TJEDNI ČUŠPAJZ: Participacija u škole, profesorima kikiriki!

Došao je i taj dan! Uvodi se participacija u školama! Svima nama koji nismo shvaćali što ta kurikularna reforma uopće znači, danas je bjelodano jasno. Uz oceane kojekakvih poreza, prireza, razreza, naknada, trošarina, provizija i inih gadarija, roditelji budućih genijalaca (u sveopćoj inflaciji izvrsnosti obrazovat ćemo isključivo genijalce) plaćat će i participaciju kako bi djeca […]

Došao je i taj dan! Uvodi se participacija u školama!
Svima nama koji nismo shvaćali što ta kurikularna reforma uopće znači, danas je bjelodano jasno. Uz oceane kojekakvih poreza, prireza, razreza, naknada, trošarina, provizija i inih gadarija, roditelji budućih genijalaca (u sveopćoj inflaciji izvrsnosti obrazovat ćemo isključivo genijalce) plaćat će i participaciju kako bi djeca pohađala školu. Kurikularna reforma je patent i novitet kakvog se ne bi dosjetili ni najveći izumiteljski umovi.
Pod krinkom kurikularne reforme, na mala vrata, puzajući, uvodi se privatizacija obrazovanja.
Ove godine 100, iduće 200, za tri godine 500 itd. Znamo kako je to išlo u zdravstvu i gdje je zdravstvo danas; tko ima novaca liječi se, tko nema – taj je na listi čekanja za sviranje harfe u nebesima.

Nije li Ilija Čvorović iz Balkanskog špijuna ipak bio u pravu?

Mogu se tupavi libertarijančići i ostali zagovornici vaučerizacija i sličnih budalaština iz petnih žila truditi da svom svojom potkapacitiranošću razjasne ovu pojavu i tendenciju (to su oni što bi, između ostalog, profesore ocjenjivali te plaćali „po učinku“).
No, stvari su prilično jasne. Unatoč milijardama koje se slijevaju na „zajedničke“ račune u svrhu financiranja fundamentalnih društvenih potreba, novca ima sve manje, a zdravlje i obrazovanje koštaju sve više. Radnici u javnom zdravstvu i obrazovanju plaćeni su sve manje, u privatnom su profiti sve veći.
I tako unedogled.

Participacija u školama je de facto početak privatizacije obrazovanja. A u privatiziranim modelima nema „nas“ i ne postojimo „mi“.
Osim kad se plaćaju masni porezi.

A gdje su onda te milijarde, ako nisu u zdravstvu, obrazovanju i znanosti, imali smo se priliku uvjeriti kroz aktualan slučaj izvjesnog državnog tajnika u jednom od ministarstava (…za istraživanje ruda i gubljenje vremena). Taj rekorder po broju prijava za sukob interesa (što je neoliberalni eufemizam za privredni kriminal) je poput mnogih – i dužnosnik i privatnik. Istovremeno i kupuje i prodaje. I predaje. I savjetuje. Piše stručne publikacije, radi honorarno. Izrađuje nacrte zakona, pogoduje, nadzire u nadzornim odborima, investira, certificira, vodi projekte, prenamjenjuje (ne, ne radi se o Kuščeviću!).
I sve to u samo 24 sata dnevno!

Ovakvi genetski gnjusevi zapravo i nisu veliko čudo u ovom suludom ekonomskom konceptu gdje je stalan imperativ rast pod svaku cijenu (bez obzira što „raste“) i gdje je sve premreženo hrpetinama birokratskih budalaština koje više ne razumiju ni oni koji ih provode, gdje je sve razbijeno na tisuće malih projekata bez jedinstvene cjeline i strategije.
(Po)neki gramzljivci u tome plivaju kao ribe u vodi, ali se pretvaraju u nakaze; rade na dva-tri radna mjesta, imaju nekoliko poduzeća, u nekoliko su nadzornih odbora, vode nekoliko „projekata“, održavaju predavanja i naposljetku sami sebi postaju svrha.

Dočim s druge strane mizerno plaćeni profesori, liječnici i medicinsko osoblje rade „za kikiriki“ i jalovo štrajkaju uporno tražeći puno manje nego što im pripada.
I puno manje nego što bi se bez ikakvih problema moglo isplaćivati.

A kako enormne količine novca cure posvuda – dok se s druge strane uvodi participacija na obrazovanje – zorno nam oslikava bizaran primjer izvjesnog načelnika općine kojem ta ista općina plaća odvjetničke troškove u predmetu gdje je on, načelnik te iste općine, optužen za pronevjeru velike sume novca iz te iste općine.
Može li luđe? Naravno da može.

Zagrebački arhitekti su se otvorenim pismom obratili predsjedniku HAZU tražeći od njega da ne šuti o sramotnom makijavelizmu nad zagrebačkim prostornim planiranjem od strane gradonačelnika.
E sad, ako netko ima dvjestotinjak kaznenih prijava, ako je bio spektakularno hapšen i zatvoren pa potom pušten kao da se ništa nije desilo, ako je u toku nekoliko trakavičastih sudskih procesa u kojima će evidentno biti oslobođen, onda je vrlo teško očekivati da će snositi odgovornost za makijavelizam.
A možda i hoće. S našim se pravosuđem nikada ne zna. Možda se godina makijavelizma pretvori u sat guljenja krumpira. Život je prepun iznenađenja.

Slučaj „Škaro“ se razbuktava. Svakoga dana otkrivaju se nove zanimljivosti njegova lika i djela. Iako Škaro nikoga nije ubio, slučaj poprilično podsjeća na slučaj „Korade“.
Svi su znali sve, a nitko ništa nije znao. Dok nije bilo prekasno.

Na osovini Srbija – Hrvatska je stigla nova, friška hrana za nacionalističke budaletine koje funkcioniraju na principu spojenih posuda. Jedni bez drugih su neprimjetni i nemoćni. Kao i bezidejni političari s obje strane. Bez konkretnih ostvarenja uvijek iznova posežu za provjerenim jokerom; obranom nacionalnog suvereniteta i našeg svetog roda i poroda.
Ovoga puta je problem uzdignut i do diplomatske razine; pisale su se, predavale i odbijale diplomatske note, sazivale tiskovne konferencije, davale izjave za centralne dnevnike. A sve zbog jedne obične torbe s nekoliko uniforma u gepeku kombija.

Realno, teško je procijeniti što je gluplje; odlazak na komemoraciju s uniformama u torbi ili to što ih iz istog razloga nisu pustili dalje.
U čitavoj bezumnoj gunguli nedostaje još samo veliki intervju s herojem koji je zaustavio kombi i poslao ga natrag. S naslovom „Samo sam radio svoj posao!“

Srbijanskoj vojsci je, dakle, propao pokušaj probijanja hrvatske granice s uniformama u adidasovoj torbi u gepeku kombija.

A Hrvatska vojska opet se proslavila premlaćivanjem. Ovoga puta nisu bili turisti, već maloljetnici. Ministar Krstičević je izrazio žaljenje, a idiot koji je dječaku slomio ruku je izjavio da on nikada dječaku ne bi slomio ruku.
Osim kad bi mu slomio.

Sport: Azerbajdžan – Hrvatska 1:1! Nacija je zavijena u crno!

Vremenska prognoza: Mjestimično će se pojavljivati novi predsjednički kandidati. Oprez!

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close