TONINO PICULA: “Važnije je što će biti sa SDP-om, nego samnom

Status se u politici stvara najčešće na dva načina: preko noći u posebnim okolnostima ili dužem vremenu gdje se osoba treba dokazati u mnogim odlukama i na skliskom terenu, te različitim političkim okolnostima Tonino Picula ministar vanjskih poslova u Vladi Ivice Račana, bivši saborski zastupnik i gradonačelnik Velike Gorice, zastupnik je u EU parlamentu iz redova europske […]

Status se u politici stvara najčešće na dva načina: preko noći u posebnim okolnostima ili dužem vremenu gdje se osoba treba dokazati u mnogim odlukama i na skliskom terenu, te različitim političkim okolnostima

Imenovanje zastupnika Picule za predsjednika Izaslanstva Europskog parlamenta za odnose s BiH i Kosovom

Tonino Picula ministar vanjskih poslova u Vladi Ivice Račana, bivši saborski zastupnik i gradonačelnik Velike Gorice, zastupnik je u EU parlamentu iz redova europske političke grupacije S&D, šef je izaslanstva Europskog parlamenta za odnose s BiH i Kosovom te potpredsjednik Međuskupine za mora, rijeke i priobalna područja pri EU Parlamentu, u kojem će sljedećih pet godina biti zadužen za otoke. Na europskim je izborima dva puta dobio najveću potporu građana, preferencijalnim glasovanjem, i taj izbor pokazao je, da nije nužno biti sveprisutan i sveznajući na političkoj sceni, da bi se dobar rad vrednovao.

“To je, na neki način, ozbiljna zbirna ocjena jedne političke karijere. Iznimno mi znači što su birači iskazali takvo povjerenje i daje mi snagu da temeljem svog programa, planiram nove političke poteze, a jača i osjećaj odgovornosti. Status se u politici stvara najčešće na dva načina; preko noći u posebnim okolnostima ili u dužem vremenu gdje se trebate dokazati u mnogim odlukama i na skliskom terenu u različitim političkim okolnostima. Trajnija prisutnost se stvara koracima, a ne skokovima.

Odnosi sa susjedima velika su tema, iako izgleda od ulaska Hrvatske u EU, kako situacija više nije puna problema i kontroverzi.

“Imamo kompleksnu situaciju na granicama. Na sjeveru je Mađarska i preko Drave situacija nije tako nezanimljiva kakva je bila dugo vremena. Tamo se događa nešto, što nije jedinstveno u Europi, ali je najizraženije. Jedan bivši izrazito liberalni političar pretvorio se u autokrata koji preoblikuje svoju zemlju iz liberalne demokracije u jednu vrstu autokracije s demokratskom fasadom. Sada se testira i sposobnost EU da se nosi s postojanjem takvog modela koji se često ne obazire na standardne europske regule.

Prije partneri nego suradnici

“Odnosi Hrvatske i Slovenije će ove godine ponovno doći u stres-test situaciju. Do ulaska Hrvatske u EU, na sreću, nađeno je racionalno rješenje protezanja državne granice na moru, a to je arbitraža, koja će odlukom biti obvezujuća za obje strane. To je vrlo osjetljivo pitanje, pogotovo za države koje su imale napetu tranziciju. S druge strane, imate probleme koji proizlaze iz sukcesije, iz raspodjele zajedničke imovine iz nekadašnje države. To opterećuje odnose, u kojima obje strane imaju osjećaj da su zakinute, pogotovo Hrvatska. U cijeloj toj kolekciji problema, neke smo počeli rješavati, poput nuklearke Krško i Ljubljanske banke, ali ima i kategorija problema koji se tek sad naziru. Međutim, temeljno pitanje glasi što je Slovenija Hrvatskoj i Hrvatska Sloveniji, i to nakon što su obje zemlje postale članicama EU. Budući da smo upućeni na ista tržišta, teško ćemo biti partneri, mnogo prije – suparnici”.

U tom okviru važno je voditi računa o jedinstvenoj poziciji Hrvatske u EU. Naime, naša zemlja graniči sa čak tri kandidatkinje ili potencijalne kandidatkinje za EU: Srbijom, BiH i Crnom Gorom, što jasno pokazuje da moramo jasnije definirati odnose s tim prostorom. To ujedno znači i hrvatsku obvezu da aktivnije sudjeluje u artikuliranju zajedničke europske politike prema jugoistoku.

Prema tome, kraj europskog puta Hrvatske nije 1. srpanj 2013.

“Teza koju sam sâm lansirao je, da kraj hrvatske tranzicije nije datum našeg ulaska u EU, nego datum kad posljednja susjedna zemlja postane članica EU”.

No, ni europska vanjska politika nije čvrsta i stabilna.

“Da, kriza identiteta europske vanjske politike poklapa se sa vremenom duboke globalne krize. Vanjska politika EU treba se konsolidirati i pri tome će mnogo toga zavisiti o aktualnim situacijama i odnosima. EU treba dvostruka konsolidacija, nove vanjske politike, ali treba konsolidirati i neke njene susjede”.

Rusija u tom spektru, problem, suparnik, izvjesni partner?

“Riječ je o otvorenom pitanju koje opterećuje europske, ali i međusobne odnose. Činjenica je da to brine sve strane. Neki kažu kako Vladimir Putin ima dugoročnu, stratešku, politiku, kojoj je cilj potisnuti sve ono što ugrožava ruske nacionalne interese. Držim da Putin u tome ima samo jednu jaku kartu, a to je nuklearno naoružanje, odnosno ruska vojna sila. Igrao je na kombinaciju vojske i uloge energenata, međutim, Zapad mu je odgovorio vrlo brzo tamo gdje je najosjetljiviji: na cijeni energenata, što stavlja Putina u prijeteću poziciju nesigurnog budžeta.

Sastanak u State Departmentu s Hoyt Brianom_Razgovori o TTIP-u i vizama

Transantlanski sporazum sa SAD-om izaziva prijepore, sumnje ali i otpor.

“TTIP je trenutačno točka opterećenja, ali radi se o jako važnom sporazumu. To nije običan trgovački sporazum o slobodnom trgovanju i investiranju, nego dokument koji treba na novi način regulirati odnose između dva najveća i najuređenija zapadna tržišta – SAD sa 340 i EU s 510 milijuna stanovnika – ali to je i pitanje mogu li lako i trajno konvergirati dva tipa slobodnog poduzetništva tako da jedan ne ošteti drugoga i da nema supremacije jednog nad drugim. U Bruxellesu je to ozbiljna tema s razlogom pa se opravdano zahtijeva veća uključenost javnosti i veća transparentnost. TTIP neće biti premijera, jer postoji već presedan, sličan tip ugovora s Kanadom. Svejedno vlada zabrinutost da će europska strana odustati od cijelog niza socijalnih, ekoloških i pravnih standarda.

U 15 godina ovog stoljeća EU mora učiniti na vanjskoj politici mnogo?

“Da, prije svega, mora definirati odnose prema europskom istoku, ali isto tako, i prema tradicionalnim saveznicima, a sve važnije postaje pitanje odnosa prema Sjevernoj Africi i Bliskom istoku. To postaje geostrateško pitanje prvoga reda. Prevrati na afričkom sjeveru i Bliskom istoku nisu očito bili početak “Arapskog proljeća”, nego, kako cinici govore, Islamske zime.

Sigurnost se u današnje vrijeme promijenila kao kategorija odnosa?

“Kad danas govorimo o sigurnosti, ne treba misliti tek o fizičkom, vojnom aspektu sigurnosti nego o gospodarskoj, ekološkoj, energetskoj sigurnosti, opskrbi hranom, dostupnosti voda i sl”.

No, globalna kriza bila je gotovo uništavajuća, a Hrvatska nije iz nje još ni izašla…

“Vladajući model liberalnog kapitalizma nije se pokazao, suprotno svim uvjeravanjima i uvjerenjima, postojano dobrim. Dapače, u mnogim dijelovima, čak i razvijenog, svijeta proizveo je novo siromaštvo i masovan osjećaj isključenosti. Hrvatska je periferija tog sustava sa malim mogućnostima da utječe na globalne promjene. To, naravno, ne znači da se u okviru tog modela, dok se on ne zamjeni nečim pravednijim, ne može bolje raditi i uspješnije planirati razvoj.

U Europskom parlamentu ne manjka zanimanja za radikalne političke opcije?

“Povećano zanimanje za radikalnije, da ne kažem, ekstremnije opcije, a za sada nije izazvalo institucionalni potres. Jer još uvijek postoje dominantno proeuropske opcije koje su se uspjele dogovoriti o zajedničkoj politici u osnovnim pitanjima, Zagovornici protueuropejstva kažu da je ovo ”Komisija zadnje šanse”. Ali, čak i zagovornici europskoga jedinstva tvrde da je ovo posljednja prilika da se kroz europske institucije napravi ključna promjena i pojača europska ekonomska konkurentnost, što bi onda dovelo lančano ne samo do promjene percepcije europskog projekta, nego, što je mnogo važnije, i do boljeg života gradjana EU. Inače, nikad i nigdje nisam doživio žešće osporavatelje EU, nego kad sam razgovarao s članovima Tea Party u Washingtonu”!

Kako biste, ne ocijenili svoj rad, to su birači napravili, nego ga definirali?

“U mom radu u EU parlamentu dvije teme dominiraju – vanjska politika usmjerena prema prostoru koji još nije dio EU i proaktivna jadranska orijentacija RH. Još dok sam bio stažist SDP-a u Bruxellesu, jedan mi je iskusan čovjek rekao:”U parlamentu možeš uspjeti, samo ako se na vrijeme specijaliziraš”. Poznato je da Europarlament otvara ‘milijardu’ problema preko svojih 751 zastupnika. Moje je hrvatsko  parlamentarno iskustvo zapravo svježe, a pored toga dugogodišnji, terenski rad u OESS-u na promatranju izbornih procesa osigurao mi je cjelovit uvid u političke procese. Međutim, ispred mene je sada petogodišnji mandat u sve važnijem predstavničkom tijelu EU i treba se potvrditi u novim, sve kompleksnijim okolnostima.

Vi ste zastupnik koji s obitelji živi u Bruxellesu, i kako je to?

“Od rujna s obitelji živim u Bruxellesu. Iznenadilo me koliko je malo zastupnika optiralo da dovede svoje u Belgiju. Vjerujem da je takva odluka, prije svega, doprinos mogućnostima naše kćerkice da se upozna sa raznolikim tradicijama prisutnima u jednoj kozmopolitskoj sredini. U svakom slučaju, ovaj posao je mnogo lakše raditi uz obitelj.

I što će biti s SDP-om?

“Vidjet ćemo što će biti sa strankom do izbora, a pogotovo nakon njih. SDP je objektivno, ali i u percepciji građana, najodgovorniji za funkcioniranje koalicije koja je dobila puno povjerenje građana na izborima 2011. To je podrazumijevalo obvezu da jedno zatečeno, opće loše stanje mijenja nabolje, a čemu je poseban vjetar u jedra trebalo biti članstvo u EU. Međutim, prevladava ocjena da se to nije dogodilo i da Vlada nije ispunila očekivanja. Naime, otvoreno se odustalo od ostvarenja predizbornog Plana 21, a činjenica je da prvih godinu i pol dana članstva u EU nije donijelo osjetan napredak. Odgovoran i potreban proces političke analize možete  obaviti prije izbora ili nakon njih, iako učinak nije isti. Ali treba reći da izborni rezultat svake vlasti definira i kvaliteta oporbe tj. njena politička ponuda. Mislim da imamo razloga biti zabrinuti jer ”kontra meni” HDZ-a i njegove koalicije ovoga trenutka ne ulijeva neko osobito povjerenje.

Što će biti s vama u SDP-u?

“Ne zatvaram se ni pred jednom mogućnošću, ali ovoga trenutka nema potrebe spekulirati opcijama jer to ne bi bio doprinos poziciji koju stranka ima kao najznačajniji dio vladajuće koalicije. Već sam rekao da ću, kao uvijek do sada, biti tu da pomognem svojoj stranci kojoj dugujem toliko toga”.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close