Visoki Trgovački sud donio je presudu, prema kojoj su odbačene žalbe osam banaka u slučaju Franak te je potvrđena presuda suca Radovana Dobronića iz 2013. godine. To bi značilo, da će sada građani korisnici kredita u švicarskim francima, moći tužiti banke za odštetu te mogu računati na visoke odštete.
“U razdoblju od 1. listopada 2004. do 31. prosinca 2008. povrijedili ste kolektivne interese i prava potrošača korisnika kredita zaključujući ugovore o kreditima koristeći u istima ništetne i nepoštene ugovorne odredbe u ugovorima o potrošačkom kreditiranju ugovorima o kreditima na način da je ugovorena valuta uz koju je vezana glavnica švicarski franak, a da prije zaključenja i u vrijeme zaključenja predmetnih ugovora nisu kao trgovci potrošače u cijelosti informirali o svim potrebnim parametrima bitnim za donošenje valjane odluke utemeljene na potpunoj obavijesti, a tijekom pregovora i u svezi zaključenja predmetnih ugovora o kreditu, što je imalo za posljedicu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana pa su time tuženici postupali suprotno odredbama tada važećeg Zakona o zaštiti potrošača”, stoji u presudi Visokog trgovačkog suda.
Podsjetimo, sudac zagrebačkoga Trgovačkog suda Radovan Dobronić objavio je 4. srpnja 2013. godine nepravomoćnu presudu po kolektivnoj tužbi udruge Potrošač protiv osam banaka i to Zagrebačke, Privredne, Erste, Raiffeisenbank, Hypo Alpe-Adria-Bank, OTP, Splitske banke i Sberbanke.
Presudio je kako su banke ugovorile ništetne ugovorne odredbe s valutnom klauzulom u švicarskim francima i promjenjivom kamatnom stopom te je odredio da se u svim ugovorima s valutnom klauzulom u švicarskim francima glavnice moraju prikazati u kunskim iznosima prema tečaju franka na početku kredita te da se sve kamate moraju prikazati kao fiksne kamate koje su početno ugovorene.
Banke su proglašene krivima za kršenje Zakona o zaštiti potrošača i povredu njihovih prava. U presudi je ocijenio da su banke povrijedile interes potrošača mijenjajući kamatne stope netransparentno. Kamatna stopa se mijenjala u skladu s internim aktima banke, a da korisnik kredita nije bio točno obaviješten o metodi izračuna i parametrima izračuna.
Potvrda ove presude otvara mogućnost da se podignu pojedinačne tužbe protiv banaka i zatraži povrat preplaćenog novca zbog divljanja kamata na kredite. Odštete bi mogle iznositi čak i do 15 milijardi kuna
