TJEDNI ČUŠPAJZ: Povjerenstvo za suočavanje s dimom

U Delnicama ipak ima preživjelih! Unatoč snažnoj, nezapamćenoj senzacionalističkoj oluji bez granica i stravičnim nedaćama, Delnice su obranjene. Dakako, uz pripomoć mehanizacije i lopatara neustrašive Hrvatske vojske. Bilo je dramatično, a naučili smo i svašta nova; polarna i sibirska hladnoća, snježni pljuskovi, kiša koja se ledi u dodiru sa tlom, crni led… Nekada, u turobnim […]

U Delnicama ipak ima preživjelih! Unatoč snažnoj, nezapamćenoj senzacionalističkoj oluji bez granica i stravičnim nedaćama, Delnice su obranjene.
Dakako, uz pripomoć mehanizacije i lopatara neustrašive Hrvatske vojske.
Bilo je dramatično, a naučili smo i svašta nova; polarna i sibirska hladnoća, snježni pljuskovi, kiša koja se ledi u dodiru sa tlom, crni led…
Nekada, u turobnim vremenima komunističkog mraka i beznađa, ovakve pojave su se neuko i šturo nazivale snijegom nakon kojeg se razvedrilo pa je bilo malo hladnije. Baš jadno objašnjenje.

A u proteklom tjednu je i znanstveno dokazano da nemamo samo 4,1 milijun nogometnih selektora, liječnika, inženjera, stručnjaka za Agrokor, geostratega ili kulinarskih velemajstora. Točno toliko imamo i ustavnih eksperata. Ili nešto manje jer se država prazni kao da je evakuacija, pa nitko ni u jednom trenutku ne može pouzdano utvrditi točan broj stanovnika.
Zaključak Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima – kolokvijalno nazivanog i Vijeće za suočavanje s prošlošću – natjerao je i apolitično najtvrdokornije na komentar. Iako je zaključak esencijalno tipičan za hrvatsku politiku i zbivanja na javnoj sceni od stoljeća sedmog, kajkavci bi rekli „ni vrit ni mimo“, iz njega se zapravo može iščitati i sve i ništa.
Sve ovisi o perspektivi promatrača problematike. Što je u konačnici još dublje zakopavanje u prošlost i još mučnija ideološka diferencijacija. A takvo stanje, naravno, odgovara onima koji bi prema mišljenju čitavog civiliziranog svijeta trebali biti negativci sa društvenih margina.

Unatoč žilavim nastojanjima kojekakvih pravnih i ustavnih stručnjaka željnih afirmacije, i njihovim tumačenjima zaključka kao nečeg mudrog i pozitivnog, kao i halabuci desničarskih jurišnika, zaključak Vijeća se u najkraćem može opisati ovako: Ustaški pozdrav je u Hrvatskoj zabranjen, osim u slučajevima kada ga koriste ustaše.

Neki, pak, kažu da je ovo opasan presedan. A nije. Opasan presedan bio je davno. Još 1990. Kada se vrh HDZ-a u čvrstu simbiozu povezao s najgorim ustaškim, terorističkim, emigracijskim šljamom. Tada je bio opasan. Danas više nije, jer posao je završen.
Možemo li za ovakvu tvrdnju pronaći bolji primjer od nedavnog podizanja spomenika osuđenom, notornom ustaškom teroristu Miri Barešiću?
Vijeća, dakle, raspravljaju o prihvatljivosti ustaškog pozdrava, dočim se uz prisutnost ministara, svećenstva i estradnih zvijezda svečano otkrivaju spomenici najgorima od najgorih. U ovom slučaju okorjelom ubojici i osobnom suradniku Maksa Luburića. Da podsjetimo, Barešić je 1971. u Stockholmu hladnokrvno pucao u nenaoružanog jugoslavenskog ambasadora Vladimira Rolovića koji je umro nekoliko dana kasnije. Barešić se 1991. vratio u Hrvatsku i ubrzo poginuo, ali nije mu – da se ne lažemo – zato podignut spomenik, već upravo zato što je pucao u jugoslavenskog ambasadora.
I tu dolazimo spoznaje teškog besmisla ovakvih vijeća i povjerenstava. Kako, uostalom, ozbiljno shvatiti nešto čemu je naziv Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima? Pokušajte ponoviti; Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima. Ludo, zar ne? Vijeće za suočavanje je poput vijeća za razmišljanje, osjećanje, uveseljavanje ili zaljubljivanje.
A rezultat ( dugogodišnjeg ) rada takvih revizionističkih vijeća i povjerenstava, komisija, eksperata, foruma, sudišta, guzišta i (bez)umnih gnojilišta, vrlo lijepo nam je prikazan (opet!) jučer. Skinuta je i ukradena bista Ive Lole Ribara. Bolje da je nikada ni ne vrate, jer Ivo Lola u ovakvom društvu ne treba imati bistu.
Kao ni Stjepan Filipović spomenik. Hrvatskoj kakva jest, priliči spomenik Barešiću.

U Beogradu je održan festival demokracije. Pobjednik je Vučić. Tko zna namjeravaju li osnovati Vijeće za suočavanje.

Veliki guru političkog licemjerja Božo Petrov ustvrdio je kako trebamo premijera koji će brže donositi odluke. Onaj isti Petrov koji je tog istog premijera doveo na vlast. I onaj isti Petrov koji je, onomad, ovjerio onu čuvenu izjavu kod javnog bilježnika, a onda sve izigrao tvrdeći da koalicija s HDZ-om nije koalicija nego samo mala, sićušna suradnja. Da, onaj isti Petrov.

Poznati satiričar Davor Bernardić, kojeg neki nazivaju i šefom opozicije, predstavio je novi program SDP-a. Programski modus operandi bit će, kaže, moralni kapitalizam. U ovaj amoralni gadno nas je uvaljala upravo njegova stranka, stoga je Berina aktivnost za svaku pohvalu. Samo da selidba stranke iz amoralnog političkog klastera u moralni ne potraje predugo. Moralni kapitalizam iščekujemo već desetljećima i nikako da stigne. On je kao neki likovi iz komediografske dramaturgije, ili kao Godot.

Ispod radara provukla se (opet!) vijest da nam gospodarstvo raste ispod 3%, da smo najlošiji, najsporiji i najgori u EU, da su od nas bolje i Poljska i Slovačka i…i svi.

U žiži zanimanja nisu bili samo snijeg, crni led, kiša koja se ledi u dodiru sa tlom, vijeća i povjerenstva. Bio je i dim, iako nije vrijeme požara.
I što je najzanimljivije, radi se o dimu kojeg u stvarnosti nitko nikada nije vidio. Onom čuvenom dimu iz ženskog međunožja. Iako ga nikada nitko nije vidio, taj dim je, za razliku od ustaškog pozdrava, u Hrvatskoj zabranjen.
Kakva simbolika! U istom tjednu zabranjen je Za Dim, a legaliziran Za Dom!
Jer cenzurirana fotografija Za Dim navodno vrijeđa vlasnice i korisnike/ce međunožja, a oni/one su u većini Za Dom.
Ima li vjerodostojnijeg pokazatelja da je čitava država taj i takav dim?

Švicarci ovih dana odlučuju treba li im uopće javna televizija. Pa je to iniciralo rasprave i o HRT-u. Javne rasprave o bilo čemu, inače, nisu loše, ali čini se da se ovdje ne radi o istoj temi. A možda nas i zavaravaju, možda čak i lažu. Pa tko u Švicarskoj uopće gleda televiziju? Tamo ljudi imaju pametnijeg posla.

Ovo nevrijeme je zahvatilo veći dio Evrope i SAD-a. Pomnijim praćenjem vijesti i promatranjem snimaka opet možemo konstatirati da je kod nas na Balkanu sve prošlo s najmanjim posljedicama. Djelomično zbog blaže klime, djelomično zbog naše čudesne prilagodljivosti.
Ovi nesnalažljivi zapadnjaci, recimo, pojma nemaju da se nekoliko napunjenih cigareta mokrim duhanom iz svježe pošiljke može na brzinu osušiti ispred laptopa gdje puše ono toplo.

Ili, na primjer, putuju u Indiju, Nepal, na Tibet zbog 77 godina samoće u nirvani, a mi to napravimo čas posla. Ovdje ljudi s bezizražajnim izrazom lica, na tramvajskim stanicama, zebrama, u kafićima i dućanima… rezignirano zure ispred sebe u jednu točku. Zbog toga je ovdje teže susresti nasmijana lica. Neupućeni Švicarci bi zasigurno pomislili da imamo egzistencijalnih problema. A mi smo zapravo u malim nirvanicama. Čudo smo mi…Balkanci.

Ima i nutricionističkih zanimljivosti. Na Indexu kažu da je GMO kuruza zdravija od obične. I da neka velika studija u Italiji to potvrđuje. A kome ćemo vjerovati ako ne nepotkupljivim talijanskim znanstvenicima? Uskoro bismo, dakle, umjesto „trla baba lan da joj prođe dan“, mogli govoriti „trla baba lan GMO E-295 da joj prođu 24 sata“

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close