Suočavanje s teškom i spornom poviješću tema Međunarodnog dana muzeja

Međunarodni dan muzeja obilježit će se od 16. do 21. svibnja u 60 gradova diljem Hrvatske, u stotinjak muzeja s više od 300 programa, a ovogodišnja tema “Muzeji i sporne povijesti: govoriti o neizrecivom u muzejima”, posvećena je propitkivanju uloge muzeja kao institucije u službi društva i njegova razvoja, komuniciranjem univerzalnih i humanističkih vrijednosti. Tema muzeja kao posrednika u […]

foto HINA/ Edvard ŠUŠAK/ es

Međunarodni dan muzeja obilježit će se od 16. do 21. svibnja u 60 gradova diljem Hrvatske, u stotinjak muzeja s više od 300 programa, a ovogodišnja tema “Muzeji i sporne povijesti: govoriti o neizrecivom u muzejima”, posvećena je propitkivanju uloge muzeja kao institucije u službi društva i njegova razvoja, komuniciranjem univerzalnih i humanističkih vrijednosti.

Tema muzeja kao posrednika u komuniciranju “teške” prošlosti nametnula se kao misao vodilja slijedom promišljanja načina na koje velike promjene u društvu – demokratizacija, novi komunikacijski modeli, interaktivnost i dinamizam – iz temelja mijenjaju rad muzeja, koji tako preuzimaju ulogu novih modela komunikacije.

Tončika Cukrov iz Muzejskog dokumentacijskog centra, koji je 1980. inicirao obilježavanje Međunarodnog dana muzeja u Hrvatskoj, pojasnila je na konferenciji za novinare u MDC-u kako je riječ o temi koja se posljednjih godina pokazuje iznimno važnom za cijelu muzejsku zajednicu svijeta, koja je sve angažiranija u području otvorene komunikacije “teške” prošlosti.

“Takva iskustva definiraju i pojedinca i zajednicu. Teške emocije važno je njegovati, kako bi one bile podloga dijalogu i pomoć pri ozdravljenju od raznih trauma”, rekla je Cukrov.

“Baštinu treba artikulirati kako bi ona postala memorija a muzej je taj koji komunicira univerzalne humanističke vrijednosti – poštovanje ljudskih prva, jednakost i solidarnost, slobodu od diskriminacije i odbacivanje od svakog oblika ekstremizma i totalitarizma. Uloga je muzeja uspostaviti ravnotežu između emocija svojih posjetitelja i svoje dogovornosti za podučavanje o ljudskoj patnji”, poručila je.

U Hrvatskoj se u tome smislu može razlikovati dvije vrste baštine koje se provlače kroz sve ovogodišnje programe, rekla je, a to su “teška” baština i sporna baština.

Događanja će se u muzejima održavati cijeli tjedan, u okviru kojega su obuhvaćeni i Međunarodni dan muzeja, 18. svibnja, i Europska noć muzeja, 21. svibnja.

Uz izložbe i veliki broj radionica na temu, koju je tradicionalno odabrao Međunarodni savjet muzeja (ICOM) sa sjedištem u Parizu, hrvatski muzeji organizirali su predavanja i stručna vodstva na mjestima sjećanja s namjerom komunikacije “teške baštine” – povijesnih, socijalnih i ekoloških tema koje trebaju postati podloga dijalogu, potaknuti na suočavanje s neugodnim aspektima povijesti i ozdravljenje društva od kolektivnih trauma te ohrabriti mlade ljude da postavljaju pitanja i tragaju za odgovorima kako se ideološki motivirani zločini i kršenja ljudskih prava ne bi ponovili.

Zanimljivi programi posvećeni sjećanju na osobne i kolektivne traume

Mirjana Paušak iz Muzeja Valpovštine najavila je izložbu “Zatvoreni krug – povijest jedne nacionalizacije”, o postupcima oduzimanja i vraćanja imovine kao posljedici odnosa prema pojedincima u nedemokratskim političkim sustavima. Izložba kroz sudbinu obitelji Putterer govori o teškoj sudbini njemačke manjine na našim prostorima neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata – upravo je u Valpovu 1945./46. bio najveći logor za pripadnike njemačke manjine na prostoru Hrvatske.

Tiflološki muzej u Zagrebu pripremio je izložbu “Obilježje invaliditeta kao predmeta traume – (NE)vidljive oznake”, koja skreće pozornost na diskriminaciju osoba s invaliditetom i fizičkim poteškoćama kroz povijest. Posjetitelji će tako, među ostalim, moći razgledati oznake koje su slijepe osobe nosile na rukavu kao javno obilježje svojeg invaliditeta.

Vlatka Filipić Maligec iz Muzeja seljačkih buna najavila je izložbu Muzeja “Staro selo” Kumrovec, koji je pozvao građane da na izložbi “Umro je drugo Tito” podijele svoja i obiteljska sjećanja na dan Titove smrti 4. svibnja 1980.

Istaknula je kako to nije izložba o Titu, “nego o jednom trenutku povijesti bivše Jugoslavije koji je ostalo zapamćen kod svih ljudi koji se sjećaju toga vremena”. “Ta izložba govori o spornoj povijesti jer smrt Tita svatko prikazuje na svoj način, a ideja je izložbe da posluži kao mogućnost dijaloga”, rekla je Filipić Maligec.

Niz “zanimljivih i neobičnih” događanja za Međunarodni dan muzeja pripremio je i Gradski muzej Požega, čija je Maja Žebčević Matić najavila program namijenjen privlačenju građana koji inače ne zalaze u muzeje izlaskom na trg ispred muzeja.

Muzej će izložbom nastojati otkriti i skriveni svijet kontroverznog Požežanina Friedricha Solomona Krausa, potpuno zaboravljenog filologa, etnografa i seksologa, kojega je povijest još za njegova života u 19. stoljeću svjesno i odrješito bacila u ropotarnicu, kazala je Žebčević Matić.

Tea Perinčić iz Pomorskog i povijesnog muzeja hrvatskog primorja Rijeka najavila je izložbu fotografija zbirke “Lipa pamti” u istarskom selu Lipa, čiju cjelokupnu poslijeratnu povijest obilježava stradanje u nacističkom ubilačkom pohodu 30. travnja 1944. 269 stanovnika sela, među kojima je bio velik broj djece, od kojih je najmlađe imao tek sedam mjeseci.

Muzej Moslavine bavit će se pak stradavanjima Židova u drugom svjetskom ratu i Jasenovcu. Mnogi Židovi stradavali su upravo na području Kutine, no ideja ravnateljice Jasmine Uroda Kutlić, kako je rekla, bilo je prikazati da je bilo i pozitivnih priča, akcija spašavanja, na koje je također htjela skrenuti pozornost.

Svake godine u sklopu Međunarodnog dana muzeja provodi se edukativna muzejska akcija namijenjena djeci i mladima, kojoj je ove godine tema “Tajne”.

Ukupno je 55 institucija sudionika akcije a njezin je nositelj ove godine Hrvatski školski muzej u Zagrebu. Ivana Dumbović iz muzeja istaknula je kako je akcija već u tijeku, traje do 18. svibnja, a djeca kroz nju imaju priliku učiti o, primjerice, tajnama stećaka, umjetnosti, konceptualnosti, o tome kako nastaju žive slikovnice, o coprnicama u Zagrebu itd.

Autor ovogodišnjeg vizualnog identiteta je dizajner Boris Ljubičić, koji je na temu manifestacije odgovorio plakatom s pitanjem “Why not?” (Zašto ne). Partneri manifestacije su ICOM, Francusko ministarstvo kulture i komunikacija i Europski muzejski forum.

Detaljan program objavljen je na mrežnim stranicama Muzejskog dokumentacijskog centra www.mdc.hr, a ulaz na sva događanja je besplatan.

Izvor: Hina

Komentari:

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close