TROŠI LI MINISTARSTVO ZA EU FONDOVE OPRAVDANO EUROPSKE MILIJUNE NA MARKETING I INFORMATIZACIJU?!

Najnovijim otkrićem kako je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU (MRREF) potrošilo gotovo 13 milijuna kuna poreznih obveznika za ”informatički sustav za strateško planiranje i upravljanje” koji je prvotno trebao koštati ”samo” 5,7 milijuna kuna, ponovno se otvorilo pitanje nerazumnog, ali i u mnogim detaljima bahatog trošenja u režiji državnih službenika koji, između ostaloga i […]

Najnovijim otkrićem kako je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU (MRREF) potrošilo gotovo 13 milijuna kuna poreznih obveznika za ”informatički sustav za strateško planiranje i upravljanje” koji je prvotno trebao koštati ”samo” 5,7 milijuna kuna, ponovno se otvorilo pitanje nerazumnog, ali i u mnogim detaljima bahatog trošenja u režiji državnih službenika koji, između ostaloga i u plaćenom oglašavanju i marketingu svog (ne)rada plaćaju skupe promotivne kampanje i, vjerovali ili ne, čak i gozbe i hotelske troškove u milijunskim iznosima!

Ima se naših para, može se…

U neslavnom neracionalnom trošenju novca poreznih obveznika opet, nažalost, prednjači Ministarstvo za EU fondove, ali u kratkom pregledu najnovijeg rasipanja proračunskog novca izdvajamo i HZZO koji je nedavno potpisao ugovor o zakupu oglasnog prostora u vrijednosti od oko 3,4 milijuna kuna, ali i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji je za ”komunikacijsku strategiju s naglaskom na krizno komuniciranje” u samo jednom slučaju platio čak 215.000 kuna.

No, krenimo redom– od Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU koje, prema svemu sudeći, ima problema s nabavom ”alata”– informatičkih sustava za svoj rad, ali istovremeno ima i dovoljno novca za oglašavanje svojih akcija što plaća u milijunskim iznosima izabranim medijskim kućama da bi zaključno, vjerovali ili ne, to isto Ministarstvo platilo i više stotina tisuća kuna za ”usluge konzumacije jela i pića” tijekom različitih savjeta i konferencija.

Najnoviji slučaj, u u najmanju ruku nelogičnog trošenja proračunskog novca u resoru što ga vodi Gabrijela Žalac, kako je to nedavno otkrila Slobodna Dalmacija, odnosi se na kupnju nečega što se zove “Informatički sustav za strateško planiranje i upravljanje razvojem”.

A to je prvi puta bilo spomenuto u Planu nabave tog Ministarstva od ožujka prošle. godine, da bi se to nešto kasnije počelo realizirati kroz otvoreni poziv ponuditeljima s vrijednošću od 5.76 milijuna kuna.

Petljancije oko informatike

Nakon toga, već spominjani Plan nabave i navedeni iznos mijenjao se nekoliko puta, kao i postupak izbora ponuditelja od početnog otvorenog za sve do pregovaračkog za samo jednog ponuditelja, uz naknadno pojašnjenje da je traženi informatički sustav ”autorsko djelo”. Sve je to dovelo, kako se u medijima navodi, do šeste lanjske izmjene prvotnog plana nabave i do ”skoka” planiranog iznosa na čak 9,86 milijuna kuna, ili četiri milijuna kuna više od početno planiranog iznosa nabave.

Kako se kasnije otkrilo, tadašnji plan Ministarstva da se posao dodijeli splitskoj zajednici ponuditelja s kojom je već otprije surađivao pokvarila je, međutim, žalba poznate informatičke kuće iz hrvatske metropole.

Konkretno, oni su se žalili da je Ministarstvo grubo povrijedilo načela tržišnog natjecanja, jednakog tretmana i zabrane diskriminacije time da samo jedan subjekt može isporučiti predmet nabave zbog navodne zaštite autorskih prava.

Kako se u medijima otkrilo, stvar se svelo na to da je Ministarstvo željelo isključivo tzv. sustav PLUR, na kojemu su i do tada radili, a žalitelj je tvrdio da postoje i drugi koje mogu isporučiti brojne tvrtke iz njihove branše u Hrvatskoj. Osim toga, za ponudu dviju kuća tek nešto manju od 10 milijuna kuna rečeno je da je bila u “granici procijenjene vrijednosti nabave” i da je forsirani dobavljač, za kojeg sumnjaju da je uopće u stanju obaviti posao, bio svjestan nepostojanja tržišne utakmice.

Ministarstvo se, pak, u odgovoru branilo kako je provelo iscrpnu analizu tržišta i utvrdilo kako ni jedan drugi sustav ne odgovara njihovim potrebama osim PLUR-a, pa je i to bio razlog zašto nije bilo otvorenog natječaja, nego se išlo u izravni poziv prema samo jednom subjektu.

Međutim, Komisija za nabavu prethodno nije uvažila argumente Ministarstva i odlučila je krajem prošle godine poništiti cijeli postupak. Konkretno, žalbu zagrebačke tvrtke ocijenila je osnovanom, pregovarački postupak bez objave poziva svima na nadmetanje bio je je srušen i Ministarstvu naređeno da ponovi cijeli postupak što je, pak, značajno poskupilo sve i to isključivo na teret poreznih obveznika.

U novom planu nabave, procijenjena je vrijednost posla ove godine iznenadno ”skočila” na 13 milijuna kuna, što je čak i 3,5 milijuna kuna više od namjeravane ”izravne nabave”.

Kako se naknadno otkrilo, u rujnu ove godine Ministarstvo Gabrijele Žalac prihvatilo je zajedničku ponudu oba ponuditelja – tvrtki iz okolice Splita i Zagreba ”tešku” neznatno manje od 13 milijuna kuna. No, kako tvrde upućeni, taj izbor bio je obavljen iako se u odgovorima Ministarstva navodilo da ni jedna ni druga ne zadovoljavaju zahtjeve koje bi trebao imati traženi informatički sustav. Kako su onda dobile posao i zašto je sve plaćeno najmanje četiri milijuna kuna više od ”planirane” izravne nabave. Upućeni iznose sumnju kako se iza svega toga krije puno dublja i mutnija priča.

No, nabava informatičkog sustava samo je druga priča s milijunskim dubiozama nastala u resoru ministrice Gabrijele Žalac.

Naime, njezino Ministarstvo je u travnju, iako bi novinarstvo trebalo biti u potpunosti odvojeno od državnog PR-a i marketinga Ministarstava, potpisala novi ugovor na temelju provedenog javnog natječaja te angažirala novinsku kuću Večernji list za ”posao osmišljavanja kampanje” njenog ministarstva vrijedan čak 3,7 milijuna kuna!

Kako se ispostavilo, radilo se o natječaju Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije za “Usluge organizacije i realizacije promotivne kampanje o EU fondovima – Regionalni dani EU fondova”. Na natječaj su se javile dvije tvrtke specijalizirane za PR i novinska kuća Večernji list.

Mnogi su isticali, u tom dubioznom poslu Ministarstvo nije tražilo zakup medijskog prostora ili oglašavanje, nego je riječ o temeljnom poslu PR-a – promocije rada Ministarstva u mediju koji bi, prema uvriježenim definicijama, o tome trebao kritički pisati.

No, umjesto toga, sklopljen je posao kojim se osmišljava vizualni identitet, analiza i potreba potencijalnih korisnika sredstava iz EU fondova, organiziranje stručnih tribina i radionica, odlazak na sajmove, promotivne aktivnosti u različitim gradovima Hrvatske, osiguravanje medijske pokrivenosti i medijsko praćenje aktivnosti. Odnosno, kako su mnogi isticali, Večernji list bio je angažiran za cjelokupnu kampanju ministrice Žalac o EU fondovima.

Ponuda Večernjeg lista, u iznosu od 3,7 milijuna kuna, bila je najskuplja, dok su ostale dvije PR tvrtke dale za 1,3 milijuna jeftinije ponude. Naime, ponude su bile na cijeni od 2,4 milijuna kuna za cijeli posao, a kako se kasnije ispostavilo, cijena tog posla ipak nije bio ključni kriterij. Posao je sklopljen, afera zaboravljena, a fakture za taj posao redovno se isplaćuju, što dokazuju i dokumenti u posjedu Objektiva.

Pijani milijarderi na naš račun

No, ako se vuku ”milijunski repovi” u poslovanju Ministarstva Gabrijele Žalac u svezi javne nabave informatičkih sustava i oglašavanja (ne)rada Ministarstva, to ne znači da je kraj potencijalnim aferama jer, što opet dokazuju dokumenti u posjedu Objektiva, iz tog se Ministarstva novcem poreznih obveznika organiziraju i bogate gozbe.

Konkretno, prema tablici dostupnoj Objektivu, ”za usluge konzumacije jela i pića” tijekom cijelog niza savjeta i konferencija u organizaciji Ministarstva u manje od šest mjeseci plaćeno je desetke tisuća kuna. Tako je, primjerice, samo za ministarsku konferenciju u lipnju za ”usluge konzumacije jela i pića” bilo plaćeno ”tričavih” 89.050 kuna, a za ”iće i piće” tijekom svečanog potpisivanja u govora o sufinanciranju projekta iz EU fondova za inače siromašnu Slavoniju plaćeno je čak 52.000 kuna. Najveća stavka, koja prema dokumentaciji ipak nije isplaćena, bila je predviđena za hotelske i restoranske usluge ”za potrebe konferencije Dani regionalnoga razvoja i EU fondova” u iznosu od gotovo nevjerojatnih 985.543 kune, a zanimljivo ta usluga je trebala biti naručena od marketinške agencije “Milenijum promocija” d.o.o.

Gotovo milijun kuna predviđenih za hranu i piće te eventualni smještaj gostiju tijekom samo jedne konferencije ministricu Gabrijelu Žalac zasigurno stavlja na vrh ”darežljivih” promotora državnih ministarstava koji ne žale troškove za oglašavanje svog rada, bez obzira koliko taj rad bio uspješan.

Primjer u takvom oglašavanju svog rada koji kao da je stvoren da vuče repove slijede mnogi, a među njima izdvajamo i HZZO gdje su krajem listopada donijeli odluku o odabiru ponude ”za nabavu usluge zakupa oglasnog prostora za promidžbu dopunskog zdravstvenog osiguranja” i to ”procijenjene vrijednosti predmeta nabave” u iznosu od 3,42 milijuna kuna. Kako se navodi u toj odluci s potpisom ravnatelja Luciana Vukelića, za sklapanje ugovora o javnoj nabavi izabrana je jedna zagrebačka tvrtka, dok su drugi ponuditelji odbijeni s objašnjenjem da su njihove ponude nepravilne, između ostaloga, i zato jer ”dio jediničnih cijena nisu iskazali na dva decimalna mjesta kako je to naručitelj propisao”.

Ma što god to značilo, za očekivati je, kao i slučaju nabave informatičkog sustava za Ministarstvo regionalnog razvoja, dugotrajni proces nabave i oglašavanja nakon čega će, kako cinici poručuju, naknadno i s guštom neki od zainteresiranih analizirati troškove za porezne obveznike ”iskazane na dva decimalna mjesta kako je to naručitelj propisao”.

Dokle tako?

Kratki pregled uoči novih predblagdanskih aktivnosti državnih činovnika zaključujemo s ljetnom temom – ugovorom Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji je samo za jedan slučaj ”komunikacijske strategije s naglaskom na krizno komuniciranje za provedbu sanacije opasnog otpada” u srpnju ove godine ”zdrobio” 215.000 kuna s PDV-om sklopivši ugovor s jednom tvrtkom za marketing i poslovne usluge. Kako se navodi u zapisniku o tom poslu, ”izvršitelj usluge je u dostavljenoj komunikacijskoj strategiji obuhvatio sve tražene segmente te ponudio rješenja za postizanje podrške i pozitivnih stavova javnosti spram nužnosti provođenja sanacija lokacija opasnog otpada u Hrvatskoj”.

Zaključno, dok se državni zaposlenici “muče” u angažiranju i višemilijunskom plaćanju ”rješenja za postizanje podrške i pozitivnih stavova javnosti”, uglavnom prema njihovom (ne)radu i pritom na svojim konferencijama plaćaju ”usluge konzumacije jela i pića”, podsjećamo da to ide na račun poreznih obveznika. Njihove gozbe i samohvale netko i plaća, dok su brojni nesretnici, čak i u blagdansko vrijeme prisiljeni kopati po kontejneru.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close