Udruga „U ime obitelji“ pokušala se umiješati u privatnu tužbu gej para protiv države

Početkom rujna udruga „U ime obitelji“, putem odvjetnika, podnijela je zahtjev za uvid u spis privatne tužbe jednog gej para u Zagrebu, kao zainteresirana strana – ali ne na strani tužitelja, nego tuženika tj. države. Prema dostupnim informacijama, ovo je prvi put da se jedna udruga civilnog društva, koje većinom štite manjine, prava i interese […]

Početkom rujna udruga „U ime obitelji“, putem odvjetnika, podnijela je zahtjev za uvid u spis privatne tužbe jednog gej para u Zagrebu, kao zainteresirana strana – ali ne na strani tužitelja, nego tuženika tj. države. Prema dostupnim informacijama, ovo je prvi put da se jedna udruga civilnog društva, koje većinom štite manjine, prava i interese građana, svrstala uz državu koja je u navedenoj tužbi ta koja je tužena zbog diskriminacije.

U posljednje dvije godine nekoliko istospolnih parova u Hrvatskoj pristupilo je postupku udomiteljstva djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi, međutim isti su, nakon pozitivne evaluacije stručnih službi centara za socijalnu skrb, psihologa i socijalnih radnika, odbijeni s argumentom da zakonski okvir ne prepoznaje životne i neformalne životne partnere kao potencijalne udomitelje – iako Zakon o životnom partnerstvu prepoznaje životno partnerstvo kao obiteljsku zajednicu. Jedan istospolni par iz Zagreba potom se žalio mjerodavnom Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, koje je, izvan zakonom propisanog roka, negativno riješilo njihovu žalbu. Par je tužio Republiku Hrvatsku zbog diskriminacije na temelju seksualne orijentacije kod izdavanja dozvole za obavljanje udomiteljstva, a spor je završio na Upravnom sudu.

Udruga „U ime obitelji“ podnijela je zatim zahtjev za uvid u privatnu tužbu gej para i namjeru da se umiješa u pravni spor. Svoj interes obrazložili su nabrajanjem ciljeva udruge, između ostalih „promicanje obiteljskih vrijednosti, osnaživanje obitelji, poboljšanje kvalitete života djece, mladeži i obitelji koja žive u rizičnim uvjetima…“, te navela je da „udruga ima dužnost, a i legitimno pravo očitovati se, odnosno o tim pitanjima zauzeti stajališta. Budući da je u ovom postupku riječ upravo o pravnim pitanjima koja zadiru u pravnu poziciju instituta obitelji, braka, roditeljstva i zaštite djece, udruga „U ime obitelji“ ima pravni interes za uvid u predmet, a sve u cilju zaštite naravnog braka i obitelji kod državnih tijela i ustanova“.

Upravni sud je u vrlo kratkom roku odbio zahtjev udruge „U ime obitelji“ za uvid u sudski spis, argumentirajući da po Zakonu o upravnim sporovima „U ime obitelji“ nije stranka u postupku jer nije ni tužitelj, ni tuženik niti zainteresirana osoba, te da odluka suda u ovom slučaju nema učinak na prava i pravne interese udruge.

Koordinator udruge Dugine obitelji, koja okuplja LGBT osobe koje su roditelji ili to žele postati, Daniel Martinović smatra zahtjev udruge „U ime obitelji“ iznimno problematičnim. „Udruge civilnog društva koje se bave zaštitom ljudskih prava ne samo u Hrvatskoj, nego i u drugim zemljama postoje i funkcioniraju sa zadaćom zaštite prava građana i građanki pred državnim institucijama koje ta prava krše. Između ostalog, one pomažu manjinama i osobama čija su različita prava povrijeđena kršenjem zakona i konvencija od strane državnih tijela, te često pružaju pravnu pomoć i savjete onima koji si to ne mogu sami priuštiti.“ kaže Martinović. „Prema obrazloženju udruge koja se pokušala umiješati, čini se da ona želi preuzeti ulogu zaštitnice naravnog braka i obitelji, iako se u ovom slučaju ne radi o braku, već o životnom partnerstvu koje je zakonom priznata obiteljska zajednica, te konkretnom postupku diskriminacije prema paru koji je htio pristupiti sustavu udomiteljstva. Mi smatramo da je udomiteljstvo jako plemenit čin i da time društvo pomaže djeci koja su smještena u domovima i koja su nažalost primorana svoje djetinjstvo provoditi u institucijama. Mnoge europske zemlje proširile su institut udomiteljstva i na istospolne parove, i prema dostupnim istraživanjima ti parovi predstavljaju iznimno vrijedan resurs državi upravo što se tiče udomiteljstva. Institut udomiteljstva trebao bi se proširiti, a ne suziti ili sprječavati osobe koje su prošle sve evaluacije i koje su se pokazale kao podobni udomitelji da zatim budu eliminirane samo zbog toga što su sklopile životno partnerstvo.“

„Također smatramo upitnom izjavu udruge “U ime obitelji” da ima značajnu podršku velikog broja građanstva, i da na temelju toga ima dužnost biti dio postupka. Na referendum o braku prije pet godina izašlo je manje od 40% građana i građanki republike Hrvatske, a politički projekt te udruge na parlamentarnim izborima nije uspio osvojiti niti jedno zastupničko mjesto u Hrvatskom saboru.“ nastavlja Martinović. „Pozdravljamo odluku Upravnog suda koji je odbio zahtjev udruge, i nadamo se da će jednog dana Hrvatska uistinu se posvetiti borbi za poboljšanje kvalitete života djece koja žive u rizičnim uvjetima tako da ne diskriminira djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi, koja zbog enormnog manjka udomitelja, posebno u urbanim sredinama, provedu čitavo svoje djetinjstvo u domovima za nezbrinutu djecu – iako postoje adekvatni udomitelji koji su prošli sve stručne procjene, a zatim su eliminirani samo zbog činjenice da su odlučili sklopiti životno partnerstvo, koje im je opet ta ista država omogućila. Republika Hrvatska kao jedan od prioriteta budućeg predsjedanja Europskom unijom postavila je učinkovitu zaštitu prava nacionalnih manjina i ranjivih skupina i zaštitu europskih vrijednosti, i nadamo se da će trenutna Vlada u budućem Zakonu o udomiteljstvu pokazati da uistinu poštuje te vrijednosti i uključiti i životne partnere.“

Velika većina istraživanja u svijetu provedena nad LGBT populacijom i obiteljima istospolnih parova u zadnjih 30 godina pokazuju da se istospolni parovi po roditeljskim kapacitetima ni u čemu ne razlikuju od heteroseksualnih parova, te da ne postoje negativne posljedice na psihosocijalni razvoj djece koja odrastaju u takozvanim duginim obiteljima.

 „Roditeljstvo LGBT osoba nije neka nova tema u znanosti, nešto što se od jučer istražuje. Kroz nekoliko desetljeća istraživanja oformljen je zamjetan istraživački opus koji daje vrlo jasne zaključke i ne podržava uobičajene stereotipe. Istraživanja sustavno pokazuju kako su LGBT osobe jednako dobri roditelji kao i osobe heteroseksualne orijentacije, bilo da se radi o biološkim roditeljima, udomiteljima ili posvojiteljima, i da psihosocijalni razvoj njihove djece nije ugrožen. Ono što je važno su odnosi u obitelji – kvaliteta obiteljskih odnosa presudan je čimbenik dobrobiti djece.“ kazala je psihologinja doc. dr. sc. Marina Štambuk, jedna od autorica istraživanja o roditeljstvu LGB osoba u Hrvatskoj objavljenog 2016. godine pod nazivom “Ja nisam gay mama, ja sam mama“. „Rezultati našeg istraživanja pokazali su da LGB roditelji postoje u Hrvatskoj i da spremno ulažu vrijeme i resurse u ostvarenje svoje roditeljske uloge, unatoč nizu izazova koje to pred njih postavlja. Ti izazovi u najvećoj mjeri su povezani sa stigmatizacijom koju doživljavaju ove obitelji što je jedini znanstveno potvrđen rizik povezan s odrastanjem u duginim obiteljima. Srećom, mi kao društvo na to možemo utjecati – možemo uporno iznositi znanstvene činjenice i sukladno njima mijenjati zakonske okvire kako bi bili uključivi, a ne isključivi – kako za djecu koja provode djetinjstvo u domovima za nezbrinutu djecu, tako i za parove i osobe koje žele toj djeci pružiti topli dom i obiteljsko okruženje.“ dodala je doc. dr. sc. Štambuk.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close