U Hrvatskoj se godišnje baci 380.000 tona zdravstveno ispravne hrane

U Hrvatskoj se godišnje baci oko 380.000 tona zdravstveno ispravne hrane, a na razini EU-a oko 88 milijuna tona, podaci su s okruglog stola o sprječavanju bacanja i unaprjeđivanju doniranja hrane održanog u sklopu konferencije o sigurnosti i kvaliteti hrane u Opatiji. Više od 53 posto bačene jestive hrane dolazi iz kućanstava, kaže Marija Batinić iz Ministarstva […]

U Hrvatskoj se godišnje baci oko 380.000 tona zdravstveno ispravne hrane, a na razini EU-a oko 88 milijuna tona, podaci su s okruglog stola o sprječavanju bacanja i unaprjeđivanju doniranja hrane održanog u sklopu konferencije o sigurnosti i kvaliteti hrane u Opatiji.

Više od 53 posto bačene jestive hrane dolazi iz kućanstava, kaže Marija Batinić iz Ministarstva poljoprivrede.

Ističe da je tvrtkama postupak donacije najčešće preskup ili prekompliciran. Tvrdi da brojne trgovine višak hrane ne doniraju, jer se boje da bi se hrana mogla neispravno distribuirati te da bi se u slučaju trovanja mogle suočiti s tužbama koje bi im narušile ugled.

Kao jedno od mogućih rješenja, glavni tajnik Europske federacije banaka hrane Patrick Alix predložio je osnivanje banke hrane, koju Hrvatska još nema. Za uspostavu banke hrane je, kaže, potrebno vrijeme i žurna prilagodba postojećeg zakonodavstva. Naglasio je da donacija ne smije biti skuplja nego bacanje te da se donatorima moraju omogućiti porezne olakšice i poticaji.

Sintija Perinić Šarić iz Porezne uprave Ministarstva financija istaknula je da su prvi koraci učinjeni početkom svibnja uvođenjem poreznih olakšica za poslovne subjekte koji se odluče donirati hranu.

“Cilj olakšica je zaštititi okoliš, spriječiti uništenje hrane, ali i pomoći krajnjim primateljima”, kazala je Perinić Šarić i upozorila da, prema EU direktivama, za sada postoje i ograničenja tih olakšica.

Porezne olakšice nisu uvijek motivacija, smatra Marija Batinić iz Ministarstva poljoprivrede. “Moramo raditi na tome da donacija hrane postane čin koji daje prestiž u društvu, da se osjećamo sretnije, da odgovorno poslujemo”, istaknula je.

Navela je da treba razmišljati i o tome da nije samo jedna trećina svega što se proizvede, a završi kao otpad – bačena hrana. “Time je uzalud bačena i jedna četvrtina vode te iskorišteno zemljište veličine Kine, zbog čega nam je potrebno unaprjeđenje sustava prikupljanja i obrade podataka o otpadu hrane”, rekla je Batinić i podsjetila da je 2015., kako bi se uspostavio sustav donacije, donesen prvi Pravilnik o uvjetima, kriterijima i načinima donacije hrane i hrane za životinje.

Voditeljica Socijalnog dućana Crvenoga križa Tina Debeljak potvrdila je da od tada ima pomaka. “Vrijednost kupljene hrane Socijalnog dućana u 2015. bila je 345 tisuća kuna, a 2016., nakon donošenja Pravilnika, ukupna vrijednost svih donacija bila je veća od tri milijuna kuna, odnosno 185 tona hrane. Samo u prvoj polovini 2017. vrijednost donacija bila je veća od dva milijuna kuna”, izjavila je.

Tina Debeljak smatra da pravilnik ima i manjkavosti, navevši da je omogućio otkup hrane, ali da je mnogo toga i previdio. “Ne postoji organizacija na terenu, niti potpora za distribuciju. Neke se organizacije ne upisuju u registar donora jer ne žele preuzeti odgovornost zbog nedostatka tehničkih uvjeta i opreme za odvoz i dijeljenje hrane”, kazala je. Dodala je da, prema statistikama, svakomu četvrtom Europljaninu prijeti glad.

Direktorica Odjela za održivost i politiku proizvoda Eurocommerca Lettemieke Mulder opisala je kako se s bacanjem i donacijom hrane nose ostale zemlje EU.

„Neki od savjeta koje dajemo građanima odnose se na to što znači ‘najbolje upotrijebiti do’, kako iskoristiti ostatke hrane kao novi obrok ili kako napraviti novi obrok od ostataka“, kazala je. Istaknula je da hrana koja možda nije „privlačna“ može biti nutritivna i zdrava te da postoje i edukacije za zaposlenike trgovačkih lanaca o tome kako iskoristiti hranu netom prije istjeka roka trajanja. Po njenim riječima, Europljanima je sve privlačnija praksa koja je u SAD-u ustaljena, tzv. „pseće vrećice“ u koje restorani gostima pakiraju ostatke hrane.

Na dvodnevnoj Konferenciji o sigurnosti i kvaliteti hrane, koja završava u srijedu, raspravljalo se i o novom Pravilniku o izvoznim certifikatima, novim uredbama EU, o označavanju hrane, nadzoru i drugim temama.

Izvor: Hina

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close