TJEDNI ČUŠPAJZ: Prelet iz 2018. u 2019. u F16 Barak na domoljubni pogon

Jutros je na spomeniku prvom hrvatskom predsjedniku doktoru Franji Tuđmanu osvanuo „vandalski“ grafit. Srp i čekić. Tek nedavno otkriven, a već prešaran spomenik – koji će u hrvatskoj spomeničkoj kontrarevoluciji zasigurno predstavljati nešto poput Keopsove piramide u egiptologiji- nažalost nije stigao reagirati kao nedavno Rade Končar i počinitelj je nekažnjeno nestao u bespućima maglovite zagrebačke […]

Jutros je na spomeniku prvom hrvatskom predsjedniku doktoru Franji Tuđmanu osvanuo „vandalski“ grafit. Srp i čekić. Tek nedavno otkriven, a već prešaran spomenik – koji će u hrvatskoj spomeničkoj kontrarevoluciji zasigurno predstavljati nešto poput Keopsove piramide u egiptologiji- nažalost nije stigao reagirati kao nedavno Rade Končar i počinitelj je nekažnjeno nestao u bespućima maglovite zagrebačke zbiljnosti.

Je li ovo simboličan početak godine, kao što je Radina bravura bila simboličan kraj? Je li ovo znak da u hrvatskom društvu ipak tinja želja za detuđmanizacijom, razbijanjem mitova, htijenje da građanska, razumna Hrvatska ipak nadvlada debeli talog nacionalističkog paraziterstva i koristoljublja, da se već toliko očita lažna i nakaradna slika počne bistriti?

Je li ovo znak da se napokon nešto može promijeniti na bolje?

Nije. Ništa od navedenog nije. To je samo jedan bezvezan grafit, napravljen neduhovito i pogrešnom bojom. Grafit koji će, uz podršku kojekakvih medija, politikanti iz elite povlaštenih samo koristiti kao argument u svoju korist.
Sve ono što srp i čekić simboliziraju, u hrvatskom će poimanju i razumijevanju opet biti ocrnjeno i gurnuto još dublje u zonu ideološke neprihvatljivosti.

Radnici će, kako sada stvari stoje, i dalje ostati na marginama društvenog interesa.

Tragikomična sapunica sa spomenicima je, tako, nastavljena, ali ni približno nije aktualna kao sapunica s nabavkom borbenih aviona ili kupoprodajom zastupnički mandata. Ukoliko sve sagledamo zajedno, te pridodamo sijaset ostalih afera iz gotovo svih resora, možemo s vrlo velikom pouzdanošću zaključiti da je hrvatsko društvo na prijelazu iz 2018. u 2019. crkotina bez mogućnosti bilo kakvog pozitivnog zaokreta pokretanog vlastitim motorima. Došli smo do točke kada bilo što pozitivno može biti učinjeno jedino uz pomoć i nadzor izvana.

Vizuru hrvatske zbiljnosti pokušajte samo u najosnovnijim crtama zamisliti kroz ove spomenute događaje; opustošena i opljačkana država u demografskom slomu, prazna sela i poseljačeni gradovi, zemlja zarasla u drač i korov, šume koje se nemilosrdno sijeku i nestaju u korist bjelosvjetskih i domaćih kapitalističkih nakupaca, prekupaca i proizvođača namještaja ( na otvorenje njihovih trgovina svečano dolaze i naši predsjednici!), neiskorišteno more i uništena brodogradnja, industrija samo u tragovima obima iz olovnih vremena. Nekadašnja ratna područja potpuno napuštena, i sa jedne i sa druge strane vatrene linije. Desetine tisuća polupismenih birokratskih bezveznjaka na debelim plaćama u stranačkim sinekurama, od komunalnih poduzeća do potpuno nepotrebnih ministarstava, a sve pokriveno dozlaboga besmislenim političkim procedurama u kojima o važnim stvarima odlučuju zastupnici raznih fela. Oni sada – to je jedno od važnih obilježja 2018. – već posve otvoreno imaju svoju cijenu. Poput artikla na policama nekog zaglupljujućeg šoping centra, zastupnici kao hokejaši prelaze iz tima u tim.

Posve otvoreno nestaju, zamračuju se i opraštaju milijarde u procesima gdje se uz standardno kompliciranu proceduru posve otvoreno, paralelno odvijaju i protuzakoniti procesi. Radi se, dakle, o državnom kriminalu par ekselans.
Kako bismo taj poredak, državni ustroj u kojem se popovi svakodnevno obraćaju gotovo s estradne razine, taj tisućljetni san na vjekovnim ognjištima od stoljeća sedmog primjereno očuvali, i dosanjani san besprijekorno iz zraka nadzirali, dali smo se u nabavku bezumno skupih, dotrajalih, izraubanih, izraelskih borbenih aviona.
A onda je čak i Amerikance bilo sram da to napravimo, pa su stopirali čitav projekt.
Pa može li luđe?

Svakako da može; od početka ove godine – uz kozmetička i beznačajna porezna rasterećenja – uveo se čitav niz postroženih normi i pravila. „Bez računa se ne računa“ – i dalje trešti s radija i televizije, kazne za ( sitnije ) prometne prekršaje više nalikuju represiji nego kazni, dočim trendovi u pravosuđu imaju i dalje konstantan pravac; ogroman popust na količinu i razmjer, obrnutu proporcionalnost u korist bogatih i moćnih.

U našoj respektabilnoj „banana republici“ sve je utemeljeno na nepravdi, poluistinama, mitovima, nacionalističko-populističkim trikovima, lažnim konstrukcijama i lažima. Stoga pravac i korito društvenog razvoja nitko i nikada neće promijeniti bez onog što mnogi nazivaju „reset“. U ovoj konstelaciji snaga, učvršćenoj i svim svjetskim efektima neoliberalizma – od čega se ne može izmaknuti ni srednja klasa u najbogatijim evropskim državama – rješenje još nije pronađeno ni u idejnoj fazi, a kamoli u patentu.
Sve je „fake“, lažno, osrednje upakirano pod izvrsno, od kulture za koju oskudna sredstva dobivaju opet samo podobni i pomno odabrani, do sporta gdje pod krinkom grandioznih nacionalnih uspjeha sredstva i dalje odlaze ponajviše u privatne džepove, a ne u osnovne sportske ćelije ( klubovi propadaju ili jedva životare ), od ekonomije koja se još uvijek čvrsto odvija na političkoj razini uz enormne gubitke, do politokracije koja je u 2018. građanima jasno poručila „Ništa nam ne možete, niste niprije!“

Ljevica je jalova, bez financijskih sredstava, luta od romantičarskog ideološkog sanjarenja koje više nitko ne shvaća ozbiljno do poziva na ozbiljnu pobunu, koje također više nitko ne shvaća ozbiljno. Desnica i dalje u ronjena u glupost i anakronizam halabuči protiv svih drugih i drugačijih, dok njihovi odabrani primjerci izdašno naplaćuju ljubav i odanost obitelji i domovini. Liberalčići, mahom skorojevići nastali na pelješenju zajedničkog, proračunskog novca, trube kako društvu treba još liberalizacije, još privatizacije, kao da se želiš otrijezniti sa još više pića. I tu su, naravno, beskrupulozni populisti pernarovskog tipa koji su danas jedno, sutra drugo. Prekosutra nešto treće, površno, suludo i uvredljivo zdravom razumu.

No, nije sve tako crno, jer mi u Hrvatskoj smo neuništivi, imamo tu sreću da nikada ne možemo do kraja propasti.

Svi smo mi mrtvi, samo se redom sahranjujemo, reče onomad jedan od naših najpoznatijih facebookovaca Ivo Andrić. Sve je prolazno, i milijarde, i zrakoplovi, i zrakomlati. Treba samo sačuvati psihičku ravnotežu i zdravlje. Iako trenutno ne možemo učiniti puno, možemo se svemu smijati, jer to nam jedino preostaje. Smijeh je lijek, jedan od najjačih.

Budite zdravi, sretni, veseli i debeli u 2019.!

P.S. Pročita sam da neki jope ismijavadu ministra, nemojte to više raditi!

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close