TJEDNI ČUŠPAJZ: Milorad, sveti Matko i bubice

Vodeći hrvatski meteorolozi najavljuju kraj ljeta. Budući da prošlogodišnji kraj ljeta nismo zapamtili, očekuje se nekoliko nezapamćeno vrućih dana, a onda nezapamćena promjena vremena uz nezapamćeno zahladnjenje, kišu, grmljavinu. Ponegdje i tuču motiviranu nacionalnom netrpeljivošću. Kako jedna nevolja nikada ne dolazi sama, poharani smo i najezdom sitnih bubica što se lijepe na kožu i sišu […]

Vodeći hrvatski meteorolozi najavljuju kraj ljeta. Budući da prošlogodišnji kraj ljeta nismo zapamtili, očekuje se nekoliko nezapamćeno vrućih dana, a onda nezapamćena promjena vremena uz nezapamćeno zahladnjenje, kišu, grmljavinu.
Ponegdje i tuču motiviranu nacionalnom netrpeljivošću.

Kako jedna nevolja nikada ne dolazi sama, poharani smo i najezdom sitnih bubica što se lijepe na kožu i sišu krv. Vodeći hrvatski bubicolozi utvrdili su da se nedvojbeno radi o sitnim bubicama što se lijepe na kožu i sišu krv. Točnije, o invanzivnoj vrsti stjenice. Iz godine u godinu su sve rasprostranjenije i agresivnije.

Ako vas je, možda, vijest o sitnim bubicama koje se lijepe na kožu i sišu krv asocirala na onu drugu vrstu, još invanzivniju i rasprostranjeniju, onu što nam već tridesetak godina nemilice siše krv, i ako ste zbog toga ozlojeđeni i revoltirani – zasigurno niste bubica, već pripadnik homo sapiensa.

Bubice s krilima raznih političkih stranaka (najdominantnija i najagresivnija je svakako HDZ), kriminalnih družbi i uhljebničko državnih službi, vjerskih prodavatelja magle, lokalnih i regionalnih, poluilegalnih i nadrealnih, jednakijih i zaslužnijih, parazitski nam piju krv i nikada neće odustati.

A mi smo već toliko navikli i prilagođeni da nam ovo stanje društva već izgleda potpuno normalno. Obrnuta društvena proporcionalnost ili društvo obrnutih vrijednosti.

Stoga, recimo, ne može začuditi nedavni naslov u novinama: „Ugledni hvarski ugostitelj pijan nasukao gumenjak, tri osobe ozlijeđene“.
Što bi tek bilo da je gumenjakom upravljao neki neugledni ugostitelj? Najvjerojatnije bi sve tri osobe smrtno stradale.

Jurica Pavičić je nedavno u odličnom osvrtu na temu masovnog i bezmnog turizma napisao kako ćemo uskoro stajati nad tim „devastiranim, protraćenim i jednokratno spiskanim pejzažem“.
A taj turistički obrazac se u meritumu ni po čemu ne razlikuje od općeg obrasca društva obrnutih vrijednosti. Sve smo mi proćerdali i jednokratno spiskali; industriju, poloprivredu, znanost poprilično visoke razine, zdravstvo, obrazovanje cijenjeno diljem svijeta. Ili, jednostavnije rečeno – društvo normalnih vrijednosti. Koje, dakako, nije bilo idealno ( takvo nikada nije, niti će ikada postojati ), ali je bilo u zoni normalnog jer je postojala perspektiva, nada, ili ono što bismo mogli definirati kao osjećaj ili uvjerenje da će nam sutra, za tjedan, mjesec ili barem godinu – biti bolje.

Naše društvo razbijeno je poput ogledala na tisuće malih komadića koje je nemoguće polijepiti. Ostala je samo lažna (pre)slika i stanje u kojem se nepravda više i ne pokušava prikriti i opravdati.

Rat i obrana nacionalnog suvereniteta koji po potrebi uvijek iznova počinju, lažna politička korektnost, „nulte tolerancije“ spram onog što ponajviše rade upravo oni koji o tome najviše galame i lamentiraju, poluistiniti i lažni konstrukti povijesti ne bi li se opravdalo abnormalno stanje sadašnjosti, do apsurda korumpirano i kriminalno-politički dirigirano pravosuđe, kontinuirano tragikomična obraćanja najodgovornijih ljudi u državi, danas već na razini trash estrade i šou biznisa;

Predsjednica u pomno, ali dozlaboga prozirno režiranom intervjuu lupa šakom po stolu. I poručuje kako više ni jedan srbijanski tenk neće proći granicu RH dokle god je ona u SAD-u.
Njezinom populizmu i rezolutnom stajanjem na braniku studija HRT-a narugao se Škoro deseterostruko žešćim i ljigavijim populizmom tvrdeć’ kako ne namjerava lupati po namještaju. I kako će nakon inauguracije pjevati, recimo, samo na svetim mjestima poput Kninske tvrđave.
A mogao bi, recimo, i na križnom putu u čast izvjesnog Matka Škalamere za kojeg se nedavno osobno zauzeo. Stao čovjek na branik domovine pa ga u’apsilo.
Inače, diljem Lijepe naše su u tijeku molitvena bdijenja za Matka. Zahtjev za kanonizacijom i proglašenjem Škalamere svetim već je poslan u Vatikan.

Sindikati se šepure kako su napokon provjereni potpisi za referendum „67 je previše“, dočim niti jednom riječju ne spominju kako je radnicima taj problem otprilike na desetom mjestu prioriteta, ili kako u privatnom sektoru sindikati de facto ne postoje. A ključna riječ u definiranju bitka i smisla sindikata, najvažnije obilježje i najveća snaga jest – solidarnost.

Ministar financija kaže da plaće trebaju biti u skladu s mogućnostima. Što se, naravno, ne odnosi na njega i njegovu kamarilu, na nemar, kriminal i raspiništvo, na povlaštene kaste čije su plaće, prihodi i komoditet daleko iznad naših mogućnosti.
A mi ih financiramo.

Ili, recimo, ova nedavna (tko zna koja po redu) hajka na Milorada Pupovca. Osim one klasične nacionalističke šprance – nije problem što su na više mjesta u Hrvatskoj napadnuti Srbi i što je to doista bilo na nacionalnoj osnovi, već je problem što je Pupovac govorio o tome – u jednom se detalju se može primijetiti sva iracionalnost: Braniteljske udruge su osudile izjave Pupovca i zatražile od ministra Medveda (i premijera) reakciju, uz pozivanje na zakonske članke o kaznenom djelu povrede ugleda Republike Hrvatske.
Na što je ministar komentirao kako su udruge branitelja odgovorno nastupile. I kako „ni u kom slučaju ne možemo suvremenu i samostalnu Hrvatsku, čiji su najsnažniji temelj Domovinski rat i branitelji, vezati za NDH…“
Da, izjavio je to isti onaj ministar Medved koji je prilikom otkrivanja spomenika notornom ustaši Barešiću, i u svojstvu tog istog ministra, izjavio da je Barešić bio „branitelj prije branitelja“.

Slične reakcije kao i Pupovac izazvao je i biskup Antun Škvorčević upozoravajući na zabrinjavajuć porast međuetničkog nasilja. Za radikalno desničarski naoštreno krilo Crkve nije problem ono o čemu Škvorčević govori, već to što Škvorčević o problemu govori s razumnog aspekta.

Vijesti iz svijeta: Na izborima u njemačkim multi-kulti pokrajinama Saskoj i Brandenburgu ekstremna desnica ostvarila je najbolje rezultate od pada Berlina.

Sport: Hajduk je napokon pobijedio Dinamo uz baklje i dražesne poruke s navijačkih majica.

Vremenska prognoza: U Zagrebu se širi opasna ciklonalna fronta proširenja zone naplate parkinga. Oprez!

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close