Sudnji dan: ŠTO BI BANKROT ZNAČIO ZA GRČKU, HRVATSKU I OSTATAK EU

Svanuo je dan strašnog suda. Današnji susret na vrhu šefova vlada članica EU trebao bi spasiti prezaduženu Grčku ili je osuditi na bankrot državnih financija. Bude li odluka nepovoljna, Grčka će gotovo sigurno izaći iz eurozone, što će baciti njen narod u neimaštinu, a uskoro i nauditi hrvatskom turizmu. Do kraja ponedjeljka trebalo bi biti […]

Svanuo je dan strašnog suda. Današnji susret na vrhu šefova vlada članica EU trebao bi spasiti prezaduženu Grčku ili je osuditi na bankrot državnih financija.
Bude li odluka nepovoljna, Grčka će gotovo sigurno izaći iz eurozone, što će baciti njen narod u neimaštinu, a uskoro i nauditi hrvatskom turizmu.
Do kraja ponedjeljka trebalo bi biti poznato je li se vladi Aleksisa Ciprasa i njegovog ministra financija Janisa Varufakisa isplatilo kockanje i plesanje po rubu ponora.
Lijevo je orijentirana Siriza zimus dobila izbore obećavši biračima da će ih poštedjeti nastavka štednje i pada standarda, iako su razumniji Grci upozoravali da je to obećanje bilo lažno i neutemeljeno.
Bez vlastite valute koju može tiskati po volji, Grčka neće moći sama odlučivati o količini novca u opticaju, ni o visini plaća u državnom sektoru, mirovina i socijalne pomoći. Dokle god joj je valuta euro, morat će se povinovati diktatu onih koji ju njome opskrbljuju, ili joj ju uskraćuju.
Tračak nade u spas
Iz Atene su sinoć procurile vijesti da su Cipras i Varufakis možda u zadnji tren došli pameti, sastavivši prijedlog nastavka reformi financija, koji bi mogao zadovoljiti EU i vjerovnike.
Novi plan između ostalog predviđa zabranu prijevremenog odlaska u mirovinu od 1. siječnja 2016. i povišenje kriznog poreza za građane koji godišnje zarađuju više od 30.000 eura te za tvrtke s aktivom višom od 500.000 eura.
Plan je usuglašen na dugoj nedjeljnoj sjednici Vlade, koja je sada optimistična da je sporazum s EU i vjerovnicima blizu.
Cipras je sinoć nakon sjednice telefonski razgovarao s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, francuskim predsjednikom Francoisom Hollandeom i predsjednikom Europske komisije Jean-Claudeom Junckerom, predstavivši im prijedlog.
Potom je odletio u Bruxelles, gdje će se danas održati izvanredni susret na vrhu čelnika EU te sjednice Eurogrupe i Europske centralne banke. Dok grčki sporazum ne bi bio prihvaćen, nad narodom kolijevke demokracije i dalje će visiti mač državnog bankrota i katastrofe koju bi on proizveo.
Prijetnja suicidom
Cipras i Varufakis – osobito ovaj potonji – rabili su u pregovorima s vjerovnicima taktiku s kakvom se služe bombaši samoubojice. “Ili nam popustite, ili ćemo bankrotirati i upropastiti cijelu eurozonu”, poruka je s kojom je nastupao visoki ćelavac, čuven po tome što je stručnjak za teoriju igara.
Problem je s Varufakisovom taktikom u tome što je pregovaračima s druge strane stola jasno da bi ostvarenje njegovih prijetnji daleko više naudilo helenskom narodu, nego Europskoj Uniji i vjerovnicima. Danas je Unija mnogo otpornija na grčki bankrot nego prije tri ili četiri godine.
Koliko su sami Grci “optimistični” pokazuje podatak da su od 2009. podigli iz banaka 100 milijardi eura, od čega tri miljarde u posljednjih nekoliko dana. Evo što bi Grčkoj i okruženju donio “grexit”, odnosno grčki izlazak iz eurozone (od engl. Greek exit – grčki izlazak).Državni bankrot

Ako izostane dogovor s vjerovnicima (Europska Unija, Europska centralna banka i Međunarodni monetarni fond) neće Grčkoj isplatiti iduću “ratu” dogovorene pomoći od 7,2 milijarde eura.
To bi značilo ga Grčka ne bi mogla do 30. lipnja platiti 1,5 milijardi dospjelog duga Međunarodnom monetarnom fondu. Također, ne bi mogla podijeliti plaće, mirovine i socijalna davanja. Takva se situacija popularno zove državni bankrot, odnosno insolvencija. 
Zabrana dizanja gotovineVeć u prvim satima od proglašenja državnog bankrota pojačao bi se stampedo štediša na bankomate i bankarske šaltere u nastojanju da izvuku zadnje raspoložive eure ili druge zdrave valute.

Da bi sačuvale bankarski sustav od potpunog urušavanja, vlasti bi zatvorile banke ili uvele vrlo stroga ograničenja podizanja gotovine, kakve su početkom stoljeća u uvedene bankrotiranoj Argentini.
Masovni neredi
Gužve koje bi stvorili deseci tisuća očajnika koji žele spasiti što je više moguće svog novca vjerojatno bi prerasle u masovne prosvjede – protiv banaka, Vlade, Unije, Njemačke – sasvim svejedno. Neredi, uništavanje imovine i ljudske žrtve bili bi gotovo neizbježni.
Povratak drahmi
 
Budući da bi joj svi dovodi svježih eura bili prekinuti, grčka bi vlada morala uvesti zamjensku valutu – vjerojatno drahmu – da bi uspostavila platni promet u zemlji.
Dok Grčka ne bi otisnula i distribuirala drahmu, javni bi službenici, umirovljenici i primatelji socijalne pomoći ostali bez prihoda te bi se morali osloniti na ušteđevinu, ako je imaju.
Devalvacija
Nova bi valuta odmah pretrpjela snažnu devalvaciju, jer bi svi koji dobiju drahme pohrlili da ju zamijene za eure – bilo u bankama, ako one uopće budu otvorene, ili na crnom tržištu.
Velika potražnja za eurom srušila bi drahmu za najmanje 20-30 posto od početnog tečaja, no neki stručnjaci predviđaju brzu devalvaciju čak do 70 posto.
Inflacija i nestašiceRadikalna devalvacija drahme proizvela bi silovitu inflaciju, koja bi trajala sve dok tržište ne odredi realan tečaj drahme i eura. U državi bi zavladala nestašica robe široke potrošnje, koju bi kupci mogli nabaviti samo na crnom tržištu po neprihvatljivo visokim cijenama.

Okretanje Rusiji
Budući da joj Europska centralna banka, MMF i zapadna financijska tržišta više ne bi dali ni centa, Grčka bi se okrenula majčici Rusiji, s kojom dijeli pravoslavnu vjeru i  neprijateljstvo prema Njemačkoj.
Da bi upozorio Uniju na bijeg u rusko okrilje, Cipras je već održao nekoliko sastanaka s velikim tiraninom Vladimirom Putinom, no unatoč njihovom zbližavanju, Zapad nije popustio pred grčkim zahtjevima.Da bi napakostio Zapadu, Putin bi sigurno nastojao izaći Grčkoj u susret, iako je i Rusija u nezavidnoj situaciji zbog sankcija koje su joj EU i SAD nametnule zbog aneksije Krima i pomaganja pobunjenicima u istočnoj Ukrajini.

Procvat turizma
Devalvacija drahme u odnosu na euro učinit će najvažniji grčki izvozni proizvod izvanredno konkurentnim na europskom tržištu. Dok bi većina turista ovog ljeta u slučaju bankrota ili nemira vjerojatno zaobišla Grčku, iduće bi godine masovno nahrupili u nju, jer bi s eurima i funtama mogli platiti mnogo raskošnije aranžmane nego u svojim zemljama.
Udar na Hrvatsku
Pojeftinjenje grčkih turističkih usluga naudilo bi i Hrvatskoj, koja bi svojim cijenama iznenada postala nekonkurentna. Isto bi vrijedilo i za Španjolsku, Francusku i Italiju, no hrvatska je ekonomija ovisnija o turizmu od drugih sredozemnih zemalja pa bi joj utoliko grčko napuštanje eura i povratak drahmi više naudio.
Ukoliko bi Grčka izašla iz eurozone, Hrvatska bi morala brzo donijeti strateške odluke koje bi amortizirale udar gubitka konkurentnosti našeg turizma.Zaključak

Posljedice grčkog bankrota i napuštanja eura bile bi po eurozonu i ostatak EU ograničene, dok bi sami Grci idućih godina doživjeli još veća stradanja od onih koja su pretrpjeli zbog prisilnih mjera štednje.
Zbog devalvacije, hiperinflacije i nestašica robe, životni bi se standard Grka strahovito srozao čak i u odnosu na posljednjih nekoliko godina, kad su mjere prisilne štednje teško pogodile široke slojeve.
 

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close