VLADA IPAK “NACIONALIZIRALA” AGROKOR, ČIJI SU DUGOVI TEŽI NEGO IMOVINA NA KREDITMA: Tko stvarno šefuje u Banskim dvorima – Plenković ili Todorić?

Pristankom Ivice Todorića da se njegovo posrnulo carstvo spašava Zakonom o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima sistemski bitnim za RH samo je potvrđena javna tajna kako je to Lex Agrokor, odnosno zakon ad hoc smišljen da se Vlada, skrivajući se iza nacionalnih gospodarskih interesa, upusti u opasnu igru prebacivanja tereta prezadužena koncerna na teret […]

Pristankom Ivice Todorića da se njegovo posrnulo carstvo spašava Zakonom o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima sistemski bitnim za RH samo je potvrđena javna tajna kako je to Lex Agrokor, odnosno zakon ad hoc smišljen da se Vlada, skrivajući se iza nacionalnih gospodarskih interesa, upusti u opasnu igru prebacivanja tereta prezadužena koncerna na teret svih poreznih obveznika. Ako se to znalo i prije negoli je ruski Sberbank, najveći kreditor Agrokora, ponudio standstill aranžman (moratorij na obveze s kreditom za stabilizaciju) za koji je doveo i Antonija Alvareza III za prinudnog upravitelja, čemu onda sav ovaj inscenirani cirkus s Lex Agrokorom, “samo i jedino rezervnom inačicom, izlazom za krajnju nuždu”? Tako je u hrvatskoj političkim nasiljem ozakonjen ozbiljan presedan, dosad nepoznat u pravno-ekonomskoj praksi kapitalizma  – da onaj tko je kompaniju praktički doveo do bankrota odlučuje tko će i kako je spašavati, izuzevši iz toga ogromnu obiteljsku imovinu, s koje je navrijeme skinuo hipoteke, a ustav mu, za razliku od običnih smrtnika u sličnoj situaciji, jamči nepovredivost privatnoga vlasništva!!! Svakom razumnom dođe da se zapita – tko šefuje Banski dvorima – Andrej Plenković ili možda ipak Ivica Todorić?

Todorić ponosan na kompaniju pred bankrotom!?

Zato licemjerno, sablažnjivo, skandalozno u naivno insceniranoj predstavi za javnost zvuči Todorićeva izjava kako s ponosom državi prenosi na upravljanje najznačajniju kompaniju u povijesti Hrvatske, ako i zadnji slijepac vidi što ustvari prenosi – poslovni kompleks čija je vrijednost gotovo imovine istovjetna godišnjem prihodu, no i isto toliko nagomilanim dugovima (novi kredit za likvidnost diže ga iznad 30, dok su obveze spram dobavljača  oko 17 milijardi kuna). Pritom valjda dodati kako je imovina samo na papiru vrijedna oko 50 milijardi kuna, stvarna je znatno niža, zapravo upitna, jer je udio vlastita kapitala u njoj samo 7-7,5 milijardi kuna ili mršavih 15-ak posto, dok je ostatak “pokriven” skupim kreditima, koji su Agrokor i doveli do kraha. Dodamo li tomu statistički podatak da je prosječna naplativost svih potraživanja u hrvatskim stečajevima niskih 34 posto, jasno je u koliku su opasnost dobavljači, za razliku od banaka, koje su prema Lex Agrokoru u prioritetu naplate. I tko će od njih izdržati do prvih naplata, ako već sad kažu da su pred slomom, prijete da će Konzumu do daljnjega isporučivati samo kruh i mlijeko.

Slijedi zakonska procedura izbora tzv. izvanrednog povjerenika, koji u ime Vlade upravlja restrukturiranjem, uz savjetodavno tijelo i vjerovničko vijeće. Budući da sve to treba amenovati i Trgovački sud, prinudna uprava ne može u Agrokor prije kraja idućeg tjedna. Spekulira se s dva imena za izvanrednog povjerenika – jedan je Ante Ramljak, bivši predsjednik uprave RH podružnice CAIB-a, član uprave Quauestusa i državnoga CEI, a drugi Uwe Gregorius, dugogodišnji šef hrvatskog Siemensa i još četiri tvrtke te predsjednik Njemačko-hrvatske industrijske i trgovačke komore. Na kraju podužeg popisa su oni o kojima također u velikoj mjeri ovisi uspjeh oporavka – 60.000 radnika, kojima do kraja tog istog tjedna valja isplatiti i plaću za ožujak.

Opoziv ministra Z. Marića, ocjena ustavnosti Lex Agrokora

U inzistiranju Vlade na prozirnoj tvrdnji kako sporni zakon nije pisan samo za Todorića valja potražiti odgovore na neka ključna i poprilično škakljiva pitanja. Primjerice, što ih je to nagnalo da država spašava tvrtku za koju su nas prije samo dva mjeseca uvjeravali da je stabilna, s menadžmentom koji za što radi, iako su, napose ministar financija Zdravko Marić, morali znati da nije preko noći zapala u nepremostive teškoće, rad kojih joj je, mimo svakog rezona, potkraj 2016. odobren i državni kredit od 380 milijuna kuna. Ako cijela ta igra nije pokušaj skrivanja pod tepih i njihove, ali i odgovornosti nekoliko prethodnih vlada, jer ni jedna od njih nije prstom mrdnula iako su znale da se tvrtka širi na nepodnošljivi kreditima, dodatno se kreditirajući kršenjem zakona o rokovima plaćanja dobavljačima,  koje je s legalnih  60 znala protegnuti i do godinu dana.

Svega toga radi, nije pretjerana ni SDP-ova najava pokretanja postupka opoziva financministra Zdravka Marića u Saboru, jer je upitno kako on može obavljati jednu od ključnih dužnosti, ako se svako malo formalno izuzima od svih odluka o Agrokoru, koje su prema toj istoj Vladi “od sistemskog značaja za RH”. No tomu komotno mogu dodati i njegovo “izuzimanje” od saznanja o dugotrajnom potonuću Agrokora, iz kojega je lani i dospio u Banske dvore nakon četiri godine direktorovanja u toj kompaniji. Korak dalje u propitkivanju moguće odgovornosti ove Vlade za slučaj Agrokor najavljuje i predsjednik Ustavnoga suda Mirioslav Šeparović očekivanjem zahtjeva za ocjenu ustavnosti Lex Agrokora.

Bit će posla i za EU sudove

Kako je oporavak Agrokora složen i mnogo čime uvjetovan, o kojemu će odlučivati politički izabranik, iako ga spasiti mogu samo banke novim kreditima i dobavljači redovitim punjenjem Konzumovih polica te država počekom poreza, čim u šarolikom lancu interesa bilo što zapne, vrlo izgledne su i tužbe svih koji se budu osjećali zakinutima, od hrvatskih do sudova Europske unije. Već za koji mjesec vidjet će se u kakvu se opasnu igru upustila Plenkovićeva vlada. Neki će reći možda čak i ne toliko samovoljno koliko pod pritiskom EU da pod svaku cijenu spriječi strateški prodor Rusije u EU na mala hrvatska vrata, koja im je otvorio Todorić, kad je izgubio kreditnu potporu EU banaka.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close