U EU-u se godišnje baci hrane u vrijednosti od 143 milijarde eura

Trećina proizvedene hrane iz cijelog svijeta godišnje se baci, uglavnom zbog prekomjerne kupovine u kućanstvima te slabog razumijevanja značenja roka trajanja, ali i neprivlačnog izgleda voća i povrća koje se najviše odbacuje zbog čega je o problemu potrebno obrazovati mlade od najranije dobi, zaključak je konferencije “Čini dobro: Čuvaj hranu!” održane u četvrtak u Europskom parlamentu u Bruxellesu. “Nestala je svijest […]

Trećina proizvedene hrane iz cijelog svijeta godišnje se baci, uglavnom zbog prekomjerne kupovine u kućanstvima te slabog razumijevanja značenja roka trajanja, ali i neprivlačnog izgleda voća i povrća koje se najviše odbacuje zbog čega je o problemu potrebno obrazovati mlade od najranije dobi, zaključak je konferencije “Čini dobro: Čuvaj hranu!” održane u četvrtak u Europskom parlamentu u Bruxellesu.

“Nestala je svijest o vrijednosti hrane, o trudu i resursima potrebnim da se proizvede te se hrana baca u ogromnim količinama. Tu svijest je moguće vratiti kroz informiranje i obrazovanje, pogotovo djece”, rekla je zastupnica Biljana Borzan (S&D) u četvrtak na konferenciji u Europskom parlamentu u Bruxellesu .

Hrvatska europarlamentarka je u četvrtak u suradnji sa francuskom zastupnicom Angelique Delahaye (EPP) i UN-ovom Svjetskom organizacijom za hranu (FAO), održala konferenciju na kojoj su predstavljeni podaci o količinama odbačene hrane u svijetu te školski program i pedagoški materijali razvijeni kako bi se među djecom i mladima razvila svijest o vrijednosti hrane.

Program FAO-a “Čini dobro: Čuvaj hranu!” pokusno je uveden u 18 škola u Italiji, Francuskoj, Belgiji i Engleskoj. Školski programi organizirani su za četiri dobne skupine od predškolske dobi do srednje škole koji uključuju predavanja, igre, vježbe i umjetničke aktivnosti kojima je cilj prevencija bacanja hrane, praksa za koju se smatra da će je djeca najbolje usvojiti u vlastitim kućanstvima i obiteljima.

“Ključna aktivnost za pojedine skupine djece je educiranje obitelji i vršnjaka o očuvanju hrane. Druge skupine potiče se na kuhanje. Ono što želimo učiniti jest transformirati djecu i mlade iz prekomjernih potrošača u one koji brinu o očuvanju i smanjenju bacanja hrane”, rekla je predstavnica iz FAO-a Rossa Rolle.

Prema podacima FAO-a, svake se godine u svijetu baci gotovo jedna trećina proizvedene hrane, odnosno 1,3 milijarde tona. Od toga se u Europskoj uniji baci oko 88 milijuna tona, odnosno 173 kilograma po osobi, najviše iz kućanstava. Procjenjuje se kako time EU svake godine gubi oko 143 milijarde eura. Istovremeno, smatra se kako je oko 821 milijun ljudi kronično podhranjen te su siromaštvo i glad u stalnom rastu.

“Trenutno postoje kapaciteti za proizvodnju dovoljno hrane i nutritivnu prehranu za svaku osobu na Zemlji”, naglasila je Rolle.

“Voće i povrće, koji su bogat izvor mikronutrijenata i vitamina za ispunjavanje dnevnog preporučenog unosa, najviše se odbacuju, posebice u odnosu na druge grupe hrane”, rekla je Rolle.

Industrijalizirane zemlje kao i one u razvoju bacaju gotovo jednake količine hrane godišnje, oko 650 milijuna tona, a najviše se odbacuje voće i povrće, preko 40 posto.

U planu je uključivanje i nekoliko hrvatskih vrtića i škola u pilot-provedbu FAO-va programa.

“Danas se nažalost u Hrvatskoj baca preko tisuću tona hrane dnevno, a u Europskoj uniji preko 88 milijuna tona hrane godišnje. To su podaci koji nas tjeraju na djelovanje, i naravno da je najvažnije od najranije dobi utjecati na djecu kako bi učili kako se postupa s hranom”, izjavila je zastupnica Borzan za Hinu.

“Utrošiti ću dio sredstava koje kao zastupnica dobivam za svoje aktivnosti na prijevod ovog programa i ponudit ih našem ministarstvu i drugim relevantnim institucijama kako bi se krenulo s takvim jednim programom u vrtićima i školama”, rekla je Borzan.

Hrvatske škole se uz pomoć financiranja iz europskih fondova opskrbljuju mlijekom, voćem i povrćem iz domaće proizvodnje. Provođenje edukacije djece o hrani i njezinoj proizvodnji nije obavezno, no Hrvatske je jedna od nekoliko zemalja EU-a koje su započele s obrazovnim porukama o nepotrebnom bacanju hrane u školama.

U ime Svjetske organizacije za hranu o programu i rezultatima pilot-provedbe na konferenciji je govorio Rodrigo de Lapuerta, FAO-ov direktor za suradnju s Europskom unijom.

„Ovaj program je u pilot školama smanjio bacanje od 15 do 50 posto i namjera nam je da se počne provoditi u cijeloj EU. Cijenimo političku i financijsku podršku zastupnice Borzan i nadamo se da će se Hrvatska u narednom razdoblju uključiti u pilot-program,“ kazao je de Lapuerta.

Europski parlament je već u svibnju 2017. usvojio izvješće zastupnice Biljane Borzan o inicijativi za učinkovitu uporabu resursa, smanjenje rasipanja i poboljšanje sigurnosti hrane kojom bi se smanjila količina bačene hrane koordiniranim regulativama i edukacijom. Količina bačene hrane bi se u EU do 2030. godine trebala smanjiti za 50 posto. U inicijativi se posebno naglašava važnost informiranja i uključivanja djece u ovu akciju.

Usvojene smjernice inicijative nisu zakonski obvezujuće, no na osnovi njih Hrvatska bi trebala izraditi nacionalne smjernice prilagođene svojoj situaciji i zakonskim rješenjima kako bi ostvarila cilj smanjenja za 50 posto.

Izvor: Hina

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close