VARGA NIJE VRIJEDAN LIPE DA SE PIŠE O NJEMU

Gostujući kod Tihomira Ladišića u emisiji Novi dan ministar zdravlja Varga, razgovarao je o aktualnim temama u zdravstvu, prekidu trudnoće i o tome razmišlja li o ostavci nakon nedavnih optužbi za sukob interesa. Varga je izjavio kako je Vlada napravila veliki iskorak u sanaciji sustava zdravstva, te da je operativni dug svela na 1,5 milijardi […]

Gostujući kod Tihomira Ladišića u emisiji Novi dan ministar zdravlja Varga, razgovarao je o aktualnim temama u zdravstvu, prekidu trudnoće i o tome razmišlja li o ostavci nakon nedavnih optužbi za sukob interesa.

Varga je izjavio kako je Vlada napravila veliki iskorak u sanaciji sustava zdravstva, te da je operativni dug svela na 1,5 milijardi kuna, no i da je vrijeme da se sustav sam generira, a ne da računa na pomoć države. „U planu Vlade je“, rekao je Varga, „podmiriti „stare, naslijeđene dugove“ i ne stvarati nove, iako se ne zna hoće li ova Vlada s njim kao ministrom, 2017. godine u „vladavinu“. Varga je napomenuo i kako će se okrenuti način rada, koji se temelji na plaćanju prema izvršenju,  a da su bolnice dužne zaraditi novac. Bolnice nikada nisu bile tvrtke, a Varga nije objasnio kako će to on okrenuti način rada. Naročito on.

“U bolnicama će morati odgovorno paziti na podmirenje dugova, a ne novac pasivno čekati. Novi sustav uključuje smanjivanje lista čekanja i sretnije pacijente, ali i zdravstvene radnike koji će od sada biti zadovoljniji.”

Pacijenti i zdravstveni radnici, za informaciju ministru zdravlja, ne moraju biti „sretni“ niti skakati od sreće što su bolesni,  liječnici što su čekaonice pune, već svi zajedno žele da im se omogući adekvatan pregled koji im je potreban „sada“, a ne za tri mjeseca ili više. Devedeset dana čekanja na nešto što je potrebno odmah? Tko živ, tko mrtav do tada. Zato je postavljen za ministra? Ako je bio „vani“, onda bi trebao znati, da je briga o pacijentu i njegovoj bolesti primarna osnova za rad liječnika. Kao da je liječnicima u interesu čekati pacijenta tri mjeseca kako bi mu dijagnosticirao i prepisao adekvatan lijek. Ukoliko jedan drugoga živi dočekaju.

Prva laž u kojoj je ministar Varga uhvaćen prije nekoliko dana je, kada je izjavio da se u dječjim bolnicama ne čeka duže od 90 dana, mada je u Klaićevoj bolnici dijete naručeno za magnetnu rezonancu nadbubrežne žlijezde, prošlog mjeseca – za 17. ožujka iduće godine, jer ga niti jedna bolnica s magnetskom rezonancom, nije željela primiti obzirom da ima 17 godina, i da nije punoljetno.  Laže li svjesno ili stoga što nije informiran, u oba slučaja je sramotno za jednog ministra zdravlja.

Bolnice po Varginom neće naplaćivati usluge svojim pacijentima, već HZZO u ime svoje ustanove, nadodavši kako će se „voditi računa da se osiguranicima pruži pravodobna usluga visoke kvalitete, a u suprotnom će bolnica snositi financijske posljedice“. U kojem segmentu, smislu, po kojoj osnovi, nije obrazložio. Još jedna floskula iliti bolje rečeno pamflet, nerazumljiv normalnom čovjeku i liječniku. Što će snositi bolnica u slučaju nepravodobne usluge i visoke kvalitete iste, u slučaju djeteta koje čeka na magnetnu rezonancu duže od 90 dana, a Klaićeva bolnica u Zagrebu ne može „progutati“ male naručene pacijente i liferati ih kao po traci?

Zašto se malim pacijentima koji su osuđeni čekati, niti krivnjom bolnice, niti svojom, ne osigura prijeko i hitno potreban pregled u drugoj ustanovi? Vargu nitko nije pitao, možda i bolje – tko zna bi li znao odgovor.

Na pitanje o tome zašto se odlučno zalagao da izdvajanje HZZO-a iz državne riznice, pokraj ministra financija Lalovca koji je čvrsto bio protiv toga, Varga je komentirao da on ne može razmišljati na način koji odgovara računovodstvu i da bi i on kao ministar financija bio protiv toga.

“Međutim, to je usko gledište, kada nešto gledamo samo s financijske strane. Na nama je da osiguramo nesmetano osiguranje zdravstvenog sustava s namjenskim novcima koji su nam na raspolaganju. Vlada je to prepoznala i vjerujem da će se brzo pokazati pozitivne strane“, odgovorio je ministar. No to usko gledište, po Vargi, je zapravo vrlo široko i „usko“ je grlo kompletnog zdravstva.

Varga prvo gleda s financijske strane, pa onda ne – očito kako mu odgovara, pri tome znajući da su i liječnici i medicinske sestre i prateće osoblje kao i oboljeli svi zajedno svedeni pod jedan zajednički nazivnik –  nezadovoljni.

Znak „H“ ispred bolnice nije znak za Hospital, već znači – Hrvati.

Medicinske sestre umjesto da se bave svojim poslom, „troše“ se na birokraciju, pa se u neadekvatnim uvjetima umjesto u laboratorijima u ambulantama vadi krv, potom previjaju rane, daju injekcije, pa naplaćuju participacije, itd. u sklopu opće medicine, a sve kako bi se rasteretili laboratoriji koji za to i postoje. Umjesto zapošljavanja novih ljudi u zdravstvu, jer nema novaca, medicinska sestra u općoj praksi opterećena je da ne može više, kao i liječnik. O zgrušavanju i čekanju da netko dođe i pokupi izvađenu krv, suvišno je govoriti. Tko plaća ceh? Pacijent, sestra i liječnik. Ne valjda Varga.

Varga je uvjeren da HZZO izdvajanjem neće ostati bez novaca. Na ovo se ostaje bez teksta i ne može se ništa reći; bude li uprezao kao magarce već zaposlene, što je mobbing i liječnika i kirurga i svih ostalih navedenih koji rade u zdravstvu. Njemu je to očito, normalno.

Varga kaže i da neke osobe u javnom zdravstvenom sektoru rade po svojoj volji, i da se radi o osobama koje primaju plaće za izvršenje usluga po volji svojih nadređenih.

Istina, no što je on poduzeo po hitnom postupku da se ta stvar razriješi, kada je tako sposoban, u roku 24 sata? Ništa. Već mjesecima, mada zna gdje je problem i detektirao ga je, navodno, rekavši da se radi o šefovima odjela na ginekologiji, o nekim ravnateljima bolnica i određenim sanacijskim upraviteljima.

“Napravili smo stroge korake koji će pružiti bolju uslugu i zadovoljnije pacijente.”

Koji su to „strogi koraci“ koji su napravljeni? Jer ako jesu, onda bi se sve već moralo odvrtjeti nabolje. Niti jedan pacijent nije izrazio zadovoljstvo napretkom pod Vargom, kao niti liječnik, sestra i prateće osoblje bolnica i općih zdravstvenih ustanova.

Dotakao se Varga i pobačaja i sve češćeg prizivanja liječnika na „priziv savjesti“, dok zakon ženama omogućuje nesmetano prekidanje trudnoće u bolnicama, što je izravno kršenje zakona nekih bolnica. Odaslao je on depešu; neka izvole raditi svoj posao ginekolozima u bolnicama diljem Hrvatske.

“Prekid trudnoće nije obuhvaćen obveznim zdravstvenim osiguranjem. S obzirom na to da se radi o plaćanju gotovinom, naišli smo na dosta manjkavosti. Naime, sve ustanove koje vrše prekid trudnoće moraju imati dozvolu od Ministarstva, ali to nije uvijek bio slučaj. Sada ćemo na našoj web stranici pružiti transparentnost i objaviti popis bolnica koje to mogu napraviti. Ukoliko netko ima priziv savjesti, bolnica je dužna naći zamjenu“. No što, ukoliko „zamjena“ ne obavi stručno pobačaj, iz bilo kojeg razloga, tko će podmiriti nastalu štetu pacijentici? Varga nije odgovorio na to pitanje. Nije ga se niti pitalo.

Vidjet ćemo popis bolnica, a to bi trebale biti one koje imaju ginekologiju  i porodništvo, jer sigurno niti jedna žena, nije krenula na Jordanovac u kliniku za plućne bolesti na pobačaj.

Na pitanje o tome je li kao ministar za ili protiv korištenja indijske konoplje u medicinske svrhe, Varga je kratko komentirao da je to pitanje struke koja bi to trebala procijeniti, a ne političko pitanje, i da će on poslušati stručnjake po tom pitanju.

Varga je malo političar, malo ekonomista, a najviše ništa. Neka se odluči. Po pitanju indijske konoplje u medicinske svrhe, kaže da je to pitanje struke i da bi ona to trebala procijeniti. (Sva pitanja postavljena su mu kao ministru zdravlja). Kakvo političko pitanje? Ladišić ga nije pitao „treba li koristiti indijsku konoplju u politici i davati jointove političarima“, već je li za ili protiv korištenja marihuane u medicinske svrhe, a kako je Varga došao na politiku u pitanju liječenja indijskom konopljom, znao bi možda odgovoriti – ako se – napuši.

Pitajući ga je li promišljao na ostavku, obzirom na sve češće optužbe i napade da je bio u sukobu interesa, s organiziranjem raznih simpozija i primanjem honorara za predavanja u bolnicama, Varga je odgovorio niječno. No odgovorio je mrtav hladan, temperamentom mrtve štuke:

“Ne, naravno, zašto bih dao ostavku? Radi se o malom krugu novinara koji su rentno motivirani od strane industrije koja koristi svoje mogućnosti koje ima, a to je u Hrvatskoj uobičajeno. Ima indicija da su se ti članci pojavili tek nakon što se počelo dirati u javnu nabavu, i prvenstveno se radi o neistinama. U kuloarima se govori da se radi o novinarima koje rentno motiviraju ljudi u javnoj nabavi u Hrvatskoj.”

Prvi upit: koje industrije? Drugi: ako je u Hrvatskoj uobičajena praksa da novinari pišu za novac o nekome, znači li to da postoje i oni novinari koji pišu panegirike i riječi hvale o Vargi – također za naknadu? Ako zna za takve slučajeve, zašto ih ne prijavi? Tako se radi u demokratskim zemljama. Kako se poziva na kuloare, što može značiti i birtija, pa novinari izbjegavaju kuloarske priče, prvenstveno što su neobranjive na sudu prema Zakonu o medijima i javnom priopćavanju. Znači Varga po kuloarima, hodnicima i birtijama saznaje da su novinari nečiji plaćenici industrije… To je odgovor jednog ministra zdravlja? Novinski članak ne može biti istinit ili neistinit, već činjeničan. A što sve novinari znaju, da Varga zna…

Možda bi želio odgovoriti na izravno pitanje: Je li kojim slučajem postao ministar stoga što mu je žena premijerova zubarica? Eto mu pitanja na koje bi mnogi željeli saznati odgovor, a on nikako da ga da, zajedno s premijerom. Jer, tako „kuloari“ pričaju… Pa kako ćemo sada – ako je do kuloara i priča, moglo bi se pisati do unedogled.

Nadalje, Varga vjeruje da i dalje ima podršku građana i premijera da nastavi s mandatom. Jel’ netko proveo neku anketu što građani misle o njegovim lažima, koje su dokazive o listama čekanja, gore navedenog djeteta i magnetnoj rezonanci i pregledu te roku 90 dana koji je ionako predugačak kako god se okrene? Što se tiče građana – neka ne vjeruje, jer je u zabludi. Tko ga to podržava od pacijenata? Premijer je nešto drugo i ne tiče se građana i pacijenata. Koji je to građanin u brizi za premijera ili bilo kojeg ministra?

“Sve što se radi ima određeni odjek u javnosti, a iskreno, ja sam medije prestao i pratiti zbog vlastitog mentalnog zdravlja”, kaže Varga.

Bolje da čita, bio bi upućen, a njegovo (mo)mentalno zdravlje je i tako upitno. Novinari si to ne mogu priuštiti, pa su vjerojatno, mentalno poremećeni. I nije razlog njihov posao, već izjave ponekih službujućih državnih dužnosnika, koji si dozvoljavaju da vrijeđaju bez argumenata i dokaza, svojim birtijaškim pričama. Novinari spadaju po radu među hitne službe, policiju, liječnike, vatrogasce itd, jer gdje je nevolja, tu su oni da bi ju prenijeli građanima. I kada svi spavaju i imaju slobodne dane „na normalnim radnim mjestima“, novinari rade, baš kao i gore navedene službe. I nisu im plaćeni prekovremeni, praznici, a kamoli tekstovi protiv Varge. Nemaju drugog posla nego se njim baviti. Ljudi svaki dan čitaju o prometnim nesrećama, a tamo su novinari i fotografi koji ljude informiraju o požarima, i kako je nekome „selebritiju“ pozlilo ili bilo jako dobro na nekom koncertu. Uvijek i svugdje su prisutni.

Plaćaju li vatrogasci novinarima da pišu o požarima? Hitna o teškoj prometnoj nesreći? Policija o uhićenom kriminalcu? Ne. Samo o Vargi. Što si taj čovjek umišlja? Tko je on, da bi itko uzeo novac kako bi pisao za ili protiv njega? Vrijedi li on uopće ikakvih novaca? Niti lipe. Niti sekunde u redakciji.

I nije to problem, novinari su poseban soj ljudi koji su sadomazohistički nastrojeni, čim imaju posla s ljudima svakakvih fela, kad ostavljaju svoje obitelji i idu na zadatak. Dan, noć…  Kad ih se treba, onda su voljeni, kada ne, onda su sve najgore. Problem su ljudi poput Varge, koji ih mogu blatiti svojim birtijaškim pričama, bez dokaza, argumenata, struku o kojoj pojma nemaju. Niti Varga nema o svojoj, a kamoli novinarskoj. To je jasno dao do znanja na pitanju o indijskoj konoplji.

Čak i kada Varga ispali o „plaćenicima“, ne potkrijepivši niti jedan dokaz, a svoje laži i obmane plasira u javnosti, uzima se kao činjenično stanje. A kako će opravdati svoju laž o listama čekanja? Nije rekao. Kada bi svi radili svoj posao kao novinari i fotoreporteri, imali bismo posla puno manje. Možda poneku slobodnu nedjelju u šetnji s obitelji, a da ju ne upropasti neko uhićenje gradonačelnika, teška saobraćajka, požar i cjelonoćno praćenje događaja, kako bi ljudi bili obaviješteni o svemu u svom domu, ne stojeći u poplavi s ljudima, smrzavajući se na terenu. Lagan posao, jel da?

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close