TJEDNI ČUŠPAJZ: Readventizacija i debećarizacija

U tjednu readventizacije gradova i debećaraizacije javnog prostora događalo se štošta. Recimo, najdosadnije, najneuvjerljivije i najbeskorisnije obraćanje u povijesti politike i izvanredno sazvanih konferencija za novinare upriličio je predsjednik HNS-a. Radilo se o „planiranoj frontalnoj provedbi cjelovite kurikularne reforme“. Bilo je i dočeka sportaša, što nam je već pomalo nedostajalo. Doček u sezoni jesen/zima 2018. […]

U tjednu readventizacije gradova i debećaraizacije javnog prostora događalo se štošta.

Recimo, najdosadnije, najneuvjerljivije i najbeskorisnije obraćanje u povijesti politike i izvanredno sazvanih konferencija za novinare upriličio je predsjednik HNS-a. Radilo se o „planiranoj frontalnoj provedbi cjelovite kurikularne reforme“.

Bilo je i dočeka sportaša, što nam je već pomalo nedostajalo.
Doček u sezoni jesen/zima 2018. pripao je tenisačima. Iako neusporediv s onim ljetnim – kada se na užeglom asfaltu fanatično, po cijenu dehidracije i padanja u nesvijest, čekao silazak bogova s nebesa predvođenih mr. Čobansonom – bio je „za pamćenje“. Uz neizostavne, metafizički mudre komentare kako smo „najsportskija“ nacija odavde do Marsa, opet se pjevalo „nije u šoldima sve“ uglas sa ekstremno plaćenim profesionalnim igračima tenisa, od kojih je dobar dio iz druge države, a svi porez plaćaju u trećoj.
Iz Monaka je navodno upućena i prosvjedna diplomatska nota zbog dočeka njihovih sportaša, ali to je nepotvrđena i izmišljena vijest.

No, tenisači u čitavom događanju nisu bili najzanimljiviji, već dva detalja.
Točnije, detaljčić i detaljčina.
Malo tko je primijetio detaljčić da je u Hrvatskoj – iz nekih bizarnih razloga – nakon četiri desetljeća glazbenog zatupljivanja nacije još uvijek popularna najdosadnija rock grupa od pojave električne gitare u Zagrebu. Glavni nam grad nikada i nije prštao prevelikom kreativnošću, ali što je previše – previše je.
No, Prljavcima čestitke na marketinškoj strategiji; tri, najviše četiri dobre pjesme i četrdeset godina dočeka, Novih godina, povijesnih i inih koncerata. Tako mi svih bubnjeva Darkvuda! Respect!
Detaljčina je, naravno, Ona. O njoj se više pričalo negoli o tenisu. Njezino puno indijansko ime je Ona Koja Provaljuje u Svlačionice Jer Voli Kad Na Muško Miriše.

Željkica je opet u brišućem letu. Uoči rasprave o konačnom prijedlogu zakona o udomiteljstvu, znanstvenici iz proslavljene udruge su – osim uobičajene demagogije „u interesu djece“ – priopćili i da su djeca istospolnih parova emotivno nestabilna, siromašnija, sklonija pušenju i kriminalu.
Tvrdnje su potkrijepljene istraživanjem nekih tamo američkih i kanadskih ( ovi iz EU pojma nemaju! ) znanstvenika, doktora, svećenika i idiota.
Dakako, sve u interesu djece. Kao što je „u interesu građana i birača“ kad nam politički prebjezi u oči lažu pravdajući svoje buduće dizanje ruke u korist onih drugih.

Ima još o znanosti. Iz svijeta. NASA-ina perverzno skupa sonda je napokon sletjela na Mars kako bi nam znanstvenici još jednom dokazali da tamo nema ničega.

Izvjesni Elon Musk, vlasnik milijardi koječega, tvrdi da bi trebalo raditi osamdeset sati tjedno. Ideja možda i nije loša, možda bi se tako mogla ubrzati naša mirovinska reforma. Da se, recimo, radi 80 sati tjedno i onda ide u penziju sa navršenih 79 godina, a ne sa 96 kako će biti kad se reforma okonča.

Nastavljena je i žestoka sindikalna borba. Sindikati su u pregovorima s Vladom izborili sve ono što su s Vladom prije toga dogovorili ispod stola.

Hoće li Mile Zagrebački postati počasni doktor, još uvijek je neizvjesno. Izvjesno je, međutim, da se u Botaničkom vrtu gradi šetnica. U skladu s prirodom i botanikom; tik uz prugu, osigurana betonskim stupovima veličine stupova Pelješkog mosta. Ovo me podsjetilo kraj osamdesetih i jednog povratnika iz gastarbajterstva čije su se izjave prepričavale. Između ostalog je izjavio „ne bum stal dok celo dvorišće ne izpituniram“.
Idemo delat!

Uljanik postupno postaje zaboravljena tema, a brodogradnja zaboravljena djelatnost. Ministar Horvat je izjavio kako nisu sigurni ima li Uljanik „potentnog strateškog partnera“. Mi smo sigurni da nema. U čekanju na potentne ulagače mogla bi proći i desetljeća, a uskoro u brodogradilištu neće ostati nitko.
Možda bi se u međuvremenu brodogradilište moglo pretvoriti u muzej nesagrađenih brodova.
To bi bio jedinstveno ostvarenje u svjetskim razmjerima; da se ostavi samo ograda i velika praznina unutra. Posjetitelji bi mogli razgledavati nesagrađene brodove uz stručna objašnjenja glumaca koji bi nosili kostime perverzno preplaćenog menadžmenta.

Pompozno je najavljeno povećanja minimalne plaće. Sad više nema nikakvih zapreka da se ožeže sa poskupljenjima ( porez na mizerne plaće, naravno, ostaje ).

Zanimljiv je i iznos; točno 3000 kuna. Nevjerojatna slučajnost. Čovjek bi pomislio da to nije izračunala skupina ekonomskih stručnjaka uzimajući u obzir sve relevantne parametre, već da se radi o populističkom triku jer plaću ispod 3000 ionako više nema nitko.
Ovim će sigurno biti zadovoljna i predsjednica, iako nedavno nije rekla da treba povećati minimalnu, nego prosječnu plaću. A to se moglo ostvariti i povećanjem menadžerskih.
Dobro smo prošli.

Novinski naslov od petka „Sabor do kasno u noć raspravljao o pozdravu „Za Dom spremni“ sve govori. Jedna od ideoloških poslastica za neodgovorni ološ u kravatama. Tu se može do mile volje lupetati jedno te isto; nema nikakve odgovornosti, izrečeno se zaboravi dok rečeš „Šeks“, a debela plaća i benefiti su sigurni za pristaše zločinačkog pozdrava, ali i za tobožnje oponente.

Lojalna netrpeljivost spram migranata, počesto prerasla u mržnju, nekako je sve prisutnija u medijima. U televizijskim dnevnicima se izvještava u o broju uhvaćenih, protjeranih, utopljenih… kao da se radi o životinjama.
Čovjek bi rekao da hvataju veprove, kaže jedna moja draga prijateljica.

No, pustimo veprove. Hvatanje veprova je rezervirano za Hrvatsko ratno zrakoplovstvo.
Možda bi bilo prikladno i da se pjesma Vjetre s Dinare preimenuje u Vepre s Dinare? A možda i prepjeva u bećarac.

Vijesti iz sporta:
Vulić više nije trener Hajduka, ali ne brinite – uskoro će opet biti.
Nestrpljivo se iščekuje i povratak Krune Jurčića u Dinamo.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close