To je konačni i temeljni cilj naše vjere.

Vrijeme svojega đakonskoga praktikuma 1999. proveo sam u Slatini kod jednog velikoga svećenika i župnika sveta života vlč. Franje Udovičića koji je bio teški srčani bolesnik. I znalo se da je pitanje njegova prijelaza u Nebo samo pitanje vremena. Liječnici su mu savjetovali da ne smije imati niti misu, a kamoli raditi nešto više. No, on je izgarao u svojem svećeništvu, i izgorio do kraja. Za Isusa. Znali smo nerijetko ići na šetnje, ili razgovarati dugo poslije ručka u župnom domu u Slatini. A jednom mi je prilikom rekao: „Mali, zapamti ovo! Što je na sprovodima veća „dreka“, manja je vjera.“ I mislim da je bio u pravu. Mi imamo potpuno pravo, a tako smo i napravljeni da žalujemo za svojim pokojnima. Ali ako smo kršćani, naše žalovanje mora biti prožeto nadom. Svaki očaj, svako svjesno odbacivanje Božje milosti i utjehe bio bi teški prijestup protiv kreposti nade. A s tom nadom mi kao kršćani trebamo živjeti.

Crkva u svojem vrhovnom Katekizmu Katoličke Crkve veli ovo o kreposti nade: „Ufanje (nada) je bogoslovna krepost po kojoj čeznemo za nebeskim kraljevstvom i vječnim životom kao za svojom srećom, stavljajući svoje pouzdanje u Kristova obećanja i oslanjajući se ne na svoje sile, nego na pomoć milosti Duha Svetoga“ (KKC 1817).

Katekizam nastavlja dalje: „Krepost ufanja odgovara čežnji za srećom što ju je Bog stavio u srce svakoga čovjeka; ona obuhvaća očekivanja što ih nadahnjuju ljudske djelatnosti; pročišćuje ih i upravlja prema Kraljevstvu nebeskom; čuva od malodušja i podržava u svim časovima napuštenosti, širi srce u iščekivanju vječnoga blaženstva. Polet nade čuva od sebičnosti i vodi k radosti ljubavi“ (KKC 1818).

Drugim riječima, duhovna stvarnost koju kršćanin mora imati u svojoj nutrini jest duboka, istinska evanđeoska radost. To ne znači da se kao ljudi i kao kršćani trebamo neprestano cerekati, smješkati i glumatati neku umjetnu radost. Radost u evanđeoskom smislu jest ona stvarnost koja treba duboko prožeti i zahvatiti naše biće. A u svojoj pjesmi ljubavi Božjoj to je izvrsno izrekao sv. Pavao: „Tko će nas rastaviti od ljubavi Kristove? Nevolja? Tjeskoba? Progonstvo? Glad? Golotinja? Pogibao? Mač?… U svemu tome nadomćno pobjeđujemo po onome koji nas uzljubi“ (Rim 8,35-36). Mogu nas kao kršćane zahvatiti u životne muke, bolesti, patnje, problemi različite vrste, možemo imati raspoloženja tuge i žalosti u svojem životu, ali ako imamo u sebi duboku evanđeosku radost, ništa nas ne može pokolebati. U tome je snaga nade.

Dakle, lako nam je ispovijedati vjeru kao dio naše tradicije, kao nešto što je dio povijesti našega naroda, ali i naše osobne povijesti. Međutim, kada se ti misteriji koje ispovijedamo počinju približavati nama, osobito u trenutcima kada se nalazimo pred činjenicom smrti, prijelaska u Nebo, kada nas to zahvati egzistencijalno, onda je to sasvim druga priča. Bogoslovne kreposti, a posebice krepost nade koja je neizmjerno važna za naš ovozemaljski život jača nas u svakom trenutku našega postojanja. A izvor ima u Duhu Božjem. Zato je nužno duhovno i vjernički „posegnuti“ za tom krepošću i pripremati sa sa susret sa Gospodinom. Bdijmo!

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close