TJEDNI ČUŠPAJZ: govor mržnje i govor gluposti

Kako bi prikrili kriminal vidljiv i sa Mjeseca, vlastodršci (opet!) pokušavaju aktualizirati tobožnju tankoćutnost i netoleranciju spram govora mržnje. Takve inicijative gotovo u pravilu zamagljuju (tanku) granicu između govora mržnje i slobode govora, a stradalnici su obično oni koji javnim istupanjem – koristeći upravo slobodu govora, što bi se u civiliziranom društvu trebalo podrazumijevati – […]

Kako bi prikrili kriminal vidljiv i sa Mjeseca, vlastodršci (opet!) pokušavaju aktualizirati tobožnju tankoćutnost i netoleranciju spram govora mržnje.
Takve inicijative gotovo u pravilu zamagljuju (tanku) granicu između govora mržnje i slobode govora, a stradalnici su obično oni koji javnim istupanjem – koristeći upravo slobodu govora, što bi se u civiliziranom društvu trebalo podrazumijevati – upozoravaju na nepravdu i protuzakonitosti.

Te lažne akcije sprječavanja govora mržnje zapravo su ataci na slobodu govora, jer prosječnom se pratitelju zbivanja zavrti u glavi od silnih prijava, izjava, povjerenstava, intervjua i tv emisija u kojima se besprizorno lupeta jedno te isto. Političku retoriku prenatrpanu frazama i jeftinim populističkim sintagmama, vrlo često prati intelektualni kapacitet nedostatan za neku važnu, javnu funkciju.

Takva iritantna baljezganja sada su već toliko česta i toliko uobičajena da bismo trebali razmisliti o uvođenju novog pojma u javni diskurs – govora gluposti. Ako postoje parametri prema čemu se može definirati govor mržnje, zašto ne bismo mogli detektirati i govor gluposti?

Svaka hrvatska Vlada uvodi nove, još efikasnije standarde političke korektnosti, uvažavanja i društvene svijesti, ili kako je to onomad objasnio veliki filozof i govornik Milanović – još više podiže letvicu. Od njegove bezlične, beskorisne, debelokožne i dobrano uhljebljene ekipe, letvica se neprestano podizala. Karamarko i Tim’s team su prodrli respektabilno dublje u zonu govora gluposti. Vlada sačinjena uglavnom od opskurnih i bizarnih likova, od kojih su neki više ličili na klošare nego na ministre, a predvođena čovjekom iz farmakološke branše koji ne zna hrvatski i humanističke znanosti ne razumije ni u mjeri da bude pomoćnik nekog ministra. Naravno da je takav odabir izazvao lavinu govora gluposti, na što je javnost – već negativno senzibilizirana – s vremenom prestala reagirati.

I danas smo, nastavljajući tim kursom, eto, tu gdje jesmo.

Ministar/ica ova ili ona može blebnuti bilo što; može biti uhvaćen/a u sramotnom neznanju, može očigledno lagati, biti bahat/a, nepristojan/na, može vrijeđati novinare, može uopće ne odgovoriti ako ne želi, može bilo što jer im uz govor gluposti kao već ustaljeni standard više nitko ništa ne može. Ukoliko netko ozbiljno i pokuša, bit će optužen za govor mržnje.

Jer živimo u demokratskoj diktaturi kriminala.

U proteklom tjednu je bila aktualna tema zapošljavanja umirovljenika. Cinici bi rekli – to je to, niže od ovoga ne možemo. Zbog pomalo čudnih, ekonomski nelogičnih i čudnih okolnosti, ideja o zapošljavanju umirovljenika više i ne zvuči toliko nadrealno. U odnosima kakvi su na takozvanom tržištu rada, i uz ovakve trendove, za par godina će možda umirovljenicima biti uvedena i radna obveza.

Ovakvo rješenje ne samo da je dozlaboga površno i teško primjenjivo, nego je i vrlo opasno. Ukoliko se doista omogući armiji umirovljenika solidnih radnih sposobnosti– iz znanih nam razloga umirovljenih prerano – da se zaposle i tako umanje mogućnost zapošljavanja mlađima, posve sigurno možemo očekivati još jedan val iseljavanja.

A o porezima više nema smisla ni govoriti; toliko su brutalni da se bez djelomičnog ukidanja ( recimo, na plaće kakve su u zapadnoevropskim državama na granici siromaštva ) i rasterećenja ne može računati ni na kakvu poboljšanu perspektivu.

Iako su u ovom iznenadnom i zapanjujućem deficitu radne snage pali gotovo svi neoliberalni mitovi i mantre (slobodno tržište, tržište rada, konkurentnost, štednja, nevidljive ruke tržišta i slične budalaštine), i dalje se čvrsto inzistira upravo na takvim modelima; oporezuje se žestoko sve što se miče, država i državna birokracija troše sumanuto – od kupnje eskadrile borbenih aviona do suludih investicija – menadžment je i dalje potpuno odvojen od radnika kao da živimo u paralelnim svemirima, a ekonomija, kao i sve ostalo u modelu banana države, odvija se i dalje čvrsto na političkoj razini, što neupitno generira još bespotrebne birokracije, još brojnije stranačke sinekure i još više svega što nas je i dovelo u situaciju da nas jednostavno više nema.

Taj problem deficita radne snage, naročito u ruralnim dijelovima, nije sačinjen samo od (pre)niske plaće, već od osnovnih pitanja bitka i smisla. Što ću ja uopće ovdje, taman i sa dobrom plaćom – logično je pitanje koje si postavi svaki mlađi čovjek.

Tjedan će biti upamćen i po spektakularnom hvatanju najvećeg zlikovca od stoljeća sedmog u bespućima povijesne zbiljnosti. Za neke sprej-zločinca, za neke sprej-heroja. Državni represivni aparat je u ovom slučaju bio efikasan kao nikada prije. Recimo, kao u onom slučaju uništavanja onog spomenika NOB-u. Zapravo, bila su dva. Tri. Ili ako pažljivije zbrojimo – deset. Zapravo sto. Tisuću. Tri tisuće. Pet.

Pukla je i bruka u lovu. Biskup je nišaneći – uslijed sinkopičnog napada kršćanskog milosrđa i ljubavi – umjesto divlje svinje pogodio kolegu i brata po oružju. K’o za vraga!

Sudac Turudić izjavio je da je sudac Kolakušić ozbiljan problem hrvatskog sudstva. I to je apsolutno točno. Čovjek koji suvislo i argumentirano govori istinu, svakako je problem ovakvog hrvatskog sudstva. Nepomirljiv problem.

Show must go on!

 

P.S. Jope svi ismijavadu ministra, zato ja više nemežem.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close