UVODIMO 9-SATNO RADNO VRIJEME I UKIDAMO PLAĆENU PAUZU ZA RUČAK: Neke stvari iz domaće prakse ne zaslužuju ni sintagmu “liberalno s*anje”

Dok hrvatska vlast pušta u javnost balone po kojima bi se pola sata pauze za topli obrok uskoro odbilo od plaće, odnosno pauza se više ne bi računala u radno vrijeme koje plaća poslodavac, a moguće bismo i radili devet umjesto 7 i 30 sati na dan, u prohladnoj Švedskoj poslodavci su sami krenuli u […]

Dok hrvatska vlast pušta u javnost balone po kojima bi se pola sata pauze za topli obrok uskoro odbilo od plaće, odnosno pauza se više ne bi računala u radno vrijeme koje plaća poslodavac, a moguće bismo i radili devet umjesto 7 i 30 sati na dan, u prohladnoj Švedskoj poslodavci su sami krenuli u eksperiment skraćivanja radnog vremena i došli do vrlo zanimljivih, iako zapravo i očekivanih rezultata. Naime, i bez izmjena propisa o radu te bez toga da ih država na nešto primorava, u jednom su švedskom domu umirovljenika uveli šestosatno radno vrijeme, i to bez smanjenja plaća radnika slijedom toga. Ponovimo: iako radnici od veljače rade šest sati na dan, poslodavci su ih i dalje plaćali kao da rade punih osam sati i – profitirali. Pokazalo se da radnici tako imaju puno više energije i puno su učinkovitiji na poslu, rade s voljom i zadovoljniji su jer im šestosatno radno vrijeme omogućava da imaju više vremena za kvalitetniji obiteljski život.

Zanimljivo je da poslodavac ovaj eksperiment smatra vrlo uspješnim i računa da je na dobiti unatoč tome što je dom zbog kraćeg radnog vremena morao zaposliti još 14 ljudi. Dapače, pokazalo se da su “stariji” radnici manje depresivni i manje na bolovanju, jer imaju manje problema s tim da obave sve druge obaveze koje su podjednako važne da biste vodili ispunjen i kvalitetan život.

Posebno je zanimljivo i to da se javljaju novi švedski poslodavci koji su spremni učiniti isto: skratiti radno vrijeme bez većeg zadiranja u plaće. Tako je i jedan odjel ortopedske kirurgije Sveučilišne bolnice u Göteborgu već smanjio radno vrijeme na šest sati, a isto su napravili i na dva odjela jedne bolnice na sjeveru zemlje. S našeg stajališta dodatno je zanimljivo i to da ideja nije prihvaćena samo u javnom sektoru, već su joj skloni i privatnici, iako je i Švedska još jako, jako daleko od toga da to postane općeprihvaćena ideja, ili temelj za izmjene radno-pravnih zakona.

No, ne treba ni sumnjati da bi u ovoj zemlji gdje se radno vrijeme već odavno uređuje kao klizno, uz velike poticaje poslodavcima koji omogućavaju rad od kuće, ili roditeljima male djece omogućavaju fleksibilno radno vrijeme te velike kazne za poslodavce koji ne prijavljuju i ne plaćaju prekovremene i ta tema mogla doći na dnevni red ozbiljnih društvenih rasprava, možda podjednako lako kao što kod nas na dnevni red dolaze teške gluposti.

Jer, kako drukčije nazvati vječno jamranje navodnih poslodavaca u Hrvatskoj o tome da ih ubija baš tih pola sata plaćene pauze za topli obrok, dok je normalno da radnici masovno ostaju i nakon radnog vremena neplaćeno da bi “složili robu na police”, ili pokrivaju po tri radna mjesta odjednom (samoposlužnu blagajnu, slaganje robe na police i čišćenje trgovine u pauzi kad ne moraju odgovarati na pitanja kupaca, na primjer), ili da je nepisano pravilo da se i na menađerskim pozicijama nakon 16:30 sati odrađuje ono što nismo stigli tijekom radnog vremena – a treba odgovoriti na hrpu e-mailova, pripremiti ponude koje ćemo slati ujutro, ili prezentacije koje je netko nadobudno naručio za 9 sati ujutro, tako da čovjek prije toga ne stigne ni popiti kavu. I onda je još poslodavcu problem platiti pola sata pauze za topli obrok!

Jedino je kod nas moguće da se poslodavci ama baš svemu čude, pa i tome da se postavi pitanje zašto netko za radno mjesto čistačice traži osobu koja će brinuti oko materijala potrebnih za rad (čitaj voditi računa o nabavi krpa i domestosa), po potrebi se javljati na telefon, pomoći oko prijema stranki te obavljati ostale poslove po zahtjevu Direktora društva, kao što to ovih dana traži Mate Rimac, autor električnog automobila i vlasnik propulzivne tvrtke. Čistačica u njegovoj tvrtki trebala bi imati i osnovno znanje MSS Office paketa, ni manje ni više nego zato da bi mogla e-mailom poslati narudžu domestosa, pojašnjava poslodavac. Ukratko – osoba koja je zasigurno najniže rangirana u platnom razredu tvrtke trebala bi čistiti, pa povremeno obavljati posao asistentice Uprave, za što će moguće i biti dodatno plaćena, ali opet – samo čistačica. S osnovnom plaćom koja je najniže rangirana u tvrtki.

Poslodavac (njegovo ime i prezime u ovoj priči najmanje je bitno, jer to je nešto čemu su skloni mnogi poslodavci u Hrvatskoj) pritom se čudi onima koji uopće postavljaju pitanje zašto se pred čistačicu postavljaju takvi zahtjevi, kad on, eto, zapošljava sveukupno 14 ljudi i samo želi sve najbolje, odnosno jedan je od zamašnjaka hrvatskog gospodarstva.

U zemlji u kojoj 280.000 ljudi nema posla, a barem još toliko njih ima, ali je takav da bi ga ljudi drage volje promijenili, na kraju nemate puno drugog izbora nego pristati na moderne uvjete za čistačicu, no to ne umanjuje činjenicu da je priča i više nego otužna: liku koji kao izumitelj i poslodavac doslovno ubire svjetsku slavu, u Hrvatskoj, recimo, ne padne na pamet zaposliti možda i dvije osobe na pola radnog vremena, tako da asistentica prima stranke i odgovara na e-mailove bez partviša omotanog krpom u ruci, a čistačica čisti, umjesto što će se s rukama mokrim od ispiranja krpe rukovati sa strankama, nego će sve muhe ubiti čistačicom, jednostavno zato što je on “taj”. Najgore je pritom što nam je i politička elita takva da ju radnik niti ne zanima i slijepo vjeruje da je baš sve ono što govore poslodavci sveta istina. Tako smo, primjerice, ne tako davno imali ministra rada (Miranda Mrsića), koji je uvodio rad s pola radnog vremena u javnom sektoru i tvrdio da čistačica koja radi u školi može raditi i u bolnici, na oba mjesta po 4 sata, ne računajući pritom da se žena treba presvući, sjesti na tramvaj i doći do bolnice, te da tamo, opet, mora biti posebno obučena za rad s posebnim vrstama otpada…

I puna nam je zemlja poduzetničkih velikana koje sputava jedino naših pola sata pauze za žvakanje suhog sendviča, pa kad nam i to ukinu, i produže radno vrijeme, po mogućnosti bez dodatne plaće, ima da se preporodimo?! Ili tako da čistačica prima stranke, umjesto da čisti, dok asistentica u Upravi razgovara s potencijalnim klijentima i briše podove?

Sve je to toliko smiješno da ne zaslužuje ni sintagmu “liberalno naklapanje i sranje”, kamoli što drugo. Jer, jedino poslodavac koji cijeni radnika i spreman je pošteno vrednovati njegove kompetencije i rad, priznati mu odgovarajući status i potrebu da obnovi energiju u vrijeme ručka može računati na predanu i odanu osobu koja, kad ima posla, najčešće ni ne pita za prekovremene, nego grize za zajedničko dobro. Kao što nam to svjedoče i primjeri iz švedskog eksperimenta.

 

 

 

 

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close