VEDRANA MILAS: Agrokorova “umjetna oplodnja” – kupujmo rusko!

Možda sam pokvarene mašte ali kad netko kaže „Sberbank”, meni to „vuče” na muško sjeme, koje u jednom izbacivanju baš kao i kod te banke, ima na milijune, od kojih će se samo jedan primiti… A primio se Agrokor koji je dobio od najveće ruske banke u državnom vlasništvu 600 milijuna „sberbanki” tj. eura, na […]

Možda sam pokvarene mašte ali kad netko kaže „Sberbank”, meni to „vuče” na muško sjeme, koje u jednom izbacivanju baš kao i kod te banke, ima na milijune, od kojih će se samo jedan primiti… A primio se Agrokor koji je dobio od najveće ruske banke u državnom vlasništvu 600 milijuna „sberbanki” tj. eura, na pet godina uz pet posto kamata, za „stabilizaciju poslovanja” i eventualni proboj na rusko tržište.

Kako će se u Rusiji zvati Konzum ne zna se, ali je za očekivati da ćemo robnom razmjenom umjesto „kupujmo hrvatsko, biti kupujmo srpsko i rusko” – što i nije novost – jer hrvatski su proizvodi najskuplji. Ma kako bilo, jer mali čovjek kupuje ono što mu je jeftinije, pa se zarada slijeva inozemnim ponuđačima, umjesto da država stane na rep našem najvećem „dileru”, jer mu je i te kako pogodovala, tijekom svih ovih godina, i kaže; „čekaj malo, izgradio si se preko Hrvatske, postao država u državi”, red je da hrvatsko bude jeftinije – ništa od toga.

S konja na magarca

Ono što je Todoriću uspjelo – nova beba, HAC-u nije. Nije svatko spreman u ovoj državi na umjetnu oplodnju „Sberbanke”, ma koliko ona izlazila ususret našim posrnulim tvrtkama. HAC je u lipnju prošle godine raspisao natječaj za kredit kojim bi financirao plan svoga poslovanja – dobivši samo dvije ponude; jednu od „Sberbank-e”, drugu od britanskog VBT Capitala. Rusi su bili povoljniji, ali HAC je mjesecima otaljavao, iako je Vlada u međuvremenu dala jamstvo HAC-u za kredit u „Sperbank”-u, u HAC-u nisu uspjeli (kako im je to samo pošlo za rukom???), prikupiti sve potrebne papire za kredit u iznosu od 150 milijuna eura. Navodno sporan je bio dokument Europske komisije kojim bi HAC trebao imati državno jamstvo da kredit u njihovoj banci nije državna potpora. Što je i logično. Isti problem se javlja s državnim jamstvima i potporama kada se želi domoći novoga kredita, ovoga puta s iznosom od 800 milijuna eura, za vraćanje dugova dospjelih u ovoj godini. Pa se normalan čovjek pita „kako su uspjeli generirati tolike dugove? Iz HAC-a odgovaraju „da se nisu složili o konačnom tekstu ugovora sa „Sberbankom”, pa su nedavno sklopili ugovor s hrvatskih HPB-om od 120 milijuna eura, uz državno jamstvo i obavezu sklapanja ugovora s Ministarstvom financija kojim se određuju sve obveze HAC-a, radi redovite otplate kredita. U pitanju je daj što daš, jer s 800 milijuna, na 150, u konačnici je kokošarenje, iliti „s konja na magarca”.

Među 10 najgorih na svijetu

Imajući u vidu da je hrvatska ekonomija proglašena među 10 najgorih na svijetu, što nikoga pametnoga ne čudi, direktor i glavni urednik EUI-ja (Economist Intelligence Unit) Robert Alan Ward, na Twitteru je objavio rang listu najlošijih ekonomija na svijetu. Tako se Hrvatska našla u skupini Ekvatorijalne Gvineje, Argentine, Barbadosa, Srednjoafričke Republike, Cipra, Ukrajine, Puerto Rica i ne da mi se dalje više nabrajati sramotu koju smo zaslužili. Ali je zaslužena! Cupkamo na začelju kolone. „Fiskalna stednja, visoka nezaposlenost, vanjski dug, visoke ii rastuće kamatne stope, slaga konkurentnost, naravno da nam koče rast, ali mali čovjek nije uopće kriv za to. Oporavak nam se prognozira 2015 – tko preživi do tada.

Totalna rasprodaja

Onda je država „totalnom rasprodajom” odlučila nešto učiniti s prodajom udjela u više od 100 tvrtki, privatizacijom, osim onih koje su uvrštene na listu „strateških važnih ciljeva za državu, „zacrtanim planom upravljanja državnom imovinom za ovu godinu”. I kako to već ide kod nas, tim planom uopće nije jasno niti u cijelosti predočeno što sve ide u privatizaciju, i sve je prepuno rupa – što i tko je tvrtka od posebnog interesa države. Nema procjene kakve efekte država očekuje. Običan čovjek zna da efekt, a to je da efekta nema, s gomilom dugova. Efektivnih.
Jedan od velikih projekata, privatizacija Croatia osiguranja, pa neuspjelih natječaja za prodaju većinskih udjela u Hrvatskoj poštanskoj banci, HŽ Cargu, Croatia airlinesu, pa na red dolazi i Petrokemija, Narodne novine, i ne da mi se više nabrajati, jer mi je zlo od onoga što će polučiti neuspjeh u dogledno vrijeme. Bolje da mi kumica s placa drži ekonomiju. Ona radi, privređuje i plasira svoje proizvode, te živi od svog rada i plasmana svojih proizvoda.

Ali bitna je vijest da će Vlada menadžerima srezati plaće – tako stoji u planu (sve planovi, ništa efektivnog rada), upravljanja državnom imovinom za ovu godinu je, s pola godine zakašnjenja, biti usvojen „plan” (opet ništa efektivnog), za 27 trgovačkih društava i pravnih osoba na famoznoj listi, postavljeno je devet ciljeva, da ne kažem Božjih zapovjedi, kojih se i tako nitko ne pridržava. Hrvati imaju jednu veliku vrlinu, a to je da plivaju između regula i zakona, raznih depeša, i to ih čini velikim narodom, bez obzira na broj. S pola godine kašnjenja, konstatacija je – opet netko nije radio svoj posao, a bio je plaćen uredno, svaki mjesec za njega.

Vlada uvodi red

Vlada će dovesti u red, (moš mislit!), troškove trvrtki HAC; HC-a, HŽ infrastrukture i Putničkog prijevoza, Plovputa, Bina Istre, Autoceste Zagreb-Macelj, kao i Rijeke-Zagreb, Janafa, Plinacro-a, FINA-e, Hrvatske šume, voda, Lutrije, Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) i ne mogu više nabrajati, u kojima je zaposleno oko 40 tisuća radnika. Smanjiti će se troškovi plaća, za dva posto u usporedbi na prošlu godinu. Najbolje je da svi rade besplatno. Niti to ne bi polučilo uspjeh, jer gdje curi lova, ne zna se. Ne zna niti Vlada.
Menadžerske plaće idu dolje za šest posto, a 293 nova radnika, koje je HEP planirao zaposliti stoje pod upitnikom. To je tri puta više ljudi koji ne bi gladovali u ovoj zemlji. Ali ne! Lakše se bakćati zabranom božićnice, uskrsnice i sličnim davanjima, no Hrvati će iznaći način da se ljudima to ipak isplati. Da nisu naučili plivati među zakonima i regulama, već odavna bi svi pokrepali. Ovako je još 300 tisuća i kusur ljudi živo i donekle zdravo na burzi zapošljavanja. Još imaju snage doći do nje, vidjeti da za njih posla – nema.

Ukopana u mulj

Sada će Povjerenstvo Vlade RH, za upravljanje strateškim poduzećima, na čelu s Brankom Grčićem „amenovati” nova zapošljavanja „iznad zatečenog stanja”. HEP koji zapošljava 11.877 zaposlenih, namjeravao je povećati na 12.170 radnika, Hrvatske ceste bi zaposlile novih 25 radnika, pa ih imale ukupno 437 u ovoj godini. Ali koga to briga, kada se planira, u dogledno vrijeme, „nešto će se napraviti”, ali bez zapošljavanja i slične floskule, a država više došla do dna, lagano se ukopava u mulj.
Država bi smanjila reprezentaciju svojih menadžera, uvela kriterije korišenja službenih automobila na minimalnu razinu. Što to znači? Da će ti automobili stajati neiskorišteni, ili će se u njima voziti samo „neki”? Tko su uopće ljudi koji će se voziti, i zašto se ne rasprodaju auti? Zašto ne bi pokazali da su jednaki među nejednakima pa koristili jeftini taksi. Ili je to stvar prestiža „da vozač čeka, dok oni talambasaju” po sastancima, od kojih nikakve koristi.

Za dva posto smanjiti će se plaće svima u javnim ustanovama, što će imati demotivirajući efekt, koji je i inače prisutan u Hrvatskoj. Nadzorni odbori će ozbiljnije, a do sada su vjerojatno neozbiljno, regulirati u naravi primanja. Ali, što se menadžera tiče, osim šest postotnog smanjenja ostaju odluke Vlade o limitiranju plaća u upravama, kojima se ipak ostavlja mogućnost godišnjeg bonusa. Temeljem čega, ako generiraju minuse – nije objašnjeno.
Onda je Vlada pribjegla fenomenalnom rješenju, „i uz smanjenje ministarskih plaća, još uvijek ne vidi efekt od toga”. Pa naravno kad su se namirili ministri na drugoj strani. Em gotovo besplatno jedu i piju, vozikaju se amo tamo, pa i da su na minimalcu, ne bi ga trebali trošiti. Jedino povećanje vidljivo kod njih je bahatost, kojoj čini se – nema kraja. Ali i to je već poznata stvar.

Plan do plana…

Vlada će, opet famoznim planovima, a ne zna se kada će prijeći na djelo, 40 tisuća radnika, zaposlenih u 27 trgovačkih društava i pravni osoba DUUDI-ja, „planom upavljanja donositi detaljne pojedinačne programe restrukturiranja i zadataka za ovu godinu” – za svaku tvrtku, pa opet plan raspolaganja imovinom, prodaji i povlačenju dobiti ostvarenih iz portfelja.
U dokumentu na 140 stranica Državnog ureda za upravljanje na čelu s Mladenom Pejnovićem, objašnjava razloge kašnjenja njegove izrade i usvajanja, a koje je trebalo biti provedeno do kraja listopada prošle godine. Plan se izrađuje po prvi puta u Hrvatskoj, a objavljuje sa zakašnjenjem od pola godine, i nikome ništa, a sve zbog reorganizacije susava upravljanja državnom imovinom. Znači, netko već više od pola godine, samo na ovom slučaju „planiranja” ne radi svoj posao i redovito dobiva plaću koja mu sjeda bez zakašnjenja svaki mjesec na račun.
Da li radnik, u ovoj skršenoj zemlji može zakasniti pola godine sa svojim poslom, s nebuloznim izjavama „kako ima plan” i tako se opravdati poslodavcu? Naravno da ne može. Ali svako trkeljanje, bez ikakvih naznaka da će Hrvatska krenuti naprijed, i njenim „planovima” zaista živcira.
Pa da se umjetno oplodila, već bi imala trbuh i stvarala život, budućnost i krenula naprijed. Ovako živi ko prostitutka, hodajuć unaokolo, žicajuć novac.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close