TALIJANI ČEKAJU REAKCIJU HRVATSKIH VLASTI: Novac s Linićevih računa u rukama je premijera Plenkovića

U ponedjeljak 10.travnja predsjednik Vlade Andrej Plenković objelodanio je javnosti kako je postignut dogovor s bankama koje su spremne kreditom isplatiti Agrokoru 150 milijuna eura čime bi se podmirile plaće zaposlenicima tog koncerna. Ne ulazeći u širi kontekst situacije oko Agrokora i brojne nezakonitosti koje su se odvijale u i oko te tvrtke, a koje […]

U ponedjeljak 10.travnja predsjednik Vlade Andrej Plenković objelodanio je javnosti kako je postignut dogovor s bankama koje su spremne kreditom isplatiti Agrokoru 150 milijuna eura čime bi se podmirile plaće zaposlenicima tog koncerna. Ne ulazeći u širi kontekst situacije oko Agrokora i brojne nezakonitosti koje su se odvijale u i oko te tvrtke, a koje su brojni novinari objavljivali kontinuirano četvrt desetljeća, ovim putem objavljujemo samo vijest kako premijer Plenković već ima 150 milijuna eura i to u vlastitim rukama.

Dvogodišnja šutnja Cvitana

U pitanju je dokumentacija o istrazi koju je prije dvije godine završila talijanska Guardie de Finanza a koju je 16.ožujka u prostorijama središnjice HDZ-a premijer Plenković, uz srdačno čavrljanje, primio na ruke od Slavice Šota.

Po njenim navodima, talijanske su vlasti završile istragu računa Slavka Linića prije dvije godine i na istima utvrdile pologe ukupne vrijednosti koja premašuje 150 milijuna eura. Vijest o samoj istrazi objavljena je nedugo nakon konferencije za medije Mirje Tomas još davne 2013. godine i nije nikakva novost. Tada je nekadašnja tajnica šefa Jadranskog Pomorskog servisa Ante Marasa, javnosti predočila uplatnice na spomenute račune u banci u Italiji na imena Željka Lužavca, Ivana Franciškovića, Aleksandra Marasa, Antu Marasa, Slavka Linića te firme DELTA GRIP SERVICES Limited London. Ono što svakako jest vijest i novost od interesa široke javnosti je činjenica kako rezultate završene istrage na svom stolu već pune dvije godine imaju državni odvjetnik Dinko Cvitan i premijer Plenković te o istome – šute.

„Kada smo neslužbeno u razgovorima s inspektorima Guardie u Trstu komentirali činjenicu kako već dvije godine Talijani nisu dobili odgovor od hrvatskih vlasti, oni se ne mogu načuditi ali im je jasno sve, kao i nama svima. Guardia doslovno čeka da im se obrati saborski zastupnik ili premijer ili Cvitan i da nam pošalju novac u državni proračun. Ova istraga je otkrila milijarde a ne milijune. Naime, gotovinu, novac koji smo vi i ja i naši očevi i djedovi zaradili, oni su prevozili u spremnicima automobila a banka u Trstu im je bila najbliža za gotovinsku uplatu na račune s kojih bi zatim klikom na ekran raspodijelili novac na brojne račune po svijetu. I to je ova istraga dokazala, i zato je ovaj račun u Trstu toliko važan.“ uporno ističe Slavica Šota unatrag tri godine.

‘Kosturi iz ormara’ Slavka Linića

Činjenica, dakle, kako je istražen neki kriminal i postoji novac koji pripada u državni proračun RH nije sporna. Činjenica kako o tome saznanja imaju dulje vrijeme jedan državni odvjetnik i jedan predsjednik Vlade – nije sporna. Kako isti o pozitivnoj vijesti za stanovnike Hrvatske pred istima šute i istu taje – nije sporna.

Nisu sporni niti navodi, pak, Mirje Tomas izneseni u prijavi spomenute završene istrage gdje je navela kako joj je Ante Maras svakoga mjeseca davao nalog neka uplati iznose od 5 do 25 tisuća dolara na račune banaka u Italiji što je ona i činila. U to je vrijeme objavljivano u Novom listu kako je JPS dobio posao dužobalnog razvoza nafte jer je jedan od tajnih partnera u JPS-u bivši ministar prometa Željko Lužavec, čime se ukazivalo na sukobe interesa i moguće pogodovanje JPS-u kod preuzimanja određenih lukrativnih poslova.

Lužavec je tvrdio kako nije tajni ortak u JPS-u. Mirja je, ipak, na poslu od 2003.godine počela trpjeti mobbing te zatim dobila i otkaz kao posljedicu sumnje svog šefa da informacije u medije idu upravo od nje.

Tada je, podsjetimo, predsjednik Nadzornog odbora INA-e bio Slavko Linić kojeg je, pak, javno prozvala sa svojom otkrivenom aferom u transportu nafte – Vesna Balenović.

Prijava: Guardia de Finanza

Premijer pred zidom

screenshot HRT
screenshot HRT

Spor za mobbing i 30 tisuća kuna odštete Mirja Tomas dobila je u drugostupanjskoj presudi prije dvije godine na riječkom sudu. „Realno, otkaz sam dobila jer me vlasnik sumnjičio da preko mene cure dokumenti i informacije. No, za to me vlasnik ni firma nikada nisu tužili, nego sam otkaz formalno dobila kad sam javno i transparentno istupila u javnosti tvrdeći kako sam i zašto u JPS-u mobingirana. S obzirom na to da sam se našla doslovno na cesti, bez ikakvih prihoda i imovine, napustila sam Hrvatsku i otišla u Italiju. Od rujna 2009. radim u Italiji na čuvanju starijih osoba.“, izjavila je za Novi list tada Mirja Tomas i objasnila kako su je „u Rijeci kroz postupak na sudu pokušali proglasiti ludom, osobom s mentalnim problemima. Srećom da sam imala i talijansko državljanstvo te sam se, a uvijek sam radila na ugovore, dokazivala na poslovima čuvanja. Bez problema sam dobivala preporuke za nove poslove. Čuvala sam baku jedne od najvažnijih fizičarki u CERN-u kao i baku jednog od šefova talijanskih obavještajnih službi. Dok su u Rijeci tražili načine kako me do kraja uništiti, Talijani koji su igrom slučaja bili na moćnim položajima imali su u mene toliko povjerenja da su me angažirali da se brinem o njima bliskim, obiteljskim ljudima. Sve to dalo mi je snage da ustrajem.“

Koliko će snage i ustrajnosti u svojoj neospornoj šutnji pred hrvatskom javnosti i talijanskim službama imati jedan državni odvjetnik i jedan premijer, apsolutno je hit pitanje za sve buduće konferenciju za medije. Sporna je eventualno, a istovremeno i potpuno suvišna diskusija o tome tko će pitanje postaviti ali da je odgovor na njega od temeljnog interesa za javnost koja ima svoja prava – nikada nije niti će biti sporno.

Komentari:

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close