TRGOVAČKI SUD ODLUČUJE: Je li Deutsche Telekom oštetio cca 170 tisuća malih dioničara HT-a?!

Posljednji posjet hrvatskog premijera Andreja Plenkovića njemačkoj kancelarki Angeli Merkel povod je za najnovije propitivanje sukladnosti interesa dviju država i dvoje šefova vlada, ali i za propitivanje znakovite ‘’hrvatske šutnje’’ premijera Plenkovića o izvlačenju novca iz Hrvatskog telekoma (HT) i najnovijim prijetnjama uprave tog poduzeća, podružnice moćnog Deutsche Telekoma, da će za stotinjak milijuna eura […]

Posljednji posjet hrvatskog premijera Andreja Plenkovića njemačkoj kancelarki Angeli Merkel povod je za najnovije propitivanje sukladnosti interesa dviju država i dvoje šefova vlada, ali i za propitivanje znakovite ‘’hrvatske šutnje’’ premijera Plenkovića o izvlačenju novca iz Hrvatskog telekoma (HT) i najnovijim prijetnjama uprave tog poduzeća, podružnice moćnog Deutsche Telekoma, da će za stotinjak milijuna eura ‘srezati’ investicije u Hrvatskoj ne smanji li Plenkovićeva vlada, kako se navodi, ‘’parafiskalne namete’’

No, krenimo redom. Premijer Plenković se u Berlinu krajem kolovoza našao pred moćnom kancelarkom Merkel koju, kako mnogi komentatori ističu, gleda kao svoju zaštitnicu, ali i promotoricu njegovih nemalih ambicija u Europskoj komisiji. Kako su u više navrata poručivali ”visoki izvori”, a to je nedavno u Globusu potvrdio i dobro upućeni SDP-ovac Joško Klisović, premijer Andrej Plenković ”puca” na sadašnju poziciju Federice Mogherini, odnosno na mjesto Povjerenika za vanjsku i sigurnosnu politiku. Kako komentatori ističu, to je legitiman cilj i dodaju kako možda Plenković i ne zna o vanjskoj politici manje od Federice Mogherini te da bi možda mogao i biti njezina dostojna zamjena.

“Vidljivi činovnik EU”

Uglavnom, Plenković bi trebao biti, kako komentatorica Višnja Starešina ističe, ”vidljiv, letjeti s destinacije na destinaciju praveći se da čini nešto važno i da EU ima zajedničku vanjsku politiku.” No, samim time postavlja se i pitanje gdje su hrvatski interesi u tim kombinacijama i koliko su oni sukladni njemačkima.

Jednostavno rečeno, pitanje je da li hrvatski predsjednik vlade slijedi političku koncepciju kako cinici zaključuju, kancelarke Angele Merkel kao velike europske Mutti koja prvenstveno štiti njemačke interese?

Hrvatska opet u šteti

Hrvatska bi pritom, ističu mnogi, mogla opet pretrpjeti veliku štetu navodeći očiti primjer Hrvatskog Telekoma gdje se ponajbolje zrcale njemački interesi u Hrvatskoj. Konkretno – njemačko izvlačenje kapitala HT-a preko mnogima sporne kupnje obveznica matičnog Deutsche Telekoma u iznosu od čak 125 milijuna eura, ali najnoviju prijetnju ”kresanja” planiranih investicija u Hrvatskoj ne poštuje li, naravno, Plenkovića vlada ”pravila predložene igre”.

Naime, nedugo nakon sastanka Merkel i Plenkovića, već početkom rujna Hrvatski telekom je najavio kako će od 2020. prepoloviti godišnji tempo investicija, ako ”država ne prijeđe s riječi na djela po pitanju parafiskalnih nameta”, odnosno ako se ne promijene pravila naplate i iznosi naknada za pravo puta.

Kako se u medijima isticalo, HT godišnje investira 25% svog prihoda, koji se kreće oko milijarde eura, a taj bi se iznos mogao smanjiti na 15% godišnje. Istovremeno je i Davor Tomašković, predsjednik Uprave HT-a, u Splitu naglasio da odgovorno tvrdi kako ovog tempa investicija više neće biti ako se stanje ne promijeni.

 Svi razumiju – nitko ne radi

“Da me krivo ne razumijete, nama su svi od premijera preko ministara i drugih političkih aktera naglasili da razumiju situaciju, da razumiju da bi se naknade i model naplate prava puta trebao mijenjati, i mi to smatramo pozitivnim. Nažalost ništa se u praksi nije promijenilo”, kazao je Tomašković.

Dodao je kako HT neće zbog toga podizati tužbe, ići u izvlašćivanja vlasnika zemljišta kroz koje prolazi njihova infrastruktura, a kojima zbog trenutačnih propisa i po pet puta kroz tu naknadu preplaćuju tržišnu vrijednost te imovine, ali da će o tome razgovarati.

“Naknada za pravo puta je na razini od 400 milijuna kuna godišnje, oko pola tog iznosa ide privatnim osobama, a druga polovica jedinicama lokalne samouprave za koje se smatra da im je to važan izvor prihoda. No, mi smo istražili – i nije, u pravilu od toga zarade manje od jedan posto budžeta”, rekao je Tomašković dodavši da je HT zadnje tri godine povećavao investicije, a zaključno – da to namjerava još i povećati.

“Mi se obvezujemo da ćemo u idućih godinu dana uložiti još milijardu kuna u takozvanu hibridnu, fiksno-mobilnu mrežu, koja će takoreći u svim dijelovima Hrvatske omogućiti brzine interneta od 20 Mbps na više, a Magenta1 korisnicima tu ćemo minimalnu brzinu garantirati”, rekao je Tomašković.

HT-ovo “kresanje” investicija

Naravno, sve će to HT napraviti ispoštuje li Plenkovićeva vlada nova pravila igre – u protivnom – Hrvatski telekom će u Hrvatskoj ”rezati” svoje investicije u iznosima od kojih stotinjak milijuna eura.

No, to planirano ”kresanje” investicija samo je vrh ledenog brijega izvlačenja novca iz Hrvatskog telekoma što je dosad većinom prolazilo ispod radara šire javnosti, a postalo je samo malo vidljivije tek kada je u svibnju ove godine došlo pred saborske zastupnike.

Nevidljivi državni odvjetnik

Naime, tada je predsjednik saborskog Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije Željko Jovanović uputio dopis glavnom državnom odvjetniku Draženu Jeleniću u kojem traži očitovanje o postupanju DORH-a na temelju navodnih nepravilnosti u poslovanju Hrvatskog telekoma u kupnji 125 milijuna eura vrijednih obveznica Deutsche Telekoma u prosincu 2016.

Nakon te navodno sporne transakcije, tim su novcem HT-a početkom 2017. bile kupljene dionice Crnogorskog telekoma.

O navodnim nepravilnostima, a na temelju predstavke zagrebačkog poduzetnika Hrvoja Šimića, sredinom ove godine reagirao je i potpredsjednik Hrvatskog sabora Siniša Hajdaš Dončić koji je navedenu predstavku uputio nadležnom saborskom odboru, a dopis o navodnim nepravilnostima zagrebački je poduzetnik uputio je i saborskim zastupnicima.

 Achtung, achtung, nismo ništa kupili…

Kako se navodi u tom proglasu, prema podacima Luksemburške burze proizlazi da Hrvatski telekom d.d. nije kupio obveznice Deutsche telekom AG već izdavatelja Deutsche Telekom International Finance B.V. registriranog u nizozemskom Maastrichtu. Ističe se i kako je poduzeće Deutsche Telekom International Finance B.V. osnovano s minimalnim potrebnim kapitalom te je prezaduženo, a ističe se i kako je cijelu seriju tih obveznica kupio samo Hrvatski telekom d.d. Navodi se i kako se u medijima o tome pisalo kao o vrlo likvidnom vrijednosnom papiru, ali od prosinca 2016. do ožujka 2018. ukupni promet tom obveznicom iznosio nula eura. U proglasu se i navodi da je u tome slučaju riječ o izvlačenju novca, oštećivanju državnog proračuna, te nepoštivanju jednakosti svih dioničara među kojima su i mirovinski fondovi obveznog osiguranja, branitelji, te više od 170.000 dioničara – državljana Hrvatske.

Oštećenje državnog proračuna

”Dodatno je time i oštećen državni proračun jer je prikrivanjem ulaganja u vrijednosne papire izbjegao platiti porez na dobit radi financiranja pod povlaštenim kamatama jer to prezaduženo poduzeće Deutsche Telekom International Finance B.V plaća drugim zajmodavcima kamate 4,7% čime je šteta za Republiku Hrvatsku od oko 9 milijuna kuna godišnje ukupno preko 30 milijuna kuna” navodi se u dopisu zastupnicima.

Upravo na temelju predstavke i navedenog proglasa predsjednik Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije Željko Jovanović uputio je dopis glavnom državnom odvjetniku Draženu Jeliniću u kojem se navodi i kako je na temelju sumnji o stanovitim nepravilnostima, a prema Šimićevim navodima, Općinsko državno odvjetništvo već dalo upute o postupanju Policijskoj upravi.

Odbačena prijava

”Budući da se izražava sumnja da se u navedenom predmetu ne postupa, te da je u znatnoj mjeri oštećen državni proračun, molim Vas da nam dostavite očitovanje o poduzetom predmetu”, pisalo je u dopisu glavnom državnom odvjetniku.

No, s druge strane, u tom slučaju je prošle godine Općinskom državnom odvjetništvu bila predana i kaznena prijava protiv HT-a, presjednika uprave Davora Tomaškovića i bivšeg člana uprave Josefa Jakoba Matthiasa Thurriegla i to zbog kaznenog djela zlouporabe tržišta kapitala koja je u prosincu, nakon saslušanja prijavljenih, bila odbačena.

U prijavi se teretio HT i navedeni dvojac da su, suprotno propisima o tržištu kapitala, ”obavili transakciju li dali nalog za trgovanje koji daju ili bi mogli dati neistinite ili obmanjujuće poruke o ponudi, potražnji ili cijeni financijskih instrumenata”. Odnosno da su ”djelujući u suradnji s jednom ili više osoba držali cijenu jednog ili više financijskih instrumenata na nenormalnoj ili umjetnoj razini”. te da su prilikom trgovanja upotrebljavali fiktivne postupke, odnosno druge oblike obmane i prijevare te da su pritom ”lansirali” glasine , lažne i obmanjujuće vijesti.

DORH opet ne vidi ništa sporno

Kako se, između ostaloga, navodilo u rješenju DORH-a , nakon provedenih izvida i obavijesnih razgovora, ustanovljeno je da je HT kao tvrtka kćer u većinskom vlasništvu Deutsche Telekom AG , a društvo Deutsche Telekom International Finance B.V. je ovlašteno u ime društva Deutsche Telekom AG na luksemburškoj burzi nuditi prodaju vrijednosnih papira u ime društva Deutsche Telekom AG.

Stoga, kako se u rješenju navodilo, na temelju rezultata provedenih izvida ne proizlazi postojanje osnovne sumnje da su Tomašković i Thurriegl počinili navedena kaznena djela, a ”imajući i u vidu da se odgovornost pravne osobe temelji na odgovornosti odgovorne osobe u toj pravnoj osobi”, kaznena prijava je bila odbačena i odnosu na prijavljeni Hrvatski telekom.

Odbačeno kazneno djelo

No, DORH-ovim odbijanjem kaznene prijave protiv Hrvatskog telekoma (HT), predsjednika uprave Davora Tomaškovića i bivšeg člana uprave Josefa Jakoba Mathiasa Thuerriegla zbog kaznenog djela zlouporabe tržišta kapitala, u javnosti ipak nije u potpunosti otklonjena sumnja u ”časne” namjere Deutsche Telekoma u Hrvatskoj ostvarene u političkim dealovima Zagreba i Berlina.

Naime, u svim tim poslovima, ispod radara šire javnosti ali i brojnih dioničara HT-a, sav je novac ostao unutar grupacije moćnog Deutsche telekoma koji je, treba li to uopće isticati, izravni i posredni vlasnik svih spomenutih tvrtki. Osim toga, na taj je način, u manje od mjesec dana iz HT-a u smjeru DT-a i njegovih podružnica otišlo čak 248,5 milijuna eura.

Ode obiteljsko srebro

Iako se to predstavljalo kao normalni poslovni potez moćne korporacije koji se, sukladno odlukama Nadzornog odbora, opravdao efikasnijim upravljanjem novca, činjenica je da je tim postupcima DT-a – odnosno HT-a iz Hrvatske otišlo najmanje milijardu kuna, i to u zamjenu za obveznice koje dospijevaju na naplatu tek 2020.

Premijer šuti i kmutri

Kako bi zlobni jezici zaključili, to je bilo i očekivano jer smo prepustivši hrvatsku ”obiteljsku srebrninu” strancima pod netransparentnim uvjetima dali monopol nad telekomunikacijama te sebi stvorili ozbiljan problem koji se sada više ne može ispraviti. I to se više ne može korigirati bez obzira na svojevremene stidljive najave nekih hrvatskih političara o pregovorima o uvjetima poslovanja HT-a ili čak o mogućoj gradnji ili korištenju neke paralelne telekomunikacijske infrastrukture.

Pametnima je dovoljno istaknuti da se sve takve inicijative redovito zaboravljaju prije susreta nekog od hrvatskih vlastodržaca sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel. Andrej Plenković o tome možda već nešto zna, ili će tek naučiti.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close