TODORIĆ: SVE ĆE, SVE ĆE, SAMO U SRBIJU NEĆE…

Od kada je eskalirao trgovinski rat između Srbije i Hrvatske, potpunom blokadom Bajakova, hrvatski “top” izvoznici trpe velike štete. Da su bili imalo promućurniji, u i tako predvidljivoj situaciji, mogli su projekcijom “što će se dogoditi”, predvidjeti eventualne štete, realizirati mogućnosti koje imaju i iznaći načina da šteta bude manja. Naravno da će i svoju […]

Od kada je eskalirao trgovinski rat između Srbije i Hrvatske, potpunom blokadom Bajakova, hrvatski “top” izvoznici trpe velike štete. Da su bili imalo promućurniji, u i tako predvidljivoj situaciji, mogli su projekcijom “što će se dogoditi”, predvidjeti eventualne štete, realizirati mogućnosti koje imaju i iznaći načina da šteta bude manja. Naravno da će i svoju štetu prikazati još većom, jer ovo je idealna prilika da se rasplače Vladi.

Jedan od “pogođenih” ekonomskim ratom, kako zovu zatvaranje granice, je i Ivica Todorić, a njegove tvrtke na godišnjoj razini ostvaruju na srbijanskom tržištu promet veći od milijardu i pol eura. Iz Agrokora i ostalih tvrtki u njegovom vlasništvu, su već poručili kako trpe velike štete. Za petnaestak sati šteta mu ogromna!

Ali tome istome, nije suza kanula na oko, kada je kupovao srpsku tvornicu ulja Dijamant i kada je od logora Stajićevo napravio skladište. Nije mu bilo važno niti to što su Hrvati željeli postaviti na logor spomen ploču, a on, se da se ne zamjeri srpskoj politici – oglušio na molbu. Od ponoći, par sati, šteta je već tolika, da se ne smije niti cifra znati. Nejasno je, kako je jedan tako veliki magnat mogao pustiti i ne predvidjeti situaciju zatvaranja granice i eventualnu štetu, a tako je, inače probitačan. Država će mu zasigurno pomoći u naknadi štete, što za druge izvoznike nije poznato. No nije niti poznato od kuda će država iznaći novac. Ili neće. Neka otrpe, kada nisu mogli predvidjeti. Malim izvoznicima sigurno neće ići na ruku.

Agrokor je do sada u Srbiju uložio više od 500 milijuna eura – što je poznat podatak,  koliko je uložio u Hrvatsku od koje je stalni primatelj poticaja s kojima je izbalansirano i preko naštampanih bonova, istodobno stvoreći paramonetarni fond u Hrvatskoj, ničime ne garantirajući emisiju bonova po tvrtkama, u kojima se Konzumov bon dijelio kao božićnica, uskrsnica… itd, i morao potrošiti u jednom mahu, ostaje vječna enigma. Da prijeđe barem 50 lipa naštampani iznos? Ako je to novac radnika, onda se mogao i morao trošiti kako radnik želi. No nije bilo tako. Ne postoji kusur plasiranog i ničim garantiranog novca, naštampanog na papiriću.

Najmoćniji hrvatski biznismen vlasnik je u Srbiji šest tvrtki, od kojih su mu najvažnije Frikom, tvornica smrznute hrane, Dijamant, tvornica ulja, trgovački lanci Mercator i Idea. Srbi sigurno neće ostati gladni, niti žedni, jer hrvatske tvrtke neće isporučiti robu, niti “derati” srpske ceste, prema Makedoniji i drugim zemljama. U Srbiji nema neobrađene zemlje, što se ne bi moglo reći za Hrvatsku.

“Uvjereni smo da će dvije zemlje susjedi Srbija i Hrvatska konačno u interesu obiju država i njihovih ekonomija postići konstruktivan dogovor. Što se prije to dogodi, to će biti manja šteta. Kompanije iz naše grupe do sada su već pretrpjele velike štete’, istaknuli su iz Todorićeva koncerna, pomalo živčano, uputivši vapaj zaraćenim stranama.

Izvršni potpredsjednik Agrokora za maloprodaju Ante Todorić u proljeće ove godine na gospodarskom skupu u Beogradu izjavio je kako razmišljaju o gradnji velikog distributivnog centra.

“Imamo interesantne planove za Srbiju”, rekao je tada sin Ivice Todorića. Interesantni planovi za Srbiju podrazumijevaju Agrokorov interesantni interes. Nismo čuli da ima interesantne planove za Hrvatsku; na primjer da mu radnici ne rade za minimalac, “petkom i svetkom”. U kiosku Tiska u Novom Zagrebu, koji je već par puta opljačkan i dalje radi radnica koja je “zaradila” PTSP od dvije pljačke u svojoj jutarnjoj smjeni. Njene traume nisu bitne, već se dosjetilo: kiosk će se otvarati – kada dotična radi prvu smjenu, kasnije od početka radnog vremena, to jest kada se razdani, a ako je muškarac u prvoj smjeni, e – onda će se raditi po pravilu. Kako Todorić žali svoje radnike, tako se i njega žali u ovom ekonomskom iživljavanju dvije zemlje, koje očito još iz rata nisu izašle.

Tek da se ponovi gradivo – Agrokor je prošlu godinu, kada nije bilo zatvorene granice niti “tuk na utuk” Srbije i Hrvatske, ostvario ukupni prihod od 35,3 milijarde kuna i gubitak iz neprekinutog poslovanja od 135,6 milijuna kuna, piše u podatku iz konsolidiranog izvješća za 2014., godinu. Njegovi prihodi prošle godine u odnosu na 2013., kada su iznosili 30,5 milijardi kuna, kompanija je imala gubitak, dok je u 2013., ostvarena dobit bila 35 milijuna kuna. Ukupna Agrokorova imovina je nakon preuzimanja Mercatora ekspandirala na 50,4 milijarde kuna, dok je 2013 iznosila 33 milijarde.

No tada su mu porasle i ukupne obveze, te je krajem 2014., Agrokor bio dužan 43,2 milijarde kuna, a godinu dana prije 33 milijarde kuna. Njegove dugoročne obveze iznosile su 22 milijarde kuna, a na kratkoročne je “otpalo” 21,2 milijarde kuna. Prema dobavljačima krajem 2014., Agrokor je bio dužan 15,9 milijardi kuna, a 2013. – 12,7 milijardi. Kako se one konsolidiraju? I to je najveći magnat u Hrvatskoj?

Krajem 2013 godine zapošljavao je 35 tisuća radnika, a 2014., broj zaposlenih narasao je na gotovo 57 tisuća radnika.

Brojke govore same za sebe i svakome je jasno što Agrokor radi – i kako radi. Ova “pretrpljena” šteta zatvaranjem Bajakova prema Srbiji samo je jedan u nizu “pogodovanja” poslovanju, kojeg može voditi ama baš svatko, s jednom premisom: da je dobar sa svim vlastima i da mu sve institucije idu na ruku. Nacija plače što Agrokor gubi, jer gubi preko njenih leđa. Da je države i vlasti, za dugove davno bi mu bio blokiran račun, kao i drugima, a i inspektori bi izašli na teren, u obilazak kioska. Zašto se to ne radi, bez obzira na zapošljavanje ljudi, koje je iscrpljuje raznim ugovorima o djelu, eskiviranjem plaćanja obveza prema državi?

Zatvaranje granice pokazalo je i da Kraš – hrvatska tvrtka u sloganu “kupujmo Hrvatsko” uvozi iz Turske sirovinu. Dobro da znamo da je sve hrvatski proizvod, a ravnice goleme neobrađene čekaju nekoga.

Zasigurno je zatvaranje granice veliki ekonomski gubitak za Hrvatsku, no ne bismo trebali brkati Agrokor i velike tvrtke s malima koje su prepuštene u ovoj situaciji same sebi. Hrvatska gospodarska komora, a i ona je suspektna, obzirom da se zna tko ju je vodio (Nadan Vidošević, pasionirani esteta, “koji se snašao”, kako je rekao u svojoj predizbornoj kampanji za predsjednika), koja kaže da je izvoz prema Srbiji posljednjih godina zauzeo četiri do pet posto ukupnog izvoza Hrvatske. Prevedeno u novac, Hrvatska godišnje izveze robe u vrijednosti oko 510 milijuna eura, uglavnom željezničkim ili cestovnim prijevozom.

“Duži tijek trenutne situacije dovesti će u pitanje opstanak postojećih ugovorenih poslovnih odnosa kao i ugovaranja novih poslova što će uzrokovati velike štete za hrvatske izvozne tvrtke, te ujedno i za hrvatsko gospodarstvo”, priopćili su iz udruge Hrvatski izvoznici (HIZ).

Hrvatski izvoznici su u pravu, no ne treba brkati deset najvećih izvoznika, jer “top ten” će se snaći, dok će se mali morati snalaziti kako god znaju i umiju. Ta snašli su se mnogi u ratu, kamoli neće (ipak!) u miru.

Nacija žali, Todorić kuka. Mogao bi poplaćati svoje dugove prema državi, kao i svi ostali izvoznici, da se vidi kako “Grof od špeceraja”, ne prolazi “slobodnom zonom”, Hrvatske, koja je, tek usput budi rečeno – zatvorena za sve ostale. Naciji je žao što Agrokor ne može u Srbiju, jer prijeći će preko njenih leđa. Kraš će pretrpjeti milijune štete, bar su izračunali ekonomsku štetu. Od Todorića nismo čuli cifru. Ona će se tek iskalkulirati – kad se već nije mogla predvidjeti danima već znana situacija.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close