TJEDNI ČUŠPAJZ: Kajkavske popevke i komunistička strahovlada

Uh, kakve li smo sve strahote propatili za onih olovnih vremena, kada se nije smjela spominjati Hrvatska, Hrvatsko zagorje, domovina, bregi, zipka u kojoj domovina spi, sve ono što je izražavalo domoljublje! Mučno je i prisjećati se. Djeda su mi – bog mu dao lahku horvatsku zemlju – gotovo nasmrt izudarali kundacima, srpovima i čekićima […]

Uh, kakve li smo sve strahote propatili za onih olovnih vremena, kada se nije smjela spominjati Hrvatska, Hrvatsko zagorje, domovina, bregi, zipka u kojoj domovina spi, sve ono što je izražavalo domoljublje!
Mučno je i prisjećati se.

Djeda su mi – bog mu dao lahku horvatsku zemlju – gotovo nasmrt izudarali kundacima, srpovima i čekićima jer je u gluho doba noći, prolazeći cestom oko koje je u svakom grmu čučao poneki udbaš, neoprezno zapjevušio „lepe ti je, lepe ti je Zagorje zelene…“.
Bijaše to baš u vrijeme održavanja zabranjenog festivala kajkavske popevke. Ciča zima, drveće je pucalo od studeni, vuci zavijaše. Iz grmlja iskočiše udbaši ter nemilosrdno udri po djedu, hrvatskom domoljubu i mučeniku. Zalud je djed zapomagao objašnjavajući da mi uopće nismo Zagorci, već prigorski potomci žumberačkih Uskoka.
I da smo miroljubivi, i da smo oduvijek u dobrim odnosima sa Zagorcima, Prigorcima i Hrvatima, ali nemamo veze s politikom.

Nisu imali milosti.

Izubijaše ga kao i milijune hrvatskih mučenika za trajanja svakog festivala kajkavske popevke i ostaviše ga da umre uz cestu. Srećom, naišao je neki dobronamjerni Srbin, i odveo ga kući tik pred smrzavanje, valjda ne znajući da je djed kažnjen zbog najzabranjenijeg subverzivnog djelovanja – kajkavske popevke.
Kasnije su po selu organizirano puštali glasine da je djed cestom pijan padao vraćajući se sa seoske zabave te se tako sam uneredio, a obitelji su pod prijetnjom jugounitarističke sablje zabranili da bilo što spominju ili nedaj bože zapjevaju kajkavsku popevku.
Djed nakon toga više nikada nije izgovarao riječi na „H“ i „Z“.

A babi su mi, bog joj dao lahku horvatsku mučeničku zemlju, nedugo potom u kuću upali jugokomunisti i orjunaši, a iz ormara iskočiše dva oficira KOS-a. Svezaše je, pretresaše kuću i pronađoše nekoliko zabranjenih Hrvatskih katoličkih kalendara, plastičnu krunicu s proštenja i pjesmaricu kajkavskih popevki. Tada je započelo mučenje kakvo ne biste zaželjeli ni najljućim neprijateljima; čupali joj hrvatsku mučeničku kosu, glavu joj zagnjurili u vruće zagorske štrukle, tjerali je da pjeva jugokomunističke i srbočetničke, agresorske pjesme, tvrdo pečenim batkom zagorske purice i željeznom zavjesom udarali u hrvatske jajnike i hrvatsku maternicu ne bi li nam – kako su usput besjedili zlurado se cerekajući – uništili rod i porod i zanavijek izbili iz glave naš „kaj“. Usput su je mučki provocirali: „Drugarice, hoćemo li zapjevati jednu našu? Može ona – došel bum doma sel si bum pod brajde?
Možda je sve ovo teško povjerovati, ali udbaši su već tada znali koja će pjesma biti hit 1998., iz tadašnje perspektive – u dalekoj budućnosti.
Baba je sve stoički izdržala ne bi li spasila nejač i djeda koji nakon brutalnog iživljavanja, onomad na cesti, više nije bio pri sebi. Iz druge sobe, gdje je nagluh ležao paraliziran od srbokomunističkih vaspitnih palica, pitao je „Kaj tak rondate?“. I tada je mučenje nastavljeno još većom žestinom.

Od tog dana baba je govorila isključivo srpski.

I još mnogi hrvatski domoljubi, mali, obični, napaćeni hrvatski ljudi nastradaše u toj neviđenoj strahovladi i agresiju totalitarnog jugokomunističkog režima.
Susjed Štef je u šumi pjevušio „vu plavem trnaci mi hiža stoji, od zelenih veja ju videti ni“. Nikada ga nakon toga nitko nije vidio trijeznog.
A jednom prilikom su ga seoski momci zadirkivali pjesmicom „Štef, Štef, vrag te dal, di si snoćka spal“. Sve su ih redom pohapsili i odveli u šumu odakle se kasnije čulo štektanje mitraljeza. Svi su strijeljani.
Kosti hrvatskih mučenika popevke razasute su diljem naše, popevkom natopljene domovine.
Ne ponovilo se!

Danas je, nasreću, sloboda i demokracija. Loše živimo, egzistencijalno smo neprestano na ivici, pravna nesigurnost je sveopća, besperspektivnost najveća moguća. Ali, možemo iz sveg glasa ošinuti ne samo kajkavsku popevku, već i vilu Velebita, bana, ili neki Škorin pjesmuljak. Sve može. Jer smo svoji na svom. I nikada više nam nitko neće nametati neke…cajke.

Upsss, kako sada prokomentirati ovogodišnji zagrebački Rujanfest? Nesnosne gužve na mostovima i avenijama prema Bundeku, stotine tisuća napaćenih hrvatskih domoljuba hrle na cajke.
Možda bi ipak trebalo zabraniti kajkavske popevke? Pa da ih za inat pjevamo. Jer kad radimo nešto za inat (truc ili dišpet), svjetski smo prvaci.

Naravno, ako je u pitanju nešto potpuno iracionalno. U ostalim kategorijama ne sudjelujemo.

A ima li što iracionalnije od tvrdnje ministra Kujundžića – izrečene samo dan kasnije od mizernog povećanja plaća u zdravstvu – kako se trend preokrenuo i kako se liječnici vraćaju u Hrvatsku?
Zamislite samo, liječnici su čuli za povećanje plaća od 3%, na brzinu spakirali stvari, pozdravili se s kolegama u Oberschweindorfu ili Sunrise cityju i predali molbe u Vinogradskoj i na Svetom Duhu.

Hm…zapravo ima! Ova rasprava o Pupovcu i mogućem napuštanju koalicije na Središnjem vijeću HSLS-a.
Hrvatske socijalno LIBERALNE stranke.
Nema dalje, ovo je dno. Ispod dna. Dno dnoovog dna.

Sport: Hajduk je i dalje vodeći u HNL-u! Ljudi, je li to moguće?

Vremenska prognoza: Padala bu kiša, al sejeno bum došel doma i sel si bum pod brajde! Još uvek v zelenoj zipki domovina spi, još bu lepog vremena, najte se sekirat.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close