TRG ŽRTAVA HRVATSKIH IDIOTIZAMA: Oni koji dokidaju Tita zasigurno ne bi imali ništa protiv Anwara Jitousa

Ako ne dobije ime po žrtvama Ivice Todorića, ili velikog cyber kriminalca, Anwara Jitousa, protiv kojega se ovih dana u privatnim porukama na Facebooku vodi bespoštedni rat, Trg Maršala Tita treba nazvati Trgom žrtava hrvatskih idiotizama. Ne jednog, nego raznih, svih onih koje već godinama trpimo u hrvatskoj javnoj politici, kako bi se odala počast […]

Ako ne dobije ime po žrtvama Ivice Todorića, ili velikog cyber kriminalca, Anwara Jitousa, protiv kojega se ovih dana u privatnim porukama na Facebooku vodi bespoštedni rat, Trg Maršala Tita treba nazvati Trgom žrtava hrvatskih idiotizama. Ne jednog, nego raznih, svih onih koje već godinama trpimo u hrvatskoj javnoj politici, kako bi se odala počast onima koji unatoč tome još uspijevaju održati zrnce zdravog razuma. Sve ih je manje, doduše, a sve je više onih koji – čak i uz relativno dobar posao i plaću – odlaze iz ove zemlje s prvenstvenim ciljem da ostanu normalni i omoguće vlastitoj djeci da žive u normalnim uvjetima, jer to ovdje, čini se, više nikad neće biti moguće.

U vrijeme kad imamo više od 330.000 blokiranih građana, u zemlji u kojoj čak 66 posto zaposlenih zarađuje manje od prosječne plaće na državnoj razini, i u situaciji u kojoj tek javna i  medijska akcija dovede do toga da djeca dobiju potreban lijek, naša se državna i lokalna izvršna politika bavi – Titom. Točnije, promjenom imena trga Maršala Tita u neko drugo, pri čemu je mnogima zapravo posve svejedno kako bi se taj trg trebao zvati, samo da se ne zove po Maršalu. Da netko predloži da se plac ispred Hrvatskog narodnog kazališta posveti žrtvama spomenutog Anwara Jitousa, pronositelja cyber virusa, mnogi vjerojatno ne bi imali ništa protiv, jer im uopće nije važno kojim ćemo trgom prolaziti dok dolazimo na baletnu predstavu, nego samo to da zatremo ono što Tito simbolizira.

Nekima je, eto, i danas glavni kamen spoticanja lik koji je mrtav već 37 godina. I država kojom je vladao, a koja se raspala prije više od četvrt stoljeća, s tim da se bavimo njegovom ulogom u razdoblju prije 50, 60, pa i 70 godina.

Svakako se možemo složiti oko toga da je ta uloga bila kontroverzna, no pritom nipošto ne bismo smjeli zanemarivati ono što je Tito bez sumnje bio i danas jest: Simbol antifašističke borbe na ovim prostorima, koja je bila temelj za uspostavu ne samo socijalističke, nego i današnje Hrvatske. Kako je to lijepo rečeno u jednome od duhovitih prijedloga novog imena trga na Facebooku: Ako mu oduzmemo Titovo ime, a prihvatimo Trg Republike Hrvatske, trebalo bi dodati: koje bez Tita ne bi bilo. Kao što moderne hrvatske države, ma što netko od nas mislio o njemu, ne bi bilo bez prvog hrvatskog predsjednika, dr. Franje Tuđmana, koji je bio i ostao prvenstveno simbol težnje naroda za osamostaljenjem i simbol hrvatske pobjede u Domovinskom ratu. I uz njega se vezuju brojne kontroverze, neki njegovi stavovi nisu bili u korist svih građana (ponovimo opet onu priču o 200 bogatih obitelji kojom je udario temelje za pljačku), pa opet nikom normalnom ne pada na pamet zatirati njegovu ulogu u povijesti tako da trgu koji nosi njegovo ime mijenjamo naziv.

Da apsurd bude još veći, sam Tuđman o Titu je govorio prilično benevolentno. Tako internetom ovih dana kruži snimka iz dokumentarca o Tuđmanu, u kojemu 1997. godine doslovno kaže: „Tito je bez dvojbe bio jedan od najvećih državnika Europe razdoblja Drugog svjetskog rata. Bio je komunist, marksist, ali je bio veoma pragmatičan političar i želio je ostvariti ravnopravnost hrvatskog naroda u sklopu Jugoslavije, a želio je isto tako da i ta Jugoslavija, ta njegova socijalistička Jugoslavija, bude ravnopravna u odnosu na Sovjetski savez odnosno na Staljina. Zasluge Tita su, što se hrvatskog naroda tiče, u tome što je on s antifašističkim pokretom doveo hrvatski narod na stranu pobjedničkih, demokratskih sila, antifašističke koalicije, što je omogućilo da se stvori federalna država Hrvatska i po Ustavu, od prvog Ustava 1945 do Ustava iz 1974., što je omogućilo da imamo i pravne osnove za samoodređenje i proglašenje samostalne Hrvatske. To su mu zasluge što se tiče unutarnje politike. Zasluge u međunarodnoj politici su u tome da je pružio takav otpor Staljinu kad su zapadne sile bile bile gotovo bespomoćne u odnosu na taj komunistički blok, sovjetski blok, a i u odnosu na širenje komunizma u čitavome svijetu”. Tuđman Titu u negativne osobine pripisuje to što je bio komunist, odgovoran za uvođenje komunističkog režima, pa i za sve one zločine koje je taj komunistički režim činio, ne samo u ratno vrijeme nego i poslije rata. Opet, benevolentno.

„Što se tiče hrvatskog naroda, bez obzira je li naredio, ili nije osobno naredio, a vjerojatno nije, ali snosi odgovornost i za tragediju hrvatskog naroda u Bleiburgu, zatim poslije rata za progone i Hrvata i nacionalno demokratskih elemenata u drugim zemljama. On je bio čovjek koji je, i kao komunist, uvijek ostao Hrvat, dokaz je da je u Zagrebu prijateljevao s hrvatskim književnikom Miroslavom Krležom, s kojim sam i ja bio prijatelj i koji je na kraju spasio mene od progona svog komunističkog režima“, rekao je tada Tuđman, koji je, još jednom naglasiti – jedan od svjedoka Titove politike iz redova nekadašnje JNA. Ili jedan od Titovih generala.

Ukratko, ako i postoji jedan od boljih simbola na kojima bismo mogli temeljiti povijesnu pomirbu svih Hrvata, onda je to upravo ta igra sudbine, u kojoj i Maršalu i generalu možemo pripisati svašta, ali im moramo priznati da su zaslužni za osamostaljenje i stvaranje moderne hrvatske države. I obojica su (Tuđman možda i deklarativno, ali ipak jest), bili antifašisti, što jest i mora ostati glavna odrednica hrvatske politike i opstojnosti.

Naime, problem nije samo u uklanjanju Titovog imena s jednoga od zagrebačkih trgova, zbog toga neće propasti svijet ili ideje koje on simbolizira. Problem je u tome tko i zašto se za to zalaže, toga moramo biti svjesni, i upravo zbog toga to bi ime moralo ostati tamo gdje jest. I zato je puka politička trgovina u kojoj Milan Bandić pokušava zadobiti većinu oduran politički čin, koji bi trebala prozreti i osuditi većina građana.

Omogući li taj čin Bandiću politički mir, odgovor bi trebao biti građanski nemir i borba da se suprostavimo činjenici da nekima za održanje guzice u fotelji baš ništa nije sveto.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close