TREBAMO LI PUSTITI IZBJEGLICE IZ AZIJE I AFRIKE NA SVOJ TERITORIJ?

Narod koji kroči prema zapadu kopnenim putem s Bliskog i Srednjeg Istoka siguran je od pogibelji čim pređe tursku granicu, ali ipak nastavlja put u smjeru EU. U petak je završio summit Europske Unije, na kojemu je jedna od glavnih tema bila europski odgovor na priljev migranata s Bliskog istoka i sjeverne Afrike. Hrvatska bi […]

Narod koji kroči prema zapadu kopnenim putem s Bliskog i Srednjeg Istoka siguran je od pogibelji čim pređe tursku granicu, ali ipak nastavlja put u smjeru EU.

U petak je završio summit Europske Unije, na kojemu je jedna od glavnih tema bila europski odgovor na priljev migranata s Bliskog istoka i sjeverne Afrike. Hrvatska bi po prijedlogu Europske Komisije trebala primiti 747 sirijskih i eritrejskih izbjeglica, koji se sada nalaze u Italiji i Grčkoj te još 315 ljudi koji su sada izvan EU-a, a imaju pravo na međunarodnu zaštitu.

“Rekao sam da Hrvatska to može napraviti, ali samo jednom, nemamo kapaciteta za više”, rekao je premijer Zoran Milanović. “Radi se o solidarnosti koju svi moramo pokazati i u skladu sa svojom veličinom i mogućnostima. Spremni smo na solidarnost, ali imamo ograničene resurse”, dodao je.

Međutim, hrvatski bi ograničeni resursi uskoro mogli biti preplavljeni ako Mađarska ostvari plan podizanja 175 km dugog i četiri metra visokog zida uzduž granice sa Srbijom.

Nedavno sam izazvao val žučnih komentara prijatelja na Facebooku izrazivši razumijevanje za namjeru mađarskih vlasti. Napisao sam da mi je jasno zašto to kane učiniti i složio se s ocjenom premijera Viktora Orbana da će mađarski građani od zida imati koristi.

Na kocki su naši resursi

Također sam primijetio da će mađarski zid potaknuti vojsku izbjeglica da uđe u EU na drugom mjestu – preko hrvatske granice. Stoga sam ustvrdio da bi i Hrvatska morala poduzeti mjere djelotvornog zaustavljanja ili bar kontroliranja izbjegličkog vala.

Razlog je vrlo jednostavan: tražitelji azila dolaze trošiti naše ograničene resurse, dok mnogi Hrvati kopaju po kontejnerima u potrazi za hranom.

Tvrdnja da bi podizanje barijere osudilo izbjeglice na smrt ne stoji. Narod koji kroči prema zapadu kopnenim putem s Bliskog i Srednjeg Istoka siguran je od pogibelji čim pređe tursku granicu.

Od tog mu trenutka više ne prijeti opasnost od ISIS-a ili Asadove vojske. Zašto se ne zadrži u sigurnom okrilju bratske, svježe islamizirane Turske Tayyipa Erdogana, nego nastavlja skup put u smjeru EU?

Pojam zida izaziva ružne asocijacije, ali kako se drukčije zaštititi od nezvanih gostiju? Koja je uopće svrha državnih granica i teritorija, ako ne ograničavanje pristupa nepoželjnima, da bi domicilnom narodu bilo udobnije?

Iako dosadašnja iskustva govore da se većina izbjeglica ne zadržava u rubnim članicama Europske Unije, već ih koriste kao rutu prema Zapadu, to ne mijenja na stvari. Vjerujem da bi odgovorne hrvatske vlasti svejedno trebale onemogućiti nekontroliran ulazak izbjeglicama u našu državu, bilo da time štite Hrvatsku, ili Uniju. EU je naša šira zajednica i ono što škodi njoj, škodi i nama.

Tko će ostati prikraćen

Humaniste koji bi propuštali uljeze pitam: vrijedi li vaša gostoljubivost i za vaš stan, kuću, dvorište i zemlju? Držite li vrata svog doma otključana i širom otvorena? Smije li vam se socijalno ugroženi prolaznik ušuljati, počastiti se u vašem frižideru, napraviti si mirisnu kupku, pa se zavaliti na kauč i preslušavati vasu fonoteku?
Vjerujem da bi većina s gnušanjem otklonila takvu mogućnost.

Je li moj stav sebičan? Bit će da jest, ali ako se sami ne pobrinemo za svoje blagostanje, nitko neće. Je li moj stav rasistički? E, to nije. Moj je zahtjev za zaštitom našeg teritorija motiviran ekonomskim obzirima, a nipošto etnosom ili rasom. Da bi izbjeglice bile zbrinute, netko će od naših državljana nužno ostati prikraćen. A to neće biti poslovično velikodušni hrvatski bogataši, nego siromasi koji ovise o proračunskim sredstvima.

Postavljanje barijere izbjeglicama nije “dobro”, nego samo za nijansu manje zlo. Između pomaganja strancima u nevolji i zaštite vlastitih potrebitih građana odgovorna vlada mora odabrati ovo drugo.
Tražitelji azila dolaze da bi se okoristili našim materijalnim blagodatima, pravima i slobodama. Što ih se više nastani na našem tlu, manje će ostati za nas.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close