TONINO PICULA, ZASTUPNIK U EUROPSKOM PARLAMENTU: Europska unija će se više baviti sobom

Tonino Picula nastavlja rad u Europskom parlamentu, kao ponovno izabrani zastupnik s liste SDP-a. Rođen je u Malom Lošinju, a školovao se u Šibeniku. Iako je diplomirao sociologiju Picula se većinu karijere bavio vanjskim poslovima.  S mjesta tajnika stranke, nakon što SDP osvaja vlast 2000. , seli se u Ministarstvo vanjskih poslova te će iduće […]

Tonino Picula nastavlja rad u Europskom parlamentu, kao ponovno izabrani zastupnik s liste SDP-a.

Rođen je u Malom Lošinju, a školovao se u Šibeniku. Iako je diplomirao sociologiju Picula se većinu karijere bavio vanjskim poslovima.  S mjesta tajnika stranke, nakon što SDP osvaja vlast 2000. , seli se u Ministarstvo vanjskih poslova te će iduće tri godine biti na čelu tog ministarstva. Za vrijeme njegova mandata Hrvatska je potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju te predala zahtjev za članstvo u Europskoj uniji.

Odlaskom SDP-a s vlasti Picula se odlazi u Sabor, a u tom je razdoblju četiri godine obnašao i dužnost gradonačelnika Velike Gorice, i to od 2005. do 2009. Bio je šef saborskog izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini OESS-a, potpredsjednik te skupštine, a imenovan je posebnim koordinatorom i voditeljem promatračkih misija OESS-a na parlamentarnim ili predsjedničkim izborima u Moldaviji (2010.), Kazahstanu (2011.), Rusiji (2012.), Gruziji (2012.) i Armeniji (2013.).

Prvi put je Europski parlament ovoliko raznolik, a drugačiji odnos snaga ne mora biti nedostatak.

– Glavne grupacije u Europskom parlamentu, Socijalisti i demokrati s jedne, i Europska pučka stranka s druge strane, više zajednički ne tvore apsolutnu većinu zastupnika pa smo imali priliku promatrati nikad izazovnije pregovore o čelnim mjestima institucija EU. Za vodeće mjesto u EU, ono šefa Europske komisije, bio je potreban dogovor S&D-a i EPP-a s liberalima i zelenima, obje parlamentarne grupacije koje su zabilježile rast baš na račun prve dvije grupacije. S druge strane, nije se dogodio predviđeni tsunami broja desničarskih populista i protivnika EU, nego su zagovornici Unije u EP i dalje u većini.

Novi saziv Europskog parlamenta tako odražava u dobroj mjeri neizvjesnosti i izazove s kojima se Europska unija suočavala tijekom prethodnih pet godina, poput rasta nejednakosti među građanima i regijama EU koja je nastala kao posljedica Velike recesije i neadekvatnih odgovora na nju pa sve do pitanja sigurnosti zbog migracija i utjecaja vanjskih sila koje jaku EU vide kao prepreku svojim vanjskopolitičkim interesima. Za Europski parlament realno je reći da je riječ o novom parlamentu, jer je više od šezdeset posto zastupnika izabrano u svoj prvi mandat.

Umjesto jačanja demokratskog legitimiteta Europske unije kroz sustav vodećeg kandidata, svjedočili smo dogovoru šefova država najvećih članica o tome tko će voditi EK, i dobili smo, izvan matične države, relativno nepoznatu predsjednicu, Ursulu von der Leyen, kojoj je glavna preporuka to da je osoba od povjerenja njemačke kancelarke Angele Merkel. Nakon izbora na koje je izašlo više od 50 posto birača, čime je EP dobio snažan izborni legitimitet za svoj mandat, ovim putem neizravno se biračima šalje poruka da sljedeći put ostanu kod kuće, što je velika šteta za cijelu Europsku uniju kao demokratski projekt suradnje. Uz to, predlaganjem kandidata za vodeća mjesta EU institucija, u velikoj se mjeri nije poštovala ideja pravedne raspodjele mandata između starih i novih članica, istočne i zapadne Europe, sjeverne i južne. Jednim se dijelom to pokušalo „popeglati“ kroz izbor vodećih ljudi odbora, no sigurno je da će ta geografska neravnoteža ostaviti političke posljedice.

Što Europi, a nisu to samo zemlje članice EU, treba za razvitak i da bude bolje mjesto?

– Uspon populističkih političkih snaga bio je posljedica neuspjeha političkih elita EU, od vodstava pojedinih zemalja članica pa do vodstva EU, odnosno Barrosove Europske komisije koji su na Veliku recesiju odgovorili politikom stroge štednje koja je pogodila najugroženije skupine građana EU.

Realno je očekivati da će se Europska unija u sljedećih pet godina više baviti sobom, odnosno da će razne političke grupacije unutar Unije pokušati na dnevni red stavljati teme koje same smatraju najvažnijima i na taj će način, nekad svjesno, a nekad nesvjesno, oblikovati budućnost Unije i kratkoročno i dugoročno. Upravo će načini na koje će glavni politički blokovi i blokovi zemalja oblikovati rješenja na pitanja rastuće nejednakosti među građanima i regijama EU biti presudni za budućnost unije kao saveza država. Dakle, treba nam socijalna Europa, Europa u kojoj ulažemo velik novac u razvoj socijalnih kapaciteta i ljudskog kapitala, a paralelno tome radimo na ubrzanju razvoja novih tehnologija u proizvodnji i uslugama kako bi EU i dalje zadržala svoju poziciju u globalnim ekonomskim odnosima. Taj će proces biti krivudav i neizvjestan, zbog kompleksne prirode odlučivanja u EU koja je zajednica država, za razliku od Sjedinjenih Država koje su zajednička država.

Ulazite u drugi mandat u Europskom parlamentu, što se mijenja, a što ostaje isto?

– Izgledno je da će među temama u EU u sljedećih pet godina dominirati politike zaštite okoliša i energetske tranzicije, gdje ću se nastaviti angažirati u projektima energetske tranzicije otoka, za koju smatram da mora biti proširena i na druga, ruralna područja EU.

Ne smijemo zaboraviti ni kako su neizvjesnost na međunarodnoj sceni, stara partnerstva koja dolaze u pitanje i strani faktori koji rade na političkom i ekonomskom rastakanju EU danas najveći izazov za budućnost EU i Hrvatske kao njezine članice.

Kao novoizabrani koordinator Socijalista i demokrata za vanjsku politiku u Europskom parlamentu, svojim radom u Odboru za vanjsku politiku i pododboru za sigurnost i obranu, posebno ću se zalagati za rješavanje izazova kroz stalnu suradnju i jednaku predstavljenost svih članica, kako bismo pronašli novi, zajednički europski glas.

Uz socijaldemokratski pristup vanjskoj i politici obrane i sigurnosti, namjeravam dodatno doprinijeti transparentnom donošenju sigurnosnih politika, posebno zbog činjenice da će Europski obrambeni fond trebati budno nadzirati kako bi se osigurala transparentnost i učinkovitost njegova financiranja i rada.

Dosadašnjim sam radom osigurao podršku Europskog parlamenta za ulazak Hrvatske u Schengenski prostor nakon ispunjavanja uvjeta i taj proces ću ispratiti do kraja. U regionalnoj je pak politici hrvatski interes da doprinese rješavanju unutarnjih problema Unije, kako bi se proces proširenja mogao nastaviti, a Hrvatska na svim svojim granicama dobiti druge članice Unije.

Uz vanjske faktore, neravnomjerna regionalna razvijenost zemalja članica i unutar samih članica i dalje je izazov harmonizaciji Unije. Kohezijski i Europski fond za regionalni razvoj glavni su alati za smanjenje tih nejednakosti. Oblikovanjem prioriteta za sljedeće proračunsko razdoblje kroz Odbor za regionalni razvoj, kako bi bolje ciljali one najpotrebitije, radit ću na smanjenju nejednakosti, jačanju podrške pograničnim područjima u nošenju s posljedicama migracija i vremenskih nepogoda kao posljedica klimatskih promjena.

Korak s vremenom nije lako držati. Četvrta industrijska revolucija je počela, a umjetna inteligencija, njen razvoj i regulacija upotrebe su imperativ, dok su mnogi donedavni poslovi budućnosti već sadašnjost. Kako se nositi s time, stvarati i razvijati se u svijetu koji se toliko strelovito mijenja?

– Možda je najvažnija manifestacija 4. industrijske revolucije u svakodnevnom životu i radu kompanija i njihovih radnika u digitalizaciji poslovanja uz primjenu umjetne inteligencije u nekim industrijama, koja za posljedice ima konsolidaciju nabavnih lanaca, brži razvoj prototipa i njihovo puštanje u rad, gotovo tektonska povećanja učinkovitosti u proizvodnji i isporuci usluga, nove načine prodaje i ono

što se često naziva bešavnim korisničkim iskustvom za kupce i potrošače. Kompanije su u svojem poslovanju sve više globalne, kako u prodaji, tako i u nabavci usluga. Europska je pak unija i dalje najveće i najbogatije svjetsko tržište, s više od 500 milijuna ljudi, a skorim punim stupanjem na snagu trgovinskog sporazuma s Japanom, bit će to 620-milijunsko tržište, koje će sigurno biti u stanju adaptirati se sve bržem razvoju. Kompanije su daleko brže u usvajanju novih tehnologija, a regulativa kaska, jer se i tehnologije razvijaju brzinom koja je eksponencijalno brža od onog na što smo bili navikli prije samo 15-20 godina.

Sve to otvara i problem tržišta rada i socijalnih mreža koja nisu u stanju amortizirati nezaposlene, obrazovne sustave koji ne obrazuju za poslove budućnosti. Već sad je jasno kako su već sada novostečene vještine, putem manje formalnih oblika onog što danas smatramo visokim obrazovanjem biti važnije od klasičnih diploma.

Na nama je da pokušamo osmisliti i organizirati nove oblike mreža socijalne i zdravstvene zaštite koje će tim ljudima omogućiti da ne zapadnu u zamku siromaštva i zaostajanja za konkurencijom, kako u EU, tako i na globalnoj razini. Taj proces je usko vezan za moguću obnovu socijaldemokracije koja mora osmisliti i provesti održive odgovore na najnoviju generaciju prijetnji socijalnoj ravnoteži u sve digitaliziranijim društvima.

U isto vrijeme, ne smijemo dozvoliti eroziju demokratskih institucija koja se događa u zemljama kojima je tehnološki napredak pod svaku cijenu postao važniji od očuvanja osnovnih ljudskih i društvenih prava.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close