Todorića u preuzimanju Mercatora mogu spriječiti Slovenci, Srbi i Olgica Spevec

Zanimljivo da je ravnateljici AZTN-a Olgici Spevec sumnjivo spajanje Agrokora i Mercatora, a s druge strane, gdje je gotovo čisti monopol prilikom spajanja Tiska i iNovina, manje joj upada u oči. Mladen Bajić za sada sve to samo gleda Agrokor, kompanija Ivice Todorića, privodi kraju formalnosti oko preuzimanja slovenskog trgovačkog lanca Mercator. Nakon što je […]

Zanimljivo da je ravnateljici AZTN-a Olgici Spevec sumnjivo spajanje Agrokora i Mercatora, a s druge strane, gdje je gotovo čisti monopol prilikom spajanja Tiska i iNovina, manje joj upada u oči. Mladen Bajić za sada sve to samo gleda

Agrokor, kompanija Ivice Todorića, privodi kraju formalnosti oko preuzimanja slovenskog trgovačkog lanca Mercator. Nakon što je Agrokor hrvatskoj Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) prijavio namjeru koncentracije s Mercatorom, ista stvar redakciji Objektiva potvrđena je i iz Srbije. Tamošnjoj Komisiji za zaštitu konkurencije Ivica Todorić je preko opunomoćenika 28. lipnja 2013. najavio postojanja namjere da kupovinom 53,12% dionica slovenskog trgovačkog lanca Mercator preuzme nadzor nad poslovnim sustavom ove kompanije i na tržištu Republike Srbije.

 

Pri tome je bio pomalo nonšalantan, pa se čini se da je i u Srbiji Agrokor bezbrižan pred regulatorom kao i u Hrvatskoj, gdje ga AZTN mazi u slučaju spajanja Tiska i iNovina u supermonopolista i ne smatra se nadležnim u slučaju stvaranja paralelne valute kroz Konzumove bonove kojima tvrtke masovno isplaćuju radnike.

 

Naime, u Srbiji je prvotno podnijeta prijava, kažu nam iz srpskog regulatora, “nekompletna sa stanovišta podzakonskog akta, kojim je uređen sadržaj i način podnošenja prijave koncentracije”. Naravno, Todorićevi opunomoćenici najavili su da će u najkraćem roku otkloniti nedostatke prijave i uskladiti je sa zakonom.

Nakon što to učine, počinje teći mjesec dana zakonskog roka za donošenje odluke za skraćeni postupak, a u slučaju donošenja zaključka o nastavku postupka započetog po prijavi koncentracije kao postupka po službenoj dužnosti, rok za odlučivanje bit će produžen za još tri mjeseca.

Ali postupak ocjene koncentracije u Hrvatskoj uvijek se vraća na nezgodnu činjenicu da je muž šefice AZTN-a Olgice Spevec zaposlen kao direktor Todorićeve poliklinike Aviva i brojne slučajeve blagonaklonog tumačenja propisa na korist Agrokorovih tvrtki. AZTN se proglasio nenadležnim za prijavu protiv Konzuma koji je praktički svojim bonovima izdao paralelnu valutu u Hrvatskoj.

Agencija je naglasila kako je sporan Zakon o čeku prema kojem je zabranjeno pravnim i fizičkim osobama izdavanje i uporaba pisanih isprava koji služe kao sredstvo za plaćanje.

“Agencija nije nadležna za postupanje temeljem propisa o zaštiti tržišnog natjecanja i državnih potpora, ovim putem upućujemo Vas da se s predmentim zahtjevom obratite za to nadležnim tijelima”, stoji na kraju podužeg odgovora Agencije.

Naime, Agencija tvrdi kako u konkretnom slučaju nije riječ o narušavanju tržišnog natjecanja u smislu Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja niti je riječ o državnim potporama u smislu Zakona o državnim potporama čija primjena je u nadležnosti ove Agencije. Za sve druge nejasnoće oko povlaštenog statusa Konzuma oko bonova proglasili su se – nenadležnim.

Možda baš svjetlu uspostavljanja prividne ravnoteže valja promatrati pojačanu aktivnost AZTN-a, koji je prema pisanju Poslovnog dnevnika upravo pokreno šest postupaka u kojima je na temelju saznanja iz istraživanja tržišta distribucije i maloprodaje u Hrvatskoj. Između ostalih, pod lupom je zbog minornih slučajeva i Agrokorov Konzum zbog ugovora s Dukatom i šećeranom Viro. Problem je, kako su rekli uz Agencije to što postoje ugovorne odredbe kojima dobavljači određuju fiksne ili minimalne cijene proizvoda čime se, ograničava pravo kupca da određuje prodajnu cijenu proizvoda što predstavlja teško ograničenje tržišnog natjecanja. Drugim problemom Agencija smatra to što u nekim ugovorima postoje i odredbe koje bi mogle predstavljati teritorijalno ograničenje prodaje što također predstavlja teško ograničenje tržinog natjecanja. U sklopu šest postupaka analizirat će i ugovorne odredbe koje se u pojedinim ugovorima odnose na rabatnu politiku, bonuse i naknade, kako bi se utvrdilo jesu li odredbe u skladu sa člankom 8. stavkom 1. točkom 5. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja. Tom se odredbom Zakona zabranjuju sporazumi kojima se uvjetuje sklapanje ugovora prihvaćanjem od drugih ugovornih strana dodatnih obveza, koje po svojoj prirodi ili običajima u trgovini nisu u vezi s predmetom tih ugovora.

AZTN će u tim bezveznim slučajevima bez sumnje pokazati zube, ali analitičari s kojima smo razgovarali smatraju da je nerealno bilo kakvo ozbiljnije ograničavanje spajanja Mercatora u Agrokorov sustav. Kako nam kažu, tražeći da ostanu anonimni, veći je problem činjenica da će po svoj prilici uz minimalne intervencije biti odobreno spajanje Tiska i iNovina u apsolutnog monopolista na tržištu kioska, što je daleko problematičnija situacija od dominacije Konzuma i Mercatora koji će zajedno imati između 30 i 40 posto tržišta.

Obzirom na obiteljsku situaciju Olgice Spevec, po tom pitanju u ime AZTN-a istupa njezin zamjenik Mladen Cerovac. Govoreći o spajanju Konzuma i Mercatora, novinarima je bacao smiješne teze o tome kako bi bilo “idealno da je Agrokor, s obzirom na snagu Konzuma, Mercator mogao preuzeti bez njegove prodajne mreže u Hrvatskoj”. Kao da za to postoji ikakva šansa…

A u nastavku izlaganja objašnjavao je i muke na koje ih je stavio Todorić najavom spajanja Tiska, koji je također u sastavu Agrokora, s iNovinama, u vlasništvu rovinjske Adris grupe. Agencija je u ovom slučaju zatražila dopune na tri stranice, pohvalio se revni Cerovac.

Ne želeći otkriti razmjere eventualnog monopola, ističe tek da je problematično što će cigarete, tiskovine i bonovi za mobilne telefone bili prodavani u mreži bez realne konkurencije.

Namjeru spajanja Tiska i iNovina, Agrokor Ivice Todorića i Adris grupa Ante Vlahovića najavili su početkom svibnja .

Glasnogovornica Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) Snježana Vujisić Sardelić na upit Objektiva tada je kazala je kako još uvijek razmatraju je li spajanjem Adrisa i Agrokora došlo do narušavanja tržišnih odnosa.

Od tvrtki je zatražena spomenuta dodatna dokumentacija, ali nerealno je ovo spajanje smatrati ičim osim kartelom. Kako je svojedobno profesor s Ekonomskog fakulteta Josip Tica za Objektiv je komentirao kako je na Zapadu dovoljno vidjeti tržišne rezultate kako bi se zaključilo da je riječ o kartelu dok u Hrvatskoj treba dokaz i dodao da su zakoni pisani na način da idu na ruku monopolistima jer dopuštaju visoku koncentraciju vlasništva.

AZTN-u tako nipošto nije sumnjivo to što je na kioscima Tiska i iNovina nemoguće kupiti cigarete tvrtki koje su ozbiljna konkurencija TDR-u. A TDR, odnosno Adris, vlasnik je iNovina i suvlasnik Tiska. Drugim duhanskim tvrtkama poput Japan Tobacco, British American Tobaccos ili Phillip Morris ulaz u kioske Tiska i iNovina je nemoguća misija, na što su se uporno žalili, ali bez ikakvog uspjeha.

Agencija nikad nije u tome vidjela ništa sporno, a iz zrakoplova je jasno da u tom slučaju tržište ne funkcionira najbolje.

Ako Olgica Spevec da zeleno svijetlo za to spajanje, u slučaj bi se mogao uključiti DORH, o čemu je Objektiv već pisao.

Ponudio je tako Agrokor isplatu 20,01 posto dionica Tiska koje ne kontroliraju sa svojim patrerima iz Adrisa ukupno 103,25 milijuna kuna, ili za svaku dionicu serije AII 215,97 kuna, koliko je iznosila i prosječna cijena dionica Tiska na Zagrebačkoj burzi tri mjeseca uoči nastanka obveze objavljivanja ponude za preuzimanje.

Kao osiguranje isplate dionica i svih troškova dioničara koji proizlaze iz ove ponude, Agrokor je pribavio garanciju Societe generale-Splitske banke u iznosu od 103,25 milijuna kuna. Nova prodajna mreža koja bi nastala spajanjem Tiska i iNovina imala bi čak 1.650 kioska i donijela bi svojim vlasnicima, kako sami procjenjuju, uštede od 12 do 25 milijuna kuna godišnje optimiziranjem prodajne mreže, nabave i administracije. No tek trebaju uvjeriti AZTN da nemaju preveliku dominaciju na tržištu.

U svjetlu ovog spajanja, dopustiti koncentraciju Konzuma i Mercatora bit će mačiji kašalj.

Todorićeva mrkva Srbiji i batina Sloveniji

U Sloveniji je izbila nezabilježena medijska afera nakon što je ukinuta informativna emisija “Pogledi Slovenije”. Emisija koja je bila na glasu kao prilično nezavisna i kritički nastrojena preka gospodarskim problemima u deželi trebala se pozabaviti problematikom prodaje Mercatora Agrokoru. Urednik emisije Bojan Traven i voditelj Uroš Slak tvrde da se radi o političkoj odluci programskog direktora. Odluku o ukidanju emisije donio je Janez Lomberger, programski direktor RTV Slovenije, iza koga, tvrdi Traven, stoji lijevo orijentirani kapital.

Lomberger, naravno, tvrdi da to nije slučaj, nego je emisija preskupa, pa će na jesen krenuti nova i jeftinija emisija.

Traven i Golob pak tvrde da su razlozi za ukidanje emisije politički jer je u posljednjoj emisiji “utvrđeno da postoji prešutni dogovor izvršne vlasti o prodaji Mercatora hrvatskom tajkunu Ivici Todoriću, o čijem modelu djelovanja u Hrvatskoj mediji ne žele pisati negativno kako ne bi naštetili poslovanju njegova carstva, kao i raskrinkavanju sinergijskih učinaka spajanja koji upućuju na kolaps slovenske prehrambene industrije”.

Autor i voditelj kažu i da im na konferenciji za novinare premijerka Alenka Bratušek nije željela odgovoriti na pitanja o todoriću, a potom su “primili nevjerojatno puno poziva lobista”.
No, Agrokor ima i drugo lice, a ne samo batinu. Tako su Srbiji ponudili i mrkvu i to domaću u svakom pogledu.

Agrokor je od tvrtke Fiat automobili Srbija (FAS) kupio 109 automobila Fiat 500L koji se proizvode u Kragujevcu. Automobile će koristiti Todorićev srpski trgovački lanca Idea.

Prvi automobili bit će isporučeni u rujnu. Agrokor će od Fiata dobiti crvene automobile na kojima će biti logo firme Idea.

Ante Todorić, koji je potpisao ugovor ispred Agrokora najavio je da bi njegova tvrtka mogla kupiti i 1000 komada tih automobila za ostale Agrokorove tvrtke.

Čija regulativa se računa

Iz AZTN-a tvrde da su već unaprijed upozorili kako će Agrokor morati predložiti mjere koje idu u pravcu dezinvestiranja.

U danas objavljenom biltenu AZTN-a stoji da je Agencija, s obzirom na svoja prethodna saznanja o mjerodavnim tržištima te o sudionicima koncentracije, prije zaprimanja prijave upozorila da će, s obzirom na tržišne udjele novog gospodarskog entiteta Agrokor/Mercator u Hrvatskoj, podnositelj prijave, odnosno Agrokor, sasvim sigurno morati predložiti mjere koje idu u pravcu dezinvestiranja, odnosno prodaje, davanja u dugoročni zakup, raskida zakupa prodajnih prostora i sl.

Za sada Agencija ne može znati koliki bi obujam dezinvestiranja bio prihvatljiv, no mjere mora predložiti Agrokor, navodi se u srpanjskom biltenu Agencije.

Također se podsjeća da se nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, odnosno od 1. srpnja učinak svake koncentracije promatra na svim tržištima koje ona zahvaća, bez obzira odlučuje li o nekoj koncentraciji hrvatska Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja ili Europska komisija.

EK će, naime, odlučivati o koncentracijama koje imaju europsku dimenziju, a to su u pravilu one kod kojih je ukupan prihod svih sudionika najmanje pet milijardi eura. Dodatni je uvjet da svaki sudionik koncentracije na tržištu EU ostvaruje prihod od najmanje 250 milijuna eura te da više od dvije trećine njihovog prometa nije ostvareno u istoj državi članici.

No, ako je određena koncentracija s takvim obilježjima značajna samo za tržišta jedne ili dvije države članice, propisi daju mogućnost da se odlučivanje prenosi na nacionalne agencije država na čijim će tržištima koncentracija imati najveći učinak, navode iz AZTN-a.

Što je kupljeno

Agrokor je 14. lipnja s vlasničkim konzorcijem od 12 prodavatelja potpisao ugovor o kupnji 53,12 posto dionica Mercatora. Agrokor će za dionicu Mercatora platiti 120 eura, ili 240 milijuna eura za 53,12 posto dionica Mercatora, odnosno 452 milijuna eura za 100-postotni udio u kompaniji.

Tada je najavljeno kako se očekuje da će transakcija biti realizirana do kraja godine, među ostalim i zato jer je u međuvremenu potrebno dobiti odobrenje regulatornih organa u više država u kojima posluju Agrokor i Mercator.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close