SVE MORAMO UNIŠTITI? Amazonija još gori

Stotine novih požara nastavljaju pustošiti Amazonsku prašumu u trenutku dok raste međunarodni pritisak na brazilskog predsjednika Jaira Bolsonara da obuzda požare u ‘’plućima svijeta’’, nakon što je rekao da Brazil nema resurse za to ali da se drugi ne miješaju (osim Trumpa, dakako) u njihove poslove. Prema posljednjim službenim podacima, od siječnja 2019. na području Amazonije […]

Stotine novih požara nastavljaju pustošiti Amazonsku prašumu u trenutku dok raste međunarodni pritisak na brazilskog predsjednika Jaira Bolsonara da obuzda požare u ‘’plućima svijeta’’, nakon što je rekao da Brazil nema resurse za to ali da se drugi ne miješaju (osim Trumpa, dakako) u njihove poslove.

Prema posljednjim službenim podacima, od siječnja 2019. na području Amazonije zabilježena su čak 78.383 požara, što je rekordan broj od 2013. godine, otkad se o tomu vodi evidencija. Stručnjaci ističu da su požari posljedica krčenja šuma, uz otegotnu okolnost velike suše koja će se nastaviti i u rujnu.

Početkom kolovoza otpušten je šef brazilske svemirske agencije (INPE) pošto je objavio podatke o pretjeranom krčenju šuma koje Jair Bolsonaro smatra neistinitima.

Izneseni podaci su pokazali, da je krčenje šuma u srpnju bilo gotovo četiri puta veće nego u istom mjesecu 2018. godine. Podaci su objavljeni dan nakon što je predsjednik države najavio da će u borbu protiv vatrene stihije i protiv kriminala u regiji poslati vojne snage.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron je optužio Jaira Bolsonara da “laže” kada govori o svojem angažmanu na zaštiti okoliša te je najavio da se u takvim okolnostima Francuska protivi kontroverznom sporazumu EU-Mercosur.

EU i Mercosur, blok zemalja koji čine Argentina, Brazil, Paragvaj i Urugvaj, krajem lipnja postigli su politički dogovor o novom trgovinskom sporazumu, koji bi za obje strane trebao stvoriti mogućnost za održivi rast uz istodobno  jamstvo zaštite okoliša i očuvanje interesa potrošača u EU, kao i osjetljivih gospodarskih sektora.

Amazonska kišna šuma ili Amazonija najveća je prašuma na Zemlji. Prekriva oko trećinu Južne Amerike. Ona je riznica biološke raznolikosti u kojoj živi oko 2,5 milijuna vrsta insekata, više od dvije tisuće vrsta riba, više od tisuću vrsta ptica te po 400 vrsta sisavaca i vodozemaca. Uz to, u Amazoniji raste više od 40.000 vrsta biljaka, od čega 16.000 vrsta drveća.

Često je nazivamo “plućima svijeta” jer proizvodi 20 posto kisika u svijetu, a  Istovremeno, ta prašuma je ključna za apsorpciju ugljičnog dioksida, što je ključni mehanizam u borbi protiv globalnog zatopljenja. Procjenjuje se da šume apsorbiraju oko 2,4 milijarde tona, a četvrtinu ugljičnog dioksida apsorbira Amazonija. Međutim, prema jednom istraživanju iz 2015. godine, sposobnost apsorpcije amazonske prašume slabi. Znanstvenici su slabljenje pripisali intenzivnoj sječi šuma i čestim požarima, ali zaključili su, da kada i ne bi bilo sječe šuma, Amazonija se ne bi mogla nositi sa sve većom emisijom ugljičnog dioksida u atmosferu.

Brazilska svemirska agencija (INPE) izvijestila je da je broj požara koji je zahvatio Amazoniju kao posljedica sječe šuma, u odnosu na prošlu godinu porastao za 83 posto. Ali, ta se neugodna istina nije svidjela predsjedniku Bolsonaru pa se na njegovom udaru našao Rikardo Galvao, direktor Agencije, kome je dao otkaz.

Između siječnja i kolovoza ove godine, INPE je prijavio više od 72.000 požara u Brazilu, dok je cijele 2018. godine zabilježeno 40.000 šumskih požara.

Nevladine organizacije za zaštitu okoliša za požare okrivljuju Jaira Bolsonara, desničarskog populista koji je pobijedio na izborima krajem prošle godine.

Ekološki aktivisti tvrde da Bolsonaro, kojemu je u programu bilo otvaranje Amazonije biznisu, od dolaska na vlast potiče drvosječe i poljoprivrednike na krčenje šuma. Čini se da se krčenje šuma u amazonskom bazenu ubrzava iz mjeseca u mjesec, pri čemu je u srpnju postignut neslavan rekord.

Tako podaci INPE-a pokazuju kako je u prva 22 dana mjeseca izgubljeno više od 1250 četvornih kilometara šuma, što je dvostruko više u odnosu na cijeli srpanj 2018. godine. Nastavi li se krčenje šuma u amazonskom bazenu sadašnjim tempom, globalno zatopljenje će se ubrzati. Ali, istovremeno će doći do golemog gubitka biljnih i životinjskih vrsta koje ne možemo naći nigdje drugdje na Zemlji.

Amazoniju nagrizaju dvije poljodjelske djelatnosti – uzgoj goveda i genetski modificirane soje – čime se može protumačiti dramatično širenje šumskih požara u tom dijelu Brazila, smatraju znanstvenici.

“Ekstenzivan uzgoj goveda je glavni čimbenik krčenja amazonske prašume. Nešto više od 65 posto amazonske krčevine danas je pod pašnjacima”, kaže Romulo Batista, istraživač u Greenpeaceu.

Brazil je najveći svjetski izvoznik govedine. Ta je zemlja u 2018. izvezla rekordnih 1,64 milijuna tona goveđeg mesa, pokazuju podaci Brazilskog klastera izvoznika mesa. Glavna tržišta su Kina, Egipat i Europska unija. Naslov najvećeg izvoznika govedine Brazil može zahvaliti više nego dvadesetogodišnjem razdoblju spektakularnog rasta. Primjerice, između 1997. i 2016. izvoz govedine se udeseterostručio, težinski i cjenovno.

Gotovo 6,5 posto iskrčene površine namjenjuje se uzgoju poljoprivrednih kultura.

Brazil, koji je i dosad bio najveći svjetski izvoznik soje, a ispred Sjedinjenih Država, u 2018. je, prema navodima Brazilskog ministarstva gospodarstva, izvezao rekordnih 83,6 milijuna tona, ili 22,6 posto više nego godinu ranije. Taj se uspjeh tumači ponajprije apetitom Kine, najvećeg potrošača brazilske soje koja je uglavnom GMO: zbog trgovinskog rata koji Peking i Washington vode već gotovo godinu dana Kina se sve više okreće Brazilu u kupnji stočne hrane.

I Europa je potrošač brazilske soje koju uglavnom upotrebljava u prehrani stoke, ponajprije peradi i svinja, navodi Greenpeace.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close