Tjedni čušpajz: Bero Odlučni zagrmio ‘Di su pare?’, a Komadini je SDP brend, a ne stranka

Protekli tjedan nije bio osebujan, a ni prebogat zanimljivim vijestima. Uglavnom poznati akteri i novo-stare vijesti; rafinerija u Sisku će biti zatvorena, Frljić provocira desnicu predstavom na kojoj se obavezno mora uslikati svaki mainstream ljevičar koji drži do sebe, radnicima u Uljaniku nisu isplaćene plaće. I gradit ćemo Pelješki most. Zapravo, nećemo mi, već Kinezi. […]

Protekli tjedan nije bio osebujan, a ni prebogat zanimljivim vijestima. Uglavnom poznati akteri i novo-stare vijesti; rafinerija u Sisku će biti zatvorena, Frljić provocira desnicu predstavom na kojoj se obavezno mora uslikati svaki mainstream ljevičar koji drži do sebe, radnicima u Uljaniku nisu isplaćene plaće.
I gradit ćemo Pelješki most. Zapravo, nećemo mi, već Kinezi. Mi čak nećemo ni participirati u projektu. Jer s domaćom građevinarskom raspoloživošću teško da više možemo sagraditi i most preko Sutle ili Bosuta.

A ljevica je napokon krenula u silovitu ofenzivu. Karizmatični lider bez straha i mane, Bero Odlučni, učinio je ono što hrvatsko radništvo, obespravljeni i izigrani građani, te sav pošten svijet, očekuju već godinama. Konačno je došao dan da lider iz sveg’ glasa zagrmi i priupita odgovorne političke strukture i pojedince, da ih natjera pred čitavom javnošću na konačan odgovor. I zato je Bero zagrmio: „Di su pare?“. Istinabog, nije mislio na pare od pretvorbe i privatizacije, brutalnog zakidanja radništva, pljački javnih poduzeća, lažnih invalidskih i braniteljskih mirovina, pare od reprezentacija i nezasluženih benefita, namještenih natječaja i stranačkih aparatčika u državnim i lokalnim sinekurama, od apsurdnih cijena grijanja, struje, vode i hrane, ofshore računa i besmislenih poticaja…mislio je na facebook stranicu. Ali za početak nije loše.

Od Facebooka, Twittera i ostale mreža ionako nema ničeg važnijeg. Odnedavno je i dobar dio informativnog programa nacionalne televizije rezerviran za prepričavanje tko je što kome odbrusio, sasuo na Facebooku ili Twitteru, te kako je onda ovaj drugi reagirao.
Lider ljevice se shodno tom trendu počeo intenzivno oglašavati statusima čudna, pomalo bizarna sadržaja. U korist i za slavu svete i jedine nam satire. Lako ćemo za teške egzistencijalne probleme, demografski slom i duboku hipokriziju, nek je nama samo satire. I esdepeovog satiričara Bere.

A Berin mentor Komadina oglasio se i povodom ostavke Snježane Banović u SDP-ovom Savjetu za kulturu. Objasnio je, valjda nesvjesno, kako je SDP brend, i kako pojedinci tu dolaze i prolaze. Zapravo, nije moglo točnije. SDP i jest brend, a ne stranka. Ili još točnije; SDP je, baš kao i HDZ – poduzeće. Pojedinci su nebitni, važan je samo brend, samo paravan upravo za interese pojedinaca koji su tobože nevažni. A u suštini tu ničega doli interesa pojedinaca i nema. Između njih i HDZ-a jedina razlika je boja paravana; HDZ je više naslonjen na lažno domoljublje i ( još uvijek!) koncept pokreta, a SDP na populizam moderne političke korektnosti. U jezgrama hiberniraju isti debelokošci. Ljudi poput Snježane Banović upravo zato iz takvih družbi uglavnom prolaze, ukoliko se nekim čudom tamo uopće pojave.

Ikebana trendova suvremene političke korektnosti toliko je zakomplicirala odnose u obrazovanju da se profesori u školama već boje učenike i krivo pogledati.
Valjda zato i prema statističkim podacima i ima toliko opravdanih i neopravdanih sati. Kako je krenulo, uskoro bi učenici mogli kažnjavati profesore.

Histerija političke korektnosti opet uzima zamah i na području slobode medija i govora. Priprema se zakon o govoru mržnje na internetu. Protiv govora mržnje, vrijeđanja i diskriminacije se svakako treba boriti, ali čini se da će ovaj, kao i svaki sličan zakon do sada, biti zloupotrijebljen i jasno zašiljen u smjeru obrane i zaštite privilegiranih. Kako je krenulo, za koju godinu će se političkim klikama i kriminalcima na internetu smjeti jedino zahvaljivati i hvaliti ih.
Aleksandar Stanković je svojom idejom o kažnjavanju medija koji dopuštaju „hejtanje“ upotpunio i dodatno aktualizirao trend. Međutim, ironija gorkastog okusa je upravo u tome što je Stanković uposlenik televizije. Televizije koja je u proteklih 28 godina izazvala i razbuktala mržnje više nego bilo tko i bilo što.

Kuriozitet tjedna je svakako podatak da je film Mrtve ribe u dvadesetitri ( 23 ) dana prikazivanja u kinu gledalo osamdesetitroje ( 83 ) ljudi. Cijena filma je navodno bila prava sitnica, oko četiri milijuna ( 4. 000.000,00 ) kuna.

A u Splitu drama! Na zboru građana u kotaru Split 3, svađa i gungula oko izgradnje nove škole. Trebala bi se graditi na mjestu sadašnje tržnice i parkirališta. Neki građani kažu da nemaju ništa protiv škole, ali bi željeli da bude na drugom mjestu. Neki su ogorčeni i napominju da škola u Splitu već ima previše, te kako je od samostalnosti izgrađeno dvadesetak novih. Pozamašan broj urbanista tvrdi da se škola urbanistički nikako ne uklapa u predviđeni prostor. Mnoštvo građana smatra da Split ima znatno većih problema od nedostatka škole na tom području.
Ma šalim se, ne radi se o izgradnji škole, nego nove crkve!
U proteklih dvadesetak godina u Splitu je navodno sagrađena samo jedna nova škola.
Omjer 20:1 između vjerskih objekata i škola je, izgleda, hrvatski standard.

U Vukovaru je sagrađeno ipak više novih škola. Jer je bilo sve srušeno. Gradonačalnik Penava je upravo to nedavno komentirao, osvrnuvši se na proces reintegracije; „U tome nismo u potpunosti uspjeli. U obnovi infrastrukture i kuća možda i da, no u gospodarskom smislu ne, pa se možda i današnji odlazak mladih može donekle vezati za posljedice rata“.
Donekle? Nažalost, Vukovar i Slavonija nisu donekle, već u potpunosti vezane uz posljedice rata.
Uostalom, kao i čitava Hrvatska.

 

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close