SVIJET NA PREKRETNICI: Treći svjetski rat je među nama?

Moramo prestati nazivati počinitelje tih napada muslimanima, oni su ekstremisti, teroristi, ubojice, sve drugo, samo nisu muslimani Ljudi koji su naši dojučerašnji susjedi, teroristi su. Uvijek su to mirni susjedi, koji odjednom polude. Ubijanje nedužnih je zlo; to što nedužni u očima ubojice nisu nedužni, nipošto ne amnestira ubojičin grijeh. Ali, moramo prestati nazivati počinitelje […]

Moramo prestati nazivati počinitelje tih napada muslimanima, oni su ekstremisti, teroristi, ubojice, sve drugo, samo nisu muslimani

Ljudi koji su naši dojučerašnji susjedi, teroristi su. Uvijek su to mirni susjedi, koji odjednom polude. Ubijanje nedužnih je zlo; to što nedužni u očima ubojice nisu nedužni, nipošto ne amnestira ubojičin grijeh.

Ali, moramo prestati nazivati počinitelje tih napada muslimanima, oni su ekstremisti, teroristi, ubojice, sve drugo, samo nisu muslimani. Cilj grupe Islamska država Irak i Levant (Daeš) je podijeliti francusko društvo, ili svako ono koje napadnu, i jako je važno ne upasti u tu zamku. Prestanemo li živjeti, dali smo im što žele. Nema mnogo toga što mi obični ljudi možemo učiniti, osim onoga što već i činimo. Suosjećamo sa svim žrtvama, gdje god one bile, i osuđujemo zločin.

Kad se događaji nižu ovakvi kojima svjedočimo, imamo neke ideje da će se zdravorazumski svijet moći ujediniti, da će politikom, ekonomijom ali i vjerom podijeljeni narodi, krenuti zajedno u borbu protiv zla. Za razliku od izbjeglica iz Sirije, Iraka i Afganistana, Jemena, Eritreje i Sudana koji Europu doživljavaju kao možda jedini spas iz ratova koji bjesne u njihovim zemljama, dio mladih muslimana kojima je Europa jedina domovina koju poznaju, spremni su poginuti kako bi se osvetili zemljama koje ih nisu uspjele prepoznati i prihvatiti.

Dinamika sirijskog građanskog rata koji traje od ožujka 2011. godine, drastično se promijenila od kada su ruski ratni zrakoplovi počeli s bombardiranjem IS-a. EU je već i sama, prije napada u Parizu, obnovila kontakte sa sirijskim predsjednikom Bašarom al-Asadom. I još bi svakako, trebalo Tursku nagovoriti da prestane kupovati naftu po cijeni od deset dolara po barelu, za koliko je nudi Daeš.

Da bi se to moglo riješiti i da radikalizam stalno ne metastazira, trebalo bi, a to nije nikakva tajna, ozbiljno usmjeriti se na vahabizam i Saudijsku Arabiju. Tamo je izvor radikalizma. ISIS (Daeš) je nastao kao produžetak ili nastavak Al-Kaide Sirije i Iraka. A, što je dakako znakovito, ni u Saudijskoj Arabiji nisu baš sretni s onime što su pomogli stvoriti, s Daešom.

Daeš ima kapital do dvije milijarde dolara

Njemačka vlada smatra da IS raspolaže kapitalom od čak jedne do dvije milijarde američkih dolara. Osim što ostvaruje velike prihode od krijumčarenja naftom i antikvitetima, njegovi pripadnici pljačkaju banke, traže otkupninu za otmice, ali i ubiru porez na područjima koja drže pod kontrolom. Uz sve to velikodušne donacije daju im i bogati islamisti pa se zapravo i ne zna kolike su materijalne zalihe IS-a, navodi su Deutsche Welle.

Ali, terorizam je skup, i osim onog najskupljeg što uzima, života, odnosi materijalna dobra i šteti svjetskom gospodarstvu, kako navodi američki Institut za ekonomiju i mir. Tokom 2014. godine pripadnici grupe Daeša ubili su više od 20.000 ljudi u napadima širom svijeta. Terorizam je stvorio štetu od 53 milijarde dolara. Posebno visoku cijenu plaćaju “tržišta u nastajanju” – Bliski istok i sjeverna Afrika, gdje terorističke grupe koriste slabu vladavinu zakona i korupciju.

Islamisti iz ‘’rastu’’ u mjestašcima poput Lunela

Dvadesetpetogodišnji Malek, koji je rođen i odrastao u Lunelu, ispričao je novinarima,  da je islamofobija postala izražena još od prošle godine, nakon što je utvrđeno da se nekoliko lokalnih radikalnih mladića otišlo boriti u Siriju.

“U Lunelu je mnogo mladih ljudi mojih godina koji se bore zajedno s teroristima. Nije nam jasno zbog čega su to uradili i ne želimo da nas povezuju s njima. Želimo da svi znaju da smo mi, prije svega, Francuzi”, kaže Malek.

Ovdašnji stanovnici još ne mogu shvatiti kako je moguće da je slikovito mjestašce, sa samo 30.000 stanovnika, moglo postati rasadnik radikalnih stavova. Ali, osim zapanjenosti, raste i bijes.

Nekad dobrostojeći bruxelleski radnički kvart, Molenbeek je danas postao prepoznatljiv po siromaštvu i brojnim useljeničkim obiteljima, uglavnom muslimanskim. Na području od šest četvornih kilometara živi gotovo 100.000 ljudi, što Molenbeek čini jednom od najgušće naseljenih općina u Belgiji, državi koja predvodi skupinu europskih zemalja iz kojih se na ratišta u Siriji i Iraku regrutiraju borci terorističke Islamske države.

Džihadisti koji potječu iz Belgije predstavljaju golem problem i za stotine tisuća muslimana integriranih u belgijsko društvo, a oni zbog rastuće pošasti terorizma osjećaju da su i sami pod povećalom okoline. Osim toga, postoje institucionalni ‘pritisci’ pa je tako 2011. godine, dvije godine nakon što je Antwerpen zabranio nošenje marame u javnosti, na državnoj razini zabranjeno nošenje burki.
Općina Molenbeek, sa 22 džamije i mnogim useljenicima koji ne poznaju nijedan europski jezik, prikazuje se kao ogledalo neuspješne integracije u belgijsko društvo. Dok specijalci pod punom ratnom spremom ne samo ovih dana opsjedaju Molenbeek u potrazi za teroristima, načelnica Françoise Schepmans priznaje da je njezina općina ‘rasadnik za radikalno nasilje’, a kao uzroke takvog stanja navodi visoku nezaposlenost mladih i prenapučenost.

Sve sami obični momci siju smrt

‘Bili su obični momci, voljeli su se zabavljati. Ništa nije bilo radikalo oko njih… pa prošli tjedan smo se družili… Mislim da ih je netko indoktrinirao, netko je njima upravljao’, dodaje Nabil. Drugi susjed, Hišam, slaže se s tom ocjenom. ‘Pušili su. Nisu išli u džamiju. Kartali smo, razgovarali o nogometu, o svakodnevici, ništa o džihadu, ništa o islamu’, rekao je.

Isto govori i treći brat Abdelsalam koji je bio uhićen, ali je nakon dva dana pušten jer istražitelji nisu otkrili njegovu upletenost u aktivnosti njegove braće. Muhamed Abdelsalam nije primijetio ‘baš ništa’. Brahim i Salah, kaže, ‘bili su dva posve obična brata’.

Gradić Verviers na istoku Belgije je, prema navodima studije Sveučilišta u Liegeu, postao simbol uspjeha islamističkih fanatika. Stručnjaci ovog sveučilišta su istraživali integraciju i društvene odnose u Verviersu koji je među najsiromašnijim gradovima u zemlji. Od 53.000 stanovnika 15 posto ima migrantsko porijeklo, a u gradu žive pripadnici 117 nacija. Među njima je i druga po veličini čečenska zajednica u Belgiji koja slovi za neku vrstu jezgre islamskog fundamentalizma. Prema navodima jednog od bivših pripadnika islamističke scene, od 2011. godine je između osam i deset osoba iz Verviersa otputovalo u Siriju, kako bi se priključile Daešu.

Pariške žrtve su, kao i mnogobrojne u cijelom svijetu, nedužne. Ideologija u ime koje su ubijeni je ideologija brutalnog porobljavanja, preziranja života i slavljenja smrti. Sav njen „pravednički antiimperijalizam“ isprazna je, ma koliko privlačna, retorika. Džihadistima „Zapad“ smeta zato što ih, iz bilo kojeg razloga i motiva, sputava u njihovoj samovolji u tlačenju onih drugih – svojih sugrađana, žena, „loših muslimana“, drugih rasa, vjerskih manjina odnosno po njihovom, nevjernika… i uz to svakoga onoga koji pokaže znak volje i želje za životom, za slobodom, za radošću. Pri tome mnoge priče o nesretnom djetinjstvu ili izgubljenoj mladosti egzekutora ispranih mozgova u nekom pariškom predgrađu ili bruxelleskom kvartu, relativizacija su onoga što ne smije pasti relativiziranju, onoga što se prikriva tim jadikovkama. A Pariz kao „prijestolnica života, ali i grijeha’’, grad koji ima elegancije i ljepote, samosvijesti, sigurnosti, ležernosti, meta je bio mnogima, ove horde zla nisu prve koje su nasrnule na njega. Prije samo nekih šezdeset godina, jedan ga je Hitlerov general htio sravniti sa zemljom, kao što su Rimljani poravnali zemlju Feničana, ali su ga u Neronovskom naumu zaustavili. Pariz je grad koji je doživio i preživo veće užase od ovog strašnog atentata, i ovaj će. Rušili su ga požari, revolucije, narod je ganjao parazite, stvarao republiku, potonuo u carstvu, sve razvalio u komuni, pretrpio okupacije, i ovo je bio jedan od krvavih dana u njegovoj povijesti. Ali nama se taj dan dogodio pred očima pa ih ne možemo zatvarati, jer to nije jedini takav dan na ovom sadašnjem svijetu.

Ako je Francuska glavna meta takvih napada, onda je zbog toga što je, zajedno sa Sjedinjenim Američkim Državama, zemlja koja je najviše vojno angažirana u inozemstvu, od Malija do Sirije, od Centralnoafričke Republike do Iraka. No, promatrano najozbiljnije, trebalo bi se napraviti procjenu tog rata protiv terorizma, pokrenutog nakon napada u New Yorku 11. rujna 2001. godine te ponovno pokrenutog nakon što je grupa Islamska država Irak i Levant (Daeš) zauzela grad Mosul u ljeto 2014. godine.

Zapravo vrlo izvjestan neuspjeh ovog rata se pokazuje u kratkom vremenskom razmaku, nikad prije nije izvedeno toliko mnogo zračnih napada i često u muslimanskim zemljama, a redom je uslijedilo: bombaški napad u Ankari, napad na ruski avion iznad Sinaja, samoubilački napad u popularnom predgrađu Bejruta, atentat u Parizu, samoubilački napad u Yomi i napad na hotel u Bamakou…

Nikad prije nije toliko ljudi, prije svega gotovo dječački mladih i tek nešto starijih, bilo angažirano u ekstremističkim skupinama, bez obzira radi li se o Al-Kaidi, Boko Haramu ili ISIL-u, silno uvjerenih da sudjeluju u otporu protiv onog što percipiraju kao međunarodnu agresiju na muslimanski svijet i preobraćenje nevjernika ognjem i mačem u pravu vjeru.

Stanje u Siriji treba srediti okončanjem rata

“U budućnosti Sirije nema mjesta, niti će ga biti, za Bašara al-Assada koji ubija svoj narod. On je tu priliku odavno izgubio. Bez sveprihvatljivog rješenja sirijske krize nije moguće niti rješenje problema terorizma i izbjeglica koje potječu iz te regije. Međunarodna zajednica to mora shvatiti i pokrenuti efikasnu i konkretnu saradnju, podjelu odgovornosti i pokazati iskrenu solidarnost”, rekao je na nedavnom samitu G20 turski predsjednik Tayyip Erdogan.

Osvrnuvši se na situaciju u ratom zahvaćenoj Siriji, turski je predsjednik kazao da je osnovni zadatak okončanje rata, očuvane teritorijalne cjelovitosti države, čišćenje od terorizma te reformiranje u legitimni politički sistem na temeljima pluralne demokratije.

Pri tom je odmah naglasio kako povezivanje pitanja terorizma i izbjeglica smatra izbjegavanjem humanitarnih odgovornosti, odnosno da se moraju pronači rješenja za dva odvojena problema.

Jordanski kralj Abdullah: Treći svjetski rat traje

Možda je vrijeme da razmislimo o vojnoj dimenziji ovog rata? Ako je neophodno da se iskorijeni ISIL, onda se treba otići dalje od nedjelotvorne kampanje bombardiranja i mora se srediti političke aktivnosti kako bi se mogao obnoviti Bliski istok koji je u kaotičnom stanju, osobito nakon invazije na Irak 2003. godine, koju su predvodile Sjedinjene Države. Također je već vrijeme da se potakne donošenje rješenja o izraelsko-palestinskom sukobu, koji se sad čini dijelom marginaliziran, a zapravo bukti. Prioriteti bi morali biti politika i diplomacija, a ne bombe.

Za nedavna posjeta Kosovu jordanski je kralj Abdullah poručio, kako je Treći svjetski rat već započeo.

“Ovo je treći svjetski rat protiv čovječanstva. Teroristi napadaju Europu i islam. To je rat unutar islama i, nažalost, Islamska država je u zadnje dvije godine ubila više od stotinu tisuća muslimana”, rekao je jordanski kralj u Prištini.

Vodi li se zaista Treći svjetski rat, samo kako kažu stručnjaci asimetričnim sukobima, posvuda u svijetu?

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close