TJEDNI ČUŠPAJZ: Grobari nogometa zasjenili slučaj Mercedes, Praljkovu komemoraciju i Markićkino zaustavljanje Facebooka!

Pokušavali su ljudi iz tekstilne i metaloprerađivačke branše. Nije išlo, sasjekla ih je sila birokratskih propisa, akata, podakata, EU pravilnika, te armija sujetnih i sumnjičavih domoljuba. Poljoprivrednici su također već imali dobitne kombinacije udruženog planiranja i zajedničkog izvoznog nastupa, ali sve je propalo. I onda su napokon proleteri ipak pronašli način kako da se ujedine. […]

Pokušavali su ljudi iz tekstilne i metaloprerađivačke branše. Nije išlo, sasjekla ih je sila birokratskih propisa, akata, podakata, EU pravilnika, te armija sujetnih i sumnjičavih domoljuba. Poljoprivrednici su također već imali dobitne kombinacije udruženog planiranja i zajedničkog izvoznog nastupa, ali sve je propalo.

I onda su napokon proleteri ipak pronašli način kako da se ujedine. Dakako, u biznisu gdje granice nisu problem, već pogodnost.
Pa je, tako, skupina Grobara „HČSPFK Partizan“, potpomognuta iskusnim internacionalcima iz Bugarske i Grčke, na derbiju iznenada napala skupinu Grobara „Dr. Franjo Tuđman 1958“, ali je u kontraofenzivi nastradala kao 369. pukovnija u Staljingradu.

I eto vijesti tjedna! Ma što tjedna, mjeseca!

Za javnost gladnu senzacionalizma, materijal kudikamo masniji i slasniji od komemoracije ili selfanja s devom. Jer sve je bilo točno po mjeri; igraju se Srbi i Hrvati (od te kombinacije ne postoji jača! ), ima i malo nogometa, krvi taman koliko treba, pendreci, palice, baklje, i više nego zadovoljavajuća doza bizarnog i tajanstvenog.
Vijest je odjeknula toliko silovito da su hrvatski dužnosnici zauzeli onaj najozbiljniji gard i grimasu prilikom ograđivanja od bilo kakve veze s našim uzornim nogometom, a Vučić je bio prisiljen intenzivno komentirati čak sa daleke Kube. Gdje je upravo – kako javlja naš visoki izvor iz Srbije – dogovarao suradnju na području farmakologije. Kubanski su stručnjaci navodno predložili da prvu turu lijekova popiju Vučić i najbliži mu suradnici, a potom i svi ostali članovi njegove stranke.
Redovito i uz strogu kontrolu, da se koja tableta ne sakrije pod jezik.

Komemoracija u Zagrebu je, pak, moramo priznati, protekla čak i zadovoljavajuće, s obzirom na sudionike. No, uz očekivanu patetiku osrednjih glumaca na pozornici i ispred pozornice, standardne govore bez smisla i sadržaja, očekivanu ignoranciju spram tisuća žrtava; ubijenih, ranjenih, opljačkanih, silovanih, izudaranih i otjeranih, na komemoraciji – kao završnoj priredbi čitave tragedije – ovjekovječena je slika sveobuhvatne hrvatske ljigave političke podvojenosti, na kakvoj je sve još od stoljeća sedmog funkcioniralo. Traljava i slabašna vlast i jaka paravlast. Dualitet zbog kojeg se toliko bezumno i rabijatno onomad prihvatio jednako tako bezuman i rabijatan, ako ne još i gori, poziv zločestih momaka iz Srbije.
Špranca po kojoj se apsolutno sve od rata do danas odvijalo; jedna civilizirana, uglađena, umjerena politička i demokratska krinka s jedne, teoretske strane i bahata, protuzakonita i nasilna realnost s druge strane. I ovo i ono. I za i protiv. I osuđujemo i ne osuđujemo. I podržavano i ne podržavamo. Hoćemo, ali i nećemo. Zbog toga nam je i rat datumski sve dalje, a u stvarnosti sve aktualniji. Da ne kažemo – sve bliže.

Zato i u proteklom tjednu ima kojekakve simbolike.

Ako nitko drugi nije, barem su kriminalci pokazali da se može. Može se na obostranu i višestruku korist surađivati i odbaciti okove beskorisnih nacionalističkih trivijalnosti.
Ako ima volje, ima i načina. I momcima svaka čast što su to dokazali.

U baš u tom tjednu, dok su se pripadnici ujedinjenog pokreta u luksuznom beogradskom hotelu pripremali za megdan, u Splitu je pred brojnim prolaznicima policija brutalno privela anonimnog sakupljača boca. Uz objašnjenje da su, dakako, samo radili svoj posao.

Ali ne lezi vraže, baš na dan splitskog uhićenja prijestupnika s vrećom plastične ambalaže, 14.12., predsjednica je u Đurđevcu, na hladnjikavom sjeveru, opalila sada već nadaleko čuveni selfie s devom Đurđicom. I onda opet, k’o za vraga, baš na dan splitskog uhićenja prijestupnika s vrećom plastične ambalaže i selfiea s Đurđicom, na istoku Hrvatske je župnik iz Ivanovca pokraj Osijeka pozirao znatiželjnim novinarima uz svoj skupocjeni Mercedes.
I sada pokušajte zamisliti taj tren simbolike. Pokušajte vizijom uhvatiti čitavu Hrvatsku. Zamislite da je toliko maljušna, što i nije teško. Hrvatska zapravo i jest mala, gotovo da se svi osobno znamo, jer svatko zna nekog tko zna onog nekog drugog.
Zamislite, na sjeveru predsjednica i Đurđica u krupnom planu, iza njih se u daljini juga vidi kako policajci odvode čovjeka s bocama, i ne vidi se kako odvode kriminalce. Jer su kriminalci u Beogradu na utakmici. S desne, istočne strane se u daljini vidi sluga Božji uz Mercedes, a ne vide se ostali. Jer su u Irskoj i Njemačkoj.

Slučaj „Mercedes“ ima i epilog. Neki se student, naime, drznuo slugu Božjeg iz Ivanovca, u čiju se obranu u međuvremenu uključio velik dio razjarene i uvrijeđene pastve, upitati za porijeklo novca kojim je vozilo plaćeno. Sluga Božji je u duhu kršćanske razboritosti, milosrđa i skromnosti, odgovorio originalnim protupitanjem: „Jedva čekam da tebi osobno pošaljem izvještaj župe – samo mi prije odgovori da i ti možda ne primaš dedinu partizansku mirovinu?“

I sada opet – tako mi svih bubnjeva Darkvuda – ništa nije jasno.
Je li ispravno nekoga pitati „Gdje si bio 91.?“ Ili „Primaš li dedinu partizansku mirovinu?“

Dilema kakvu ni Bruno Šimleša ne bi mogao olako razriješiti.

Bruno je ovoga tjedna briljirao. U članku pod naslovom „Kako biste vi reagirali da vidite roditelja koji udara svoje dijete?“, superheroj Šimleša ispripovijedao je zgodu sa tržnice, kada je požrtvovno intervenirao ne štedeći se nimalo, izlažući se kojekakvim rizicima, a možda i herojskoj pogibelji.
Izlazio je, kaže, iz mesnice. A na drugom kraju placa je neka nesavjesna majka na Mlijekomatu uzimala mlijeko i udarala „malenu koja je valjda stisnula neki gumbić na Mlijekomatu“. Tada se Bruno „zaderao s drugog kraja placa“, a ostalo je povijest. Ovdje se ne radi samo o hvalevrijednom pothvatu, već i o nadnaravnim sposobnostima. U „prohladni utorak prijepodne“ izlaziti iz mesnice i na drugom kraju placa, unatoč tržničkoj vrevi i larmi, uočiti nasilje nad djecom – ne može svatko. Danas je, nažalost, malo takvih ljudi. Da je čitava Hrvatska kao Bruno, tko zna gdje bi nam bio kraj. Bila bi Hrvatska do Massachusettsa.

Željki Markić se u akciji zaustavljanja massachusettskog Facebooka pridružila i Bruna. Ne, ne radi se o Šimlešinom ženskom alter egu, već o Bruni Esih. Novonastali tandem upotpunjen Brunom Ivanom Orleanskom Hrvatske Desnice sada u brišućim političkim letovima nastoji ispraviti stoljetnu nepravdu Facebooka spram hrvatskih domoljuba. Koliko se god Esih nekome sviđala ili ne, mora joj se priznati iskrenost. Njezina izjava u Saboru upravo idealno razgolićuje i prikazuje svu spomenutu ljigavost i podvojenost hrvatske službene politike.
I posve je logičan istup kroz tvrdnju kako „Facebook nemilice provodi cenzuru nad brojnim intelektualcima, uglednicima, političarima, medijima, pravnim osobama i ostalim hrvatskim građanima jer izražavaju svoj stav o nepravilnosti i o neutemeljenosti haške presude, što je ujedno i stav Hrvatske vlade i Sabora”.
Ako je to, a jest, službeni stav najvišeg političkog tijela, zašto bi onda neka društvena mreža koja legalno posluje u Hrvatskoj smjela uklanjati takve sadržaje kao neprihvatljive?
Ipak, možda bi se veći uspjeh mogao polučiti ukoliko bismo odgovornima u Facebooku objasnili da kod nas fašizam nije u zabrinjavajućoj ekspanziji, već je politika „i ovo i ono“ u duhu naše drevne tradicije.

A od najvažnijih vanjskopolitičkih vijesti svakako treba izdvojiti okupljanje austrijskih stranaka desnice i ekstremne desnice oko Kurza.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close