TRAGEDIJA: Grci na referendumu izabrali bijedu i bolest

Nedjeljnim glasanjem na referendumu Grci su napravili tragičnu pogrešku i sada ju moraju platiti. Europska Unija, Europska centralna banka (ECB) i Međunarodni monetarni fond (MMF) moraju se pobrinuti za to da bi od Grčke napravili primjer drugim visoko zaduženim državama u kojima jačaju lijevo-populističke stranke poput Sirize. Nisu li nesretni Grci već puno platili i […]

Nedjeljnim glasanjem na referendumu Grci su napravili tragičnu pogrešku i sada ju moraju platiti. Europska Unija, Europska centralna banka (ECB) i Međunarodni monetarni fond (MMF) moraju se pobrinuti za to da bi od Grčke napravili primjer drugim visoko zaduženim državama u kojima jačaju lijevo-populističke stranke poput Sirize.

Nisu li nesretni Grci već puno platili i patili, pitat ćete. Jesu, ali u nedjelju su sami sebi postrožili kaznu nasjevši na bajku koju su im pet mjeseci od dolaska na vlast pričali premijer Aleksis Cipras i ministar financija Janis Varufakis.

Umjesto da narodu priznaju da je šteta učinjena ranijih godina i desetljeća nesmiljenog zaduživanja i da više ne mogu birati između dobra i zla, već samo između zla i goreg, spomenuta su ih dvojica uvjerila da se mogu izvući iz nevolje jednostavnim glasanjem protiv.

Grci koji su rekli “ne” prijedlogu sporazuma s Trojkom vjerovnika nemaju pojma što njihov odgovor znači. Doznat će ga na najteži način: njihove će banke ostati zatvorene do daljnjega, bankomati će potpuno presušiti, trgovine će ostati bez namirnica, a apoteke bez lijekova. Vjerojatni su krvavi ulični nemiri oko zadnjih opskrbljenih dućana i benzinskih pumpi.

Pet mjeseci obmanjivanja

Strašno, ali sve su to mogli izbjeći samo da je Ciprasova vlada krajem lipnja prihvatila zadnji prijedlog Trojke. No, vlada ga je odbila uz objašnjenje da sadrži točke koje su u suprotnosti sa Sirizinim predizbornim obećanjima. Jer, ova je ljevičarska koalicija, čiji je dio članstva ideološki zaostao u kasnom 19. stoljeću, otpočetka obećavala ono što ne može ispuniti.

Grci su propustili uočiti da više nemaju vremena za prkosne geste prema vjerovnicima ni za dokazivanje tko je kriv za njihovu nevolju. Kad kuća gori, idiotski je raspravljati o lošem materijalu od kojeg je sagrađena i o pokvarenim agentima koji su je prodali po previsokoj cijeni.

Umjesto pozivanja na prkos i otpor, dični su vođe grčkog naroda morali prihvatiti sporazum da bi građani imali što za jesti, s čime se liječiti i u čemu se voziti. Ako im se EU, ECB i MMF neobjašnjivim čudom uskoro ne smiluju, narod će ostati bez svega toga.

Milosti ne smije biti

Nažalost, vjerovnici ne smiju biti milosrdni, jer bi popuštanjem dali krila još gorem zlu koje buja u Španjolskoj, ali prijeti cijeloj Europi. Tamošnja se verzija Sirize zove Podemos (Možemo), a njen je lider Pablo Iglesias potencijalni detonator kolapsa financijskog sustava u eurozoni i izvan nje. A to bi značilo humanitarnu katastrofu u Europi od koje ne bi bili pošteđeni ni hrvatski građani.

Frau Merkel si ne može priuštiti ustupke Grčkoj zbog vlastitih birača, sitih prelijevanja njihovih sredstava u bunar bez dna na jugu Balkana. Ne mogu to ni čelnici siromašnih stočnih članica, čiji građani imaju niži standard od grčkih. Preciznije, imali su niži standard prije nego što su Cipras i Varufakis natjerali Grke na skapavanje.

Utaja nacionalni sport

Vjerovnici nisu nedužni, daleko od toga. Oni su ravnopravni krivci za dužničke krize zajedno s političkim i poslovnim elitama zaduženih zemalja. A grčke su elite bile kriminalno neodgovorne. Prethodne su se vlade zaduživale da bi visokim socijalnim pravima i masovnim uhljebljivanjem kupovale glasove.

S druge strane, jednako su neodgovorni i grčki porezni obveznici, za koje je neplaćanje i utaja poreza nacionalni sport: njihov se desetgodišnji dug prema Poreznoj upravi popeo na 76 milijardi eura prijavljenog i neplaćenog poreza.

Međutim, tih je 7,6 milijardi godišnje sitnica prema iznosu utajenog, neprijavljenog poreza, koji se prema procjenama institucija kreće oko 20 milijardi godišnje. To je proračunska rupa od 27,6 milijardi eura.

Dugovi ne mare za referendum

Cipras je obećao glasačima da će pobjeda referendumske opcije “ne” ojačati njegov položaj pred pregovaračima i da će već u utorak banke biti otvorene – pretpostavlja se, sa svježim novcem dostavljenim iz ECB-a. Zamislite, utorak je svanuo, a banke su i dalje zatvorene, jer je šef ECB-a Mario Draghi rekao da im neće dati ni centa dok helenska Vlada ne postigne sporazum s vjerovnicima.

Pripadnici pobjedničkog tabora u nedjelju su navečer slavili pjesmom i plesovima “šamar” koji su opalili zlim međunarodnim snagama koje ih “ucjenjuju.” Slavlje će ustupiti mjesto bolnom otrežnjenju čim građani shvate da Trojku ne zanima kako je prošao referendum i da su dugovi ostali taman onakvi kakvi su bili.

EU ne može administrativnom odlukom istjerati grčku iz eurozone, ali joj Europska središnja banka može uskratiti daljnje eure. U tom će slučaju grčka Vlada morati vratiti drahmu ili privremeno uvesti bonove da bi uspostavila kakav-takav platni promet. Drahma ili bonovi brzo će gubiti na vrijednosti, jer će ih narod na crno žurno mijenjati za tvrdu valutu. 

Neimaština kuca na vrata

Tako će ono što Grcima bude služilo kao valuta devalvirati za 20, 30, možda i 70 posto, dok na tržištu ne pronađe realnu vrijednost prema valutama. Onoliko koliko im nova valuta izgubi na vrijednosti, toliko će Grci biti siromašniji u odnosu na razdoblje prije odbijanja zadnjeg prijedloga Trojke. Ako im je to bio cilj, čestitamo im na povijesnom dostignuću!

Cipras i Varufakis – koji se taktički povukao da bi olakšao nastavak pregovora s predstavnicima Trojke koji ga ne mogu smisliti – ne zaslužuju ovacije, nego kaznu. Grcima bi bilo puno bolje čak i da je u bilo kojem trenutku u proteklih pet mjeseci vojska stupila na scenu, svrgnula Sirizu i preuzela vlast.

No, bilo bi to prejednostavno: nerazumni i prkosni kakvi jesu, Grci neće shvatiti na što su ih osudile njihove elite dok ne prođu kroz katarzu neimaštine. Grčki je izbor oduvijek bio: prihvatiti bolan sporazum s Trojkom ili odbiti plaćati dugove i tiskati vlastitu valutu, koja će strahovito devalvirati. Čini se da su izabrali ovo drugo i zato će se gorko pokajati.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close