TERORIZAM: IMA LI RJEŠENJA?

Ne vjerujem da danas u Europi, a i u cijelom svijetu, ima čovjeka koji nije zabrinut zbog terorizma. Ponajprije zbog toga da taj „nikad službeno objavljeni rat“ nema pravila, odnosno nema linije bojišnice, a stradavaju u pravilu civili. Dakle ljudi koji nisu donosili odluke o napadima, a „krivi“ su samo zbog svog izbora političara i […]

katarina todorčev hlača

Ne vjerujem da danas u Europi, a i u cijelom svijetu, ima čovjeka koji nije zabrinut zbog terorizma. Ponajprije zbog toga da taj „nikad službeno objavljeni rat“ nema pravila, odnosno nema linije bojišnice, a stradavaju u pravilu civili. Dakle ljudi koji nisu donosili odluke o napadima, a „krivi“ su samo zbog svog izbora političara i to po uvjetom da su za njih glasovali.

Kad govorim „nikad objavljeni“, podrazumijevam da takozvana Islamska država nije upisana na kartu svijeta i postoji samo u umovima fanatika, odnosno onih tko te jadne fanatike iskorištava za svoje vrlo prizemne ciljeve – moć i novac.

Zabrinutost svijeta

Zabrinutost povećava potok informacija s kojima smo bombardirani. Američki predsjednik upozorava na opasnost terorističkog napada na zalihe nuklearnog materijala za izradu „prljave“ bombe (ma što to značilo).  Islamisti prijete novim terorističkim napadima svim zemljama koji sudjeluju u bombardiranju njihovih položaja u Siriji.

U takvoj nesigurnoj situaciji svatko bi htio znati „što će biti kod nas“? Da li smo na popisu neprijatelja islamske države i gdje može „bubnuti“ drugi put? Štoviše, iz razumljivih razloga zanima me kako Rusija, koja je najdirektnije uključena u spomenuta bombardiranja, planira izaći na kraj s eventualnom prijetnjom.

Pitanje koje sigurno muči svakog od nas (samo što neki to priznaju otvoreno, a drugi ne) – kako će država zaštiti građane od terorista kad su stotine potencijalnih bombaša već nestali bez traga u Europi bez granica?

S druge strane nama u Hrvatskoj ne trebaju ni vijesti iz u Europe. Dovoljno je pročitati na internetu o aktivnostima islamista u susjednoj nam Bosni. I dok hrvatski mediji vrlo općenito govore o toj temi, ne nazivajući zaselke i mjesta gdje se pripremaju teroristi za „sveti rat“, naišla sam na reportažu ruske novinarke (usput rečeno žene hrvatskog novinara Roberta Valdeca). Upoznala sam Dariju Aslamovu u Zagrebu i otad pratim njezina novinarska putovanja iz kojih se rađaju vrlo zanimljive reportaže.

“Ne držite me za idiota”

U članku ne samo da su navedena imena ljudi ali i nazivi sela (ukupno „samo“ 28), gdje vehabije  uvježbavaju svoje vojnike. Jasno da me članak šokirao jer kako vele Rusi „svoja košulja bliže tijelu“, odnosno ono što se događa u susjedstvu čovjeka uvijek više brine. Ispada da ruska novinarka zna za te baze, a obavještajne službe BiH, Hrvatske i cijele Europe ne znaju? A ako znaju, zašto ništa ne poduzima da to iskorijene do temelja? Kako kažu moji odesiti „ne nasmijavate moje papuče“. U slobodnom prijevodu – „ne držite me za idiota“.

U svezi s tim sjetila sam se još jedne informacije, odnosno reakcije na dotičnu informaciju „po obje strane granice“. Radi se o tome da je Turska deportirala terorista, a Belgija ga je pustila na slobodu.

Naime, na ruskim mrežama naišla sam na informaciju kako je žena iz Rusije upitala svoju prijateljicu koja živi u Bruxellesu „kako je to moguće“? Ali najzanimljiviji je njezin komentar da u Rusiji potencijalnog terorista ne bi pustili na slobodu dok ne bi doznali sve njegove veze s islamistima od trenutka začeća do uhićenja, uključujući i podatak na kojem je groblju pokopana njegova šukunbaka. Na što je dobila gnjevan odgovor „europske“ prijateljice da „ovo je slobodna zemlja“ i pravo na slobodu je iznad svega. Možda je nekada tako i bilo. Ali danas bi trebali pitati žrtve terorističkih napada u Parizu i Bruxellesu ili barem njihovu rodbinu što bi oni više voljeli slobodu za svakog ili povećanu, makar ponekad i iritirajuću kontrolu. Treba li pogađati što bi odgovorila većina ispitanika?

Usput rečeno, onaj tko bi „odabrao“ slobodu sigurno bi upao u djelokrug interesa obavještajne službe, barem preventivno.  Naravno, prevelike ovlasti policije i nadležnih službi vuku za sobom i preveliku opasnost od zlouporaba što izaziva strah i otpor. Rješenje nije nadohvat ruke ali treba ga tražiti.

“Profajling” kao metoda

Nedavno sam čitala u ruskim novinama da je policija uvježbala specijalnu jedinicu čiji su članovi po hodu, držanju i ponašanju mogu pretpostaviti da čovjek nešto zamišlja. U pravilu to su iskusni bivši policajci i kriminalisti u mirovini. Ljudi i dalje rade posao koji vole, a usput imaju dodatni prihod

Profajling kao metoda nije ništa novo ali na svoje iznenađenje na hrvatskom jeziku nisam pronašla informaciju. Odnosno, da izbjegnem optužbe za nekompetentnost, priznajem da sam tražila na Googlu, gdje uglavnom mi laici i tražimo informacije.  Na ruskom webu yandex.ru pronašla sam objašnjenje da profajling  (“eng. profile” — profil) — označava skup psiholoških metoda i tehnika procjene i predviđanja ljudskog ponašanja na temelju analize informativnih znakove, karakteristika, izgleda, neverbalnog i verbalnog ponašanja.

Pripreme i korištenje stručnjaka sa ciljem identifikacije potencijalno opasnih putnika prije svega na predmet pripremanja terorističkih radnji prvi je put provela izraelska aviokompanija El Al. Primjena tehnologije profajlinga doprinijela je tome da aviokompanija El Al ima status jedne od najsigurnijih u svijetu. Iskustvo aviokompanije El Al trenutno primjenjuje se širom svijeta, uključujući i Rusiju.

Najzanimljiviji  aspekt je tzv. etnički profajling koji se  temelji na psihološkim vezama između etničke pripadnosti osobe i mogućnost nezakonitog ponašanja. Stručnjaci – profajleri  koriste vrlo jednostavnu klasifikaciju, temeljenu na trima vrstama etnokultura:
Monoaktivne – Za predstavnike tih naroda važno je slijediti raspored, planirati svoj život, organizirati svoje aktivnosti u jasnim uzastopnim koracima, slijediti norme i pravila. Očiti primjer su Nijemci i Švicarci.

Poliaktivne – To su oni narodi koji imaju maksimalno pokretan, brz način života. Rade istovremeno više poslova, brzo, a vrlo često i spontano donose odluka. Ovdje na red i raspored možete zaboraviti. Važna je privlačnost i važnost nekog događaja. To su Talijani, Arapi, Latino narodi.

Reaktivne kulture posebnu pažnju daju ljubaznosti i poštovanju sugovornika, vole više slušati nego govoriti. Obično pažljivo reagiraju na prijedloge sugovornika. To su primjerice Japanci, Kinezi, Finci.

Nikad neću povjerovati da u Hrvatskoj (a da ne govorimo o Europi) ova metoda, a i puno drugih je velika nepoznanica.

Gdje je onda problem?

Nema stručnjaka da to rade? Nema sredstava za obuku? Nema zainteresiranih? Opet – ne vjerujem!

Kako je, nakon terorističkih napada belgijska policija tako brzo pronašla moguće počinitelje, razotkrivši cijelu organizaciju? Zar se to prije nije moglo uraditi ili su „prava“ potencijalnih terorista važnija od života običnih zakonoposlušnih građana?  Mislim da je problem u drugome. Puno je udobnije ništa ne poduzimati i pustiti situaciju da se razvija po principu „ne talasaj“, nego poduzeti odlučne pa čak i nepopularne korake. To je kao kod odgoja djeteta. Priznajmo da je puno lakše djetetu dati što traži, nego mu pokušati objasniti i u krajnjem slučaju, kad ništa ne pomaže, nametnuti svoju volju.

A ako to nije tako, onda tko je zainteresiran da vehabije u Bosni bezbrižno uvježbavaju teroriste a u jedan od kvartova Europske prijestolnice ne usude se ući policajci?

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close