Uduga Kreda upozorila na niz skupih zamki pri konverziji kredita

Upozoravaju i da se unatoč odredbama zakona da se popratni troškovi konverzije kredita ne smiju zaračunavati korisniku kredita, u tekstu aneksa ugovora od njih se zahtijeva solemnizacija kod javnog bilježnika, za koju nije navedeno tko snosi trošak. Riječ je o dodatnim troškovima između 1.000 i 3.000 kuna. Udruga kreditnih dužnika (Kreda) u utorak je upozorila […]

Upozoravaju i da se unatoč odredbama zakona da se popratni troškovi konverzije kredita ne smiju zaračunavati korisniku kredita, u tekstu aneksa ugovora od njih se zahtijeva solemnizacija kod javnog bilježnika, za koju nije navedeno tko snosi trošak. Riječ je o dodatnim troškovima između 1.000 i 3.000 kuna.

Udruga kreditnih dužnika (Kreda) u utorak je upozorila da se konverzija CHF kredita u eurske ne provodi transparentno, niti prema izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju, a tijekom dana trebali bi se sastati ministar financija Boris Lalovac i guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić kako bi razmotrili te probleme.

Nakon brojnih javljanja dužnika po primitku prijedloga izračuna konverzije, kako navode iz Krede, utvrdili su niz nepravilnosti kod njezina provođenja. Kao prvi i najveći problem navode nemogućnost provjere kretanja kamatnih stopa na eurske kredite.
“Prije donošenja ovog Zakona, bilo je rečeno kako će se podaci objaviti i da Ministarstvo financija raspolaže s ovim podacima, kao i Hrvatska narodna banka. Nakon dopisa upućenog HNB-u, uslijedio je odgovor kako oni ne raspolažu takvim podacima, već isključivo s onima od 2011. godine nadalje. Nasuprot tome, HNB je u svom priopćenju od 21. siječnja ove godine na trećoj stranici navela usporedbu prosječnih kamatnih stopa na kredite u kunama, eurima i francima, a s druge strane sada izjavljuju kako tim podacima ne raspolažu”, poručuju iz te udruge.
Iz Krede ukazuju i na manipulaciju kamatnim stopama, i to na primjeru Hypo banke koja po svom nahođenju šalje izračune konverzije primjenom različitih kamatnih stopa na kredite u euru. Jednima se primjenjuju kamate od 6,10 do 6,60 posto, a drugima od 6,90 do 8,40 posto.
Kod primjene kamatnih stopa nakon konverzije, vidljivo je da Hypo banka primjenjuje navedene stope dok u isto vrijeme danas u ponudi ima stambene kredite u euru s kamatnom stopom od 5,60 posto, ističu iz Krede.
Za razliku od Hypo banke, Erste banka primjenjuje promjenjivu kamatnu stopu na kredite koji su imali fiksnu kamatnu stopu na CHF kod konverzije na euro, čime također krši Zakon, napominju iz Krede.
U aneksima ugovora, na što je ministar financija Boris Lalovac ukazao, banke stavljaju “osiguranje” kako će u slučaju rušenja Zakona na Ustavnom sudu aneksi postati ništetnim, odnosno bit će stavljeni van snage te slijedi povratak na izvorni ugovor, što je neprihvatljivo, poručuju iz Krede.
Upozoravaju i da se unatoč odredbama zakona da se popratni troškovi konverzije kredita ne smiju zaračunavati korisniku kredita, u tekstu aneksa ugovora od njih se zahtijeva solemnizacija kod javnog bilježnika, za koju nije navedeno tko snosi trošak. Riječ je o dodatnim troškovima između 1.000 i 3.000 kuna.
U tekstu aneksa, kažu, navedena su i druga brojna “odricanja” ili “izjave o prihvaćanju” raznih klauzula, kojima se osporava dužnicima ostvarenje prava, bilo pregovorima ili putem suda, odnosno očigledno se krši Zakon koji navodi da se dužniku ne smiju derogirati nikakva daljnja prava.
U aneksima, navode iz Krede, banka nameće i unaprijed definiranu kamatnu stopu koja je formirana kao npr. 6-mjesečni EURIBOR uvećan za fiksnu maržu banke.
Sadašnja vrijednost 6 mjesečnog EURIBOR-a je 0,006 posto, napominju, što znači da će najavljivani rast kamatnih stopa na svjetskoj razini rezultirati snažnim povećanjem i kamatnih stopa na sve kredite uvezane uz valutnu klauzulu EUR.
“Banke su prilikom odobravanja kredita formirale kamatne stope na temelju kamata na oročene depozite jer su krediti odobravani iz štednje u kunama, eurima ili u kunama s valutnom klauzulom u eurima, što je moguće pratiti prema kretanju kamatnih stopa na CHF kredite i kamata na oročene depozite”, stoji u priopćenju.
Izmjenama Zakona o potrošačkom kreditiranju krajem 2013. godine, kada je uvedena fiksna kamata od 3,23 posto, banke su iskoristile priliku i zatečenu kamatnu stopu jednostrano odredile kao u CHFLIBOR ili EURIBOR uvećano za maržu, i to u trenutku kada su obje kamatne stope došle na povijesni minimum, upozoravaju.
“Ostali hipotekarni krediti nisu imali smanjenje kamatne stope iako se EU direktiva 2014/17/EU odnosi na sve kredite osigurane nekretninom bez obzira na svrhu kredita, ugovore o refinanciranju ili druge. Na ovo sve je ukazano bivšem ministru financija Liniću, koji je preko toga tako olako prešao i napravio dugoročnu štetu svim dužnicima. Sada se može unaprijed reći kako će šteta za dužnike koji naprave konverziju biti još veća”, kaže se u priopćenju.

 

Lalovac i Vujčić danas o problemima konverzije

U utorak bi se trebali sastati ministar financija Boris Lalovac i guverner HNB-a Boris Vujčić kako bi razmotrili probleme vezane uz konverziju kredita u švicarskim francima u eure, s obzirom da je model konverzije povećao ratu za oko 40 posto korisnika kredita.
Glavni koordinator Udruge Franak Goran Aleksić kaže kako nema točne podatke koliki je broj ljudi dobio veći izračun rate nakon konverzije, no tvrdi kako je neosporno da je dio ljudi nakon konverzije dobio veće kreditne rate od dosadašnjih.
Radi se  o korisnicima kredita koji su među prvima uzimali kredite u švicarskim francima i to u razdoblju od 2003. do 2005. godine ali i onima koji su se zadužili po povlaštenim kamatama, a takvih je bilo dosta.
Veće su rate tako dočekale korisnike kredita koji su radili u bankama ili tvrtkama s posebnim ugovorima s bankama, ali i onima što su koristili kredite za mlade po popsebnim uvjetima., kaže Aleksić, koji neće sudjelovati na današnjem sastanku u HNB-u.
Prema informacijama u medijima, oko 22.000 ljudi imalo je takve povlaštene kredite, kojima su sada, nakon konverzije, izračunate  veće rate.
S druge strane, oko 33.000 korisnika kredita u ‘švicarcima’ ubuduće bi trebali plaćati manje kreditne rate.
“Mi iz Udruge još uvijek nismo u potpunosti proučili materijale i stoga bi zasad trebalo pričekati prije bilo kakvog potpisivanja bilo kojeg dokumenta. Međutim, samim prihvaćanjem izračuna konverzije ne potpisuje se i sam aneks ugovora. Pravni posao nije gotov prihvaćanjem izračuna konverzije. Prije bilo kakvog potpisivanja, neka sami ljudi dobro razmisle, neka dobro provjere svoje izračune, je li im kamata dobro određena i slično” rekao je Aleksić.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close