TJEDNI ČUŠPAJZ: Sve je lako kad je Kurtzovoj kuji ime Kita

U četvrtom, posljednjem tjednu došašća, na političkoj sceni ponuđena nam je količina laži, besramnosti i bahatluka kao u malo kojoj godini prije. Količina kiča i domoljubnog trasha je, čini se, ipak mrvicu manja, ali smo zato ove godine u disciplini amoralnosti jednostavno pomeli konkurenciju u regiji. Što, morate priznati, nije nimalo lako ostvarenje. Ponese političare, […]

U četvrtom, posljednjem tjednu došašća, na političkoj sceni ponuđena nam je količina laži, besramnosti i bahatluka kao u malo kojoj godini prije. Količina kiča i domoljubnog trasha je, čini se, ipak mrvicu manja, ali smo zato ove godine u disciplini amoralnosti jednostavno pomeli konkurenciju u regiji. Što, morate priznati, nije nimalo lako ostvarenje.
Ponese političare, valjda, taj predblagdanski ambijent, lažu nekako tečnije, nos im je više u zraku, nastoje s krajem godine još malo popraviti dojam o sebi. Pa još malo, što bi rekao bivši premijer Milanović –podignu letvicu. Kao u zadnjih pet minuta rezultatski riješene utakmice – kad se igra za raju i zanemaruje taktika, političari i pripadajuća im društvena bulumenta javne scene natječu se bespoštedno u iracionalnom i neodgovornom baljezganju.

Pompozni povratak Vrdoljaka na najvišu političku scenu – besramno poduprt u najgledanijim informativnim emisijama nacionalne televizije – svakako je jedan od najboljih primjera amoralnosti kao standarda, nečega što je već posve uobičajeno i prihvatljivo.

Čak i kada bismo zanemarili sijaset prljavih epizoda njegove političke karijere – od namjere rešetanja dna Jadrana u potrazi za „crnim zlatom“ do prisilne ugradnje antologijskih toplinskih razdjelnika – mučku prevaru birača prelaskom na stranu HDZ-a barem donekle normalna javnost i barem donekle normalna nacionalna televizija – koju, uzgred rečeno, financiraju ti isti, prevareni birači – nikako ne bi smjela zaboraviti i oprostiti.

Ali, evo ga opet. Nakon samo nekoliko mjeseci, on je opet tu, u emisiji „Otvoreno“.
Otvoreno govori, tobože zagledan u budućnost i zabrinut zbog provalije prema kojoj galopira hrvatski nacionalni korpus. I u svakoj prilici, dakako, poput svog kolege po političkom oružju – Bože Petrova, milijunskom auditoriju pri zdravoj pameti objašnjava da koalicija s HDZ-om nije bila koalicija nego suradnja i da je to učinjeno zbog jedine i vječne nam Hrvatske. I da ono u dvorištu nije ono što vidite, nego je pas tu malo šetao…i tako, dogodilo se.

A zbog jedine i vječne nam Hrvatske zabrinut je i biskup Košić. U duhu kršćanske ljubavi, praštanja i milosrđa biskup je opet briljirao novom tezom proglasivši dezerterima ljude koji očajnički napuštaju do očaja opljačkanu i unazađenu Domovinu. No, ova formulacija bi mogla mirisati na fašizam samo onima koji biskupa dovoljno ne poznaju. On je, inače, jedna iznimno blaga, tolerantna osoba. Prepun ljubavi prema bližnjima, pomirljivo nastrojen spram susjednih naroda i drugačijih svjetonazora. I izjava mu je, pogađate, izvađena iz konteksta. Kao i Hasanbegovićeve; izvađene iz konteksta koji je deset puta gori od same izjave.

Hasanbegovićev kontekst je, doduše, malo popravljen imenovanjem za člana Kazališnog vijeća HNK. I Brune Esih za članicu Upravnog vijeća Lisinskog. Ako može Đapić u Osijeku, zašto Hasanbegović i Esih ne bi mogli u Zagrebu?
Pobogu, pa i toj kulturi napokon treba napraviti reda. Za nove hrvatske standarde ipak je odviše nadnacionalna.

Burno je bilo na skupštini UN-a gdje se glasalo o rezoluciji kojom se osuđuje iznenađujuće američko priznanje Jeruzalema kao izraelske prijestolnice. Čitavom smo svijetu pokazali da se letvica međunarodne blamaže može podići još više. Zlobnici bi mogli reći da je Hrvatska, s obzirom na nedavnu povijest, trebala biti među prvima koji će glasati za rezoluciju. Međutim, odlučno smo se svrstali u suzdržane, što praktički znači da smo bili protiv. Uz nekoliko vrlo važnih i utjecajnih zemalja kao što su Nauru, Palau, Togo, Maršalovi Otoci, Honduras, Gvatemala, Mikronezija…

Kako bi nehotično potvrdio Murphyjev zakon, ministar Krstičević je u istom danu izjavio da smo ozbiljna država.

A gradonačelnik Splita Opara je, pak, prilikom tradicionalne akcije „Splitu s ljubavlju“, uz miješanje bakalara izjavio kao ne mogu svi dobivati šakom i kapom. Naravno, vazda je netko dobivao šakom i kapom, a netko samo šakom.

Burno je bilo i na izborima u onom drugom, nogometnom HNS-u. Sustav izbora predsjednika je još uvijek prema formuli pokojnog Vlatka Markovića; otići ću kad JA budem htijo. I zaista, Markovićev duh, njegov mudus operandi nikako da ode iz nogometa i sporta. Kako sada stvari stoje, naskoro neće ni otići.

Skupština je, kao i obično, bila prepuna nekih likova za koje nitko ne zna koga i što točno predstavljaju, ali su bili „za“. Onima koji nisu, isključivali su se mikrofoni i doslovno su uklonjeni kao partibrejkeri. Jedini protukandidat koji se uspio probiti kroz jaki neprijateljski obruč i herojski glasati „protiv“ bio je Dario Šimić.

Šimić, autor čuvene duhovno-misaone parabole o Noinoj arci, par dana prije predstavio je sebe i svoj program u možda neprimijećenom, ali izuzetno komičnom gostovanju na nacionalnoj televiziji. Tamo je, naime, u sklopu emisije „U svom filmu“, usput održano i natjecanje između voditeljice Tončice Čeljuske i kandidata Daria. Na jednostavno ili priglupo pitanje Tončice, Dario je nastojao replicirati, ali uz barem jednu suvislu, prosto proširenu rečenicu. Ovoga puta nije uspio. U par navrata je bio vrlo blizu, možda mu je nedostajala jedna riječ, ali nažalost do kraja emisije nije osvojio ni jedan bod.

A od najzanimljivijih kurioziteta iz svijeta, mogli bismo izdvojiti vijest da je Kurzovoj kuji ime Kita. Baš su šaljivdžije ti Austrijanci.

 

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close