TURIZAM NAŠ SVAGDAŠNJI: Porezno rasterećenje za privatne džepove

Kad je ovogodišnja turistička sezona krenula loše, ugostitelji su prije svega, a onda i drugi turistički radnici, tražili, kumili i molili, za smanjenje stope PDV-a, tvrdeći kako će u suprotnome svi propasti. Uspjeli su sa svojom bukom vrlo brzo. Vlada je promptno udovoljila njihovu zahtjevu, smanjivši osjetno stopu PDV-a, sa 25 na 13 posto. No, […]

Kad je ovogodišnja turistička sezona krenula loše, ugostitelji su prije svega, a onda i drugi turistički radnici, tražili, kumili i molili, za smanjenje stope PDV-a, tvrdeći kako će u suprotnome svi propasti. Uspjeli su sa svojom bukom vrlo brzo. Vlada je promptno udovoljila njihovu zahtjevu, smanjivši osjetno stopu PDV-a, sa 25 na 13 posto. No, kako sezona nije bila toliko loša, ta je mjera postala prilikom za bogaćenje. Oni koji su zazivali intervenciju države, dobili su ono što mnogi drugi nemaju, a prema poreznim kontrolama baš oni toj državi najviše kradu.

Različite su procjene, koliki udio hrvatskog BDP-a pripada tzv. sivoj ekonomiji, djelatnostima koje država ne može oporezovati. Analitičari izražavaju ogromnu brojku od 100 milijardi kuna. Pri tome se zna, da najviše rada na crno ima u ugostiteljstvu i turizmu, a onda neće biti iznenađujući podatak iz zadnje provjere poreznih inspektora, prema kojemu čak dvije trećine ugostitelja vara na iskazivanju prihoda i podmirivanju poreza.

Tamo gdje bi se sa smanjenjem PDV-a trebale osjetiti promjene za potrošače, nije se dogodilo baš ništa. Cijene usluga ostale su zabetonirano visoke, lijepo su nasamarili Vladu s kuknjavom o svojoj propasti ako im ne udovolji. Zaključak nije teško steći, znači to da se novac slijeva u privatne džepove.

S druge strane, iznajmljivanje stotina tisuća apartmana u turizmu, vrlo je donosna djelatnost, to osobito uzme li se u obzir učestalo vrlo niska razina usluge i minimalna ulaganja u standard. Budući da vlasnici apartmana plaćaju male paušale, od nekoliko stotina kuna po krevetu na godišnjoj razini, državni račun od toga nema ništa, a oni lokalni vrlo malo. Kako država ne uvodi poreze na nekretnine – iako su prema mnogim pokazateljima oni najpravedniji – zapravo njeguje rentijersku ekonomiju, a kad u realnom sektoru traže da se smanji uzimanje iz bruto plaća u kojima poslodavac jednu plaću daje radniku a drugu državi, onda to ne može. Dok je realni sektor gotovo jedini punitelj državnog proračuna, valjda je zato kažnjen državnim nametima, rentijeri su maženi i paženi kao da su oni ti donosioci u državnu blagajnu. Apsurdno i loše.

S time se produbljuje i jedan veliki problem hrvatskoga gospodarstva, nema proizvodnje nego samo veliki uvoz svega i svačega, uz ono na čemu počiva ekonomija, jedino na djelatnosti usluga. Hrvatska je zemlja lijenih i rentijerskih ljudi, a odavno poznata prema polujavno izrečenoj maksimi ‘’neka milijun Nijemaca ostane doma, a Berlin samo pošalje milijune eura u Hrvatsku’’. Velika većina njih, kad ode u neku zemlju EU, zaprepašteno tvrdi, kako nikoga nema na ulicama, a pogotovo ih nema u kafićima, u vrijeme radnog vremena. Nema, zato što ljudi rade (i imaju pauzu za ručak)! Nije to život za sirote Hrvatice i Hrvate, druželjubivi su i društveni pa su kod nas kafići prepuni za vrijeme radnog vremena i nikad nema previše onih koji rade.

Turizam i ugostiteljstvo sigurno su važan dio hrvatske ekonomije, osobito što proizvodnje nema i neće je skoro ni biti, ali zaista ne toliki da bi država samo jednima dala sve, a drugima samo mrvice. Nejednakost u društvu je velika i samo se još povećava, kao i opasnost od siromaštva. Na rješavanju toga nije učinjeno baš ništa bitno niti značajno. Pitanje se nameće samo: zar se država ne boji raslojenosti koja izjeda društvo, podjeli na ‘’rentijere’’ koji imaju gotovo sve i ne rade odviše i na ‘’nadničare’’ koji se muče i nemaju gotovo ništa? Upravo je to, osim klimatskih promjena i očuvanja prirode, pitanje naše budućnosti.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close