Stručnjaci: U interesu je djece i roditelja prihvatiti raznovrsnost obiteljskih zajednica

Više od 200 znanstvenika i stručnjaka povodom diskusije u javnosti o temi prava na udomiteljstvo istospolnim parovima smatra kako je u najboljem interesu djece i roditelja, kao i društva u cijelosti, prihvatiti i priznati raznovrsnost postojećih obiteljskih zajednica i odnosa u Hrvatskoj. Priopćenje prenosimo u cijelosti.  U posljednjih nekoliko dana svjedoci smo diskusije u javnosti o temi prava […]

Više od 200 znanstvenika i stručnjaka povodom diskusije u javnosti o temi prava na udomiteljstvo istospolnim parovima smatra kako je u najboljem interesu djece i roditelja, kao i društva u cijelosti, prihvatiti i priznati raznovrsnost postojećih obiteljskih zajednica i odnosa u Hrvatskoj. Priopćenje prenosimo u cijelosti. 

U posljednjih nekoliko dana svjedoci smo diskusije u javnosti o temi prava na udomiteljstvo istospolnim parovima, tj. u hrvatskom pravnom kontekstu – životnim partnerima i neformalnim životnim partnerima. Smatramo da smo kao znanstvenice i znanstvenici, stručnjakinje i stručnjaci, društveno odgovorni u ovom trenutku javno progovoriti o suvremenim znanstvenim spoznajama o ovoj temi.

Unatoč čestim predrasudama, rezultati dugogodišnjih i sveobuhvatnih istraživanja do sada nisu uspjeli dokazati da su LGBT osobe (biološki roditelji, udomitelji ili posvojitelji) manje sposobne od osoba heteroseksualne orijentacije biti roditelji, kao niti da je psihosocijalni razvoj njihove djece na neki način ugrožen u odnosu na djecu heteroseksualnih roditelja. Dapače, podaci znanstvenih istraživanja konzistentno pokazuju da kvaliteta i učinkovitost roditeljstva nije povezana sa seksualnom orijentacijom roditelja. Odnosno, djeca koja žive s dva roditelja istog spola ne razlikuju se od djece koja žive s dva roditelja različitog spola u širokom spektru ishoda važnih za dobrobit djece, kao što su školski uspjeh, kognitivni razvoj, socijalne vještine i mentalno zdravlje. LGBT osobe mogu, jednako kao i osobe heteroseksualne orijentacije, pružiti primjerenu podršku, toplinu i zdravo okruženje svojoj djeci.

Znanstvena literatura ističe kvalitetu obiteljskih odnosa i prisutnost dovoljne količine socijalnih, psiholoških i ekonomskih resursa i podrške roditeljima kao najznačajnije čimbenike dobrobiti djece i kvalitete odnosa djece s roditeljima, daleko važnije od spola i seksualne orijentacije roditelja. Sukladno tome, stručne organizacije u svijetu (npr. Američka psihološka asocijacija, Američka psihijatrijska asocijacija, Američka akademija za pedijatriju) donijele su službene dokumente u kojima zaključuju da je u najboljem interesu djece omogućiti uživanje u sigurnosti i trajnoj brizi dvoje roditelja neovisno o spolu ili seksualnoj orijentaciji tih roditelja.

Ovdje bismo željeli skrenuti pažnju na neispravno korištenje ili čak miješanje pojmova posvojenje i udomiteljstvo u tekućim javnim raspravama. Udomiteljstvo je oblik socijalne usluge smještaja ili boravka djeteta koju pruža udomitelj sa svojom obitelji ili udomitelj koji živi sam. Posvojenje je oblik obiteljsko-pravnog zbrinjavanja i zaštite djeteta bez odgovarajuće roditeljske skrbi kojim se stvara trajni odnos roditelja i djeteta.

U najboljem je interesu djece i roditelja, kao i društva u cijelosti, priznati i prihvatiti raznovrsnost postojećih obiteljskih zajednica i odnosa u Hrvatskoj. S obzirom da znanstveni podaci pružaju konzistentne, međusobno sukladne empirijske podatke o tome da nema značajnih razlika u ishodima djece koja odrastaju u obiteljima s homoseksualnim ili heteroseksualnim roditeljima, želimo vjerovati da će se hrvatske institucije u donošenju propisa i reguliranju procedura voditi upravo znanstvenim spoznajama, a ne predrasudama i stereotipima, te da djeci, kojoj je to potrebno, neće uskraćivati prilike za privremeno udomljenje od strane pojedinaca ili parova, bez obzira na njihovu seksualnu orijentaciju. Pozivamo Vladu i Sabor Republike Hrvatske da uistinu rade u najboljem interesu djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi i omoguće im ostvarivanje pretpostavki za uživanje u sigurnosti i brizi udomitelja, neovisno o spolu ili seksualnoj orijentaciji udomitelja.

U potpisu:

prof. dr. sc. Željka Kamenov, psihologinja

dr. sc. Maja Tadić Vujčić, znanstvena suradnica, psihologinja

doc. dr. sc. Marina Štambuk, psihologinja

dr. sc. Antonija Maričić, psihologinja

Lana Hrgovan, edukacijski rehabilitator i gestalt psihoterapeut

Ana Milčić Horvat, prof. psihologije i gestalt psihoterapeut

mr. sc. Irena Čorko Meštrović, psiholog i psihoterapeut

Jasenka Pregrad, psiholog, psihoterapeut, supervizor

Sandra Tolić, mag. psihologije

Mihael Kozina, psiholog i psihoterapeut

Tereza Oreb, mag. act. soc.

Sena Puhovski, klinički psiholog i psihoterapeut

Kamea Jaman, prof. psihologije

doc. dr. sc. Valerija Križanić, psihologinja

doc. dr. sc. Ana Babić Čikeš, psihologinja

dr. sc. Dino Krupić, psiholog

doc. dr. sc. Ana Kurtović, psihologinja

Asja Zenko, psihologinja

Vesna Katalinić, dipl. soc. radnica

Kristina Starčević Kaić, prof. socijalne pedagogije i psihoterapeutica

Ivana Lukičević, dipl.soc.radnica

Lana Gjurić, mag. psihologije

Nikolina Dubravac, prof. psihologije

Natalija Stanković, prof. psihologije

Lidija Rezić, prof. psihologije

Sanja Orešković, dipl.socijalni pedagog i psihoterapeut

Marina Trbus, prof. psih.,  univ.spec.iur

Ivana Ćosić Pregrad, klinički psiholog

Jasna Belamarić, prof. psihologije

doc. dr. sc. Marija Brajdić Vuković, sociologinja

dr. sc. Pavel Gregorić, filozof

Helena Rašić Radauš, mag.psych.

dr. sc. Tanja Vučković Juroš, sociologinja

Jelena Baborac, mag. psihologije

Doc.dr.sc. Bruna Profaca, klinička psihologinja

Doc.dr.sc. Ivana Maurović, prof. socijalni pedagog

mr.sc. Velimir Dugandžić, prof. socijalni pedagog, psihoterapeut i supervizor

Alenka Krivicic Jedrejcic, psiholog i psihoterapeut

Nermina Mehić, mag. psych.

Katarina Tomanović, prof. psihologije

prof. dr. sc. Nataša Jokić-Begić, psihologinja

Matea Popov, prof. psihologije

Maja Močibob, psihologinja

dr. sc. Vera Ćubela Adorić, izv. prof., psihologinja

doc. dr. sc.  Aleksandra Huić, psihologinja

dr. sc. Valentina Kranželić, izv. prof., socijalna pedagoginja

Marija Stojević, magistra psihologije

Prof. dr. sc. Meri Tadinac, psihologinja

mr. spec. Iva Žegura, klin. psih., prof., psihologinja

Prof. dr. sc. Gordana Keresteš, psihologinja

Marina Milković, mag. psihologije

Tia Tomiša, dipl. psih.

dr. sc. Margareta Jelić, izv. prof., psihologinja

Ana Marija Španić, mag.psihologije

Nina Kolanović mag.psihologije, psihoterapeutkinja

Anja Vuković, mag. psihologije

doc. dr. sc. Tena Vukasović Hlupić, psihologinja

Lea Devčić Conjar, mag.psych.

Ines Ostović, mag. psihologije

Valentina Cindori, dipl. def. socijalni pedagog

Lina Đulvat, psihoterapeut

Anamarija Vuić, mag. psych.

dr. sc. Ivana Jugović, psihologinja

Ivana Radić, dipl. psih.

Irena Jurjević, magistra pedagogije i sociologije, psihoterapeutkinja

Jana Kujundžić, magistra sociologije i rodnih studija

dr.sc. Gabrijela Vrdoljak, psihologinja

mr.sc. Sandra Čirkinagić, dipl.soc.radnica

dr.sc. Zrinka Ristić Dedić, psihologinja

Petra Čeč, mag. psihologije

Mirna Jakšić, psiholog

Dr Ljiljana Bastaić, psihijatrica, psihoterapeutkinja

doc. dr. sc. Barbara Kalebić Maglica, psihologinja

Marija Roth, prof. psihologije, psihoterapeutkinja

Biserka Tomljenović, dipl. soc. radnica, psihoterapeutkinja

Martina Mladić, prof.psihologije

Davor Vinković, mag. psych.

Kristina Vinković, mag. psych.

prof.dr.sc. Gordana Kuterovac Jagodić, psihologinja

doc. dr. sc. Marlena Plavšić, psihologinja

Jelena Paić-Antunović, dipl.psih.

Mia Host, dipl.psiholog – prof. i geštalt psihoterapeut

doc.dr.sc. Jasminka Juretić, psihologinja

Daniela Vukelja, dipl. socijalna.pedagoginja

doc.dr.sc.paed. Barbara Kušević

dr. sc. Dinka Čorkalo Biruški, red. prof, psihologinja

Ante Župić, mag. psych.

dr. sc.  Brigita Miloš, FFRi

dr.sc.paed. Ana Širanović

Stanislava Jenić, psiholog

doc.dr.sc.ped. Marija Bartulović

doc.dr.sc. Andrea Vranić, psihologinja

Božena Razlog, psihoterapeut

Ana Ajduković, mag.cult.

Danijela Ustić, socijalna pedagoginja

Tihana Stapić, mag.psych.

Marija Eva Ugrina Bovan, psiholog i psihoterapeut

Lana Pehar, mag. psihologije

Zdravko Starčević, dipl. soc.radnik

Helena Rajčić, mag. psihologije

Mirna Keresteš, mag. psihologije

Bogumil Kulaga, prof.psihologije

Andreja Bartolac, prof.psihologije

Mirjana Mozer, prof. psihologije

dr. sc. Josip Šabić, psiholog

Melita Novak Ban, dipl.soc.radnica

Petra Takač, mag.psihologije

Boris Duras, psihoterapeut

Andrea Čvrljak, prof.psihologije i psihoterapeut

doc. dr. sc. Adrijana Bjelajac, prof. psihologije i psihoterapeut

Alenka Bilić dipl.soc.radnica

doc. dr.sc. Miranda Novak, psihologinja i psihoterapeutkinja;

Magdalena Marković, mag.psych.

prof.dr.sc. Mladenka Tkalčić, psihologinja

izv.prof.dr.sc. Sanja Smojver-Ažić, psihologinja

dr. sc. Claire Sangster Jokić

Irena Miletić, struč. spec. inf.

Branka Jakelić, mag. pedagogije, književnosti i muzike, psihoterapeutkinja

Silvana Čeko Jurišić, pedagoginja i psihoterapeutkinja

Karolina Hrga, mag. komp. književnosti, izvršna direktorica Centra za ženske studije

Ana Zbiljski,mag. povijesti i mag. edukacije povijesti

Jelena Pensa Galian, psihologinja i magistra djecje i adol. psihijatrije

Prof. dr. sc. Kristina Urbanc, socijalna radnica, redovita profesorica u trajnom zvanju,  dječji integrativni psihoterapeut

Marijana Zrna, dipl.soc.radnica

Renata Sever, dipl.soc.radnica

Jelena Wranna Kovač, prof. soc. pedagoginja

Branka Šalamon, mag. soc. rada

Jasminka Pešut dipl. sociologinja

dr. sc. Toni Babarović, izv. prof., psiholog

dr. sc. Iva Šverko, izv. prof., psihologinja

prof. dr. sc. Renata Franc, psihologinja

dr. sc. Anja Wertag, psihologinja

Lana Lučić, psihologinja

Mara Šimunović, psihologinja

Majda Bujan, mag.iur.

Suzana Komušar, voditeljica financija Centra za ženske studije

mr.sc. Maja Gabelica Šupljika, prof. psihologije

doc.dr.sc. Ana Opačić, socijalna radnica

doc.dr.sc. Marina Milić Babić, socijalna radnica, Gestalt savjetovateljica

doc.dr.sc. Alan Medić.dr.med.spec.epidemiolog i GT psihoetapeut

Melita Horvat, mag.act.soc.

Mirna Bojić, dipl.soc.radnica

Vesna Lepen Vidrač, dipl.soc.radnica

Josipa Brezničar, mag.soc.pol.

Martina Kovačić Lesar, mag.act.soc.

izv. prof.dr.sc. Maja Laklija, socijalna radnica, Gestalt savjetovateljica

dr.sc. Inja Erceg, prof. psihologije

Olga Špirk Bali, dipl.soc.radnica

mr.sci.Polona Bencun Gumzej, dr.med

Danijel Bićanić, mag. psych.

Martina Gajić, mag. psych.

Olivera Petrak, prof. psihologije

doc. dr. sc. Linda Rajhvajn Bulat, prof. psih.

doc.dr.sc. Anja Mirosavljević, socijalna pedagoginja

Jasmina Sočković, prof. psihologije i psihoterapeut

Izv.prof.dr.sc. Ivana Jedud Boric, socijalna pedagoginja

Maja Vukmanić Rajter, prof. socijalne pedagogije

Hana Hrpka, prof.psihologije

Pavle Mamužić,diplomirani psiholog – profesor

Emina Horvat, profesorica i pedagoginja

Daina Udovicich Corelli mag.psiholog. gestalt psihoterapeut

Tanja Tkalec, dipl. socijalna radnica

Maja Sabol Žganec, dipl.iur.

dr. sc. Iris Marušić, psihologinja

doc. dr. sc. Tamara Martinac Dorčić, psihologinja

Iva Žic, dip.socijalna radnica

doc. dr. sc. Rosanda Pahljina-Reinić, psihologinja

dr.sc. Tanja Jurin, psihologinja

dr. sc. Sanda Pletikosić Tončić, psihologinja

Martina Čarija, prof. psihologije

Sanja Radica, prof. psihologije

Sandro Belić. mag.theol,. psihoterapeut

doc.dr.sc. Marijana Kletečki Radović, socijalna radnica

Iskra Pejić, prof. psihologije

Petar Bezinović, psiholog

Dr.sc. Mirjana Mavrak, profesor pedagogije i psihologije

Maja Erceg, mag. psych.

Ana Bogdanić, psihologinja

doc. dr. sc. Miljana Kukić, psihologinja

Vinka Pučić, psiholog i psihoterapeut

Vilma Mazija, profesor pedagogije, profesor sociologije i psihoterapeutkinja

Lana Penezić, prof. sociologije i filozofije

doc. dr. sc.  Ivana Hromatko, psihologinja

Lana Bobić, mag.teol.

doc. dr. sc. Tihana Brkljačić, psihologinja

Prof.dr.sc.  Mirjana Krizmanić

Andrew Hodges, PhD Social Anthropology

dr.sc. Paul Stubbs

dr. sc. Dea Ajduković, psihologinja

prof. dr. sc. Aleksandar Štulhofer, sociolog

Damir Tarokić,  klinički psiholog

mag. archeol. Jana Škrgulja

tdr.sc. Željko Zgrablić

Aleksandra Vaskova, dr.med.

Mirna Čagalj Farkas, psihologinja

mr.spec.Ines Denona klinički psiholog i geštalt psihoterapeut

dr. sc. Valnea Žauhar, psihologinja

Tanja Dejanović Šagadin, prof. psihologinja i psihoterapeutkinja

Maja Lovrin Đurović prof.,psihologinja, gestalt psihoterapeutkinja

Andrea Gerčar, mag.psihologije

doc.dr.sc. Zlatan Krajina

prof.dr.sc. Vesna Vlahović-Štetić, psihologinja

Nataša Barolin Belić, spec theol, gestalt psihoterapeutkinja EAGT, ECP, seksualna terapeutkinja

doc. dr. sc. Kosta Bovan

Prof. dr. sc. Biljana Kašić, sociologinja

dr.sc. Fadil Imširović, edukator rehabilitator

Vedrana Kurjan Manestar, prof. pedagogije, gestalt psihoterapeutkinja

Mirjana Kačavenda, psihologinja

Sofija Mastelica Stokuća, mag.psihologije, psihoterapeut

dr. sc. Damir Lučanin, prof. v. š., psiholog

mr.spec.Draženka Topolnjak Pavišić, klinički psiholog

Tomislav Pučić, klinički psiholog, psihoterapeut

Kristina Pauro, dipl. psiholog-prof.

Pavo Marinović, mag. psihologije

dr. sc. Jadranka Brnčić

 

Literatura:

1. American Psychological Association (2005). Lesbian and Gay Parenting. American Psychological Association.

2. Crouch, S. R., McNair, R. i Waters, E. (2016). Impact of family structure and socio‐demographic characteristics on child health and wellbeing in same-sex parent families: A cross-sectional survey. Journal of Paediatrics and Child Health, 52(5), 499-505.

3. Goldberg, A. E. i Allen, K. R. (2012). LGBT-parent families: Innovations in research and implications for practice. New York: Springer Science & Business Media.

4. Golombok, S., Mellish, L., Jennings, S., Casey, P., Tasker, F. i Lamb, M. E. (2014). Adoptive gay father families: Parent–child relationships and children’s psychological adjustment. Child Development, 85(2), 456-468.

5. Manning, W. D., Fettro, M. N. i Lamidi, E. (2014). Child well-being in same-sex parent families: Review of research prepared for American Sociological Association Amicus Brief. Population Research and Policy Review, 33(4), 485-502.

6. Maričić, A., Štambuk, M., Tadić Vujčić, M. i Tolić, S. (2016). Roditeljstvo LGB osoba u Hrvatskoj: „Ja nisam gej mama, ja sam mama“. Zagreb: Jesenski i Turk.

7. McInerny, T. K. Adam, H. M., Campbell, D. E., DeWitt, T. G., Foy, J. M., Kamat i D. M.(2016). American Academy of Pediatrics Textbook of Pediatric Care. American Academy of Pediatrics.

8. Vučković Juroš, T. (2017). Comparing the Outcomes of Children of Same-Sex and Opposite-Sex Partners: Overview of the Quantitative Studies Conducted on Random Representative Samples. Revija za sociologiju, 47(1), 65-95.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close