Stručnjaci: Snježne oborine u gorskoj Hrvatskoj mogu stvoriti opterećenje krovu kuće i od 80 tona

Meteorolozi su najavili snježne oborine u središnjoj Hrvatskoj, Slavoniji, Lici i Dalmatinskoj zagori, a klimatolozi podsjećaju da je težina snijega zajedno s orkanskim vjetrom proteklog vikenda u Hrvatskoj ostavila bez struje 50 tisuća korisnika, a da težina snijega na krov kuće u gorskim dijelovima Hrvatske može doseći i 80 tona. Visina snježnog pokrivača u Hrvatskoj jutros u […]

Meteorolozi su najavili snježne oborine u središnjoj Hrvatskoj, Slavoniji, Lici i Dalmatinskoj zagori, a klimatolozi podsjećaju da je težina snijega zajedno s orkanskim vjetrom proteklog vikenda u Hrvatskoj ostavila bez struje 50 tisuća korisnika, a da težina snijega na krov kuće u gorskim dijelovima Hrvatske može doseći i 80 tona.

Visina snježnog pokrivača u Hrvatskoj jutros u 7 sat na Zavižan iznosila 64 cm, na Puntijarci 27 cm, na Bilogori 23 cm, u Gospiću 21, u Ogulinu 20, itd.

Urušavanja građevina zbog snijega

Proteklog vikenda velike količine snijega prouzrokovale su urušavanje krova škole u gradu Bendu u američkoj državi Oregon. Tijekom veljače 2012. pod teretom snježnog pokrivača urušili su se krovovi privatnih kuća i više od 150 plastenika u dolini Neretve, kao i dio krova šibenske TLM-ove valjaonice te omiškog ‘Omiala’. Najveću štetu pretrpjele su Sarajlije: ondje se u te dane srušio krov olimpijske dvorane Skenderija, ali i krov nogometnog stadiona Grbavica.

I tijekom siječnja 2013. počinjene su brojne štete od težine snijega. U Zagrebu se pod teretom snijega urušio krov Osnovne škole Većeslava Holjevca, ali i stakleni krov ispred male vijećnice na zgradi Hrvatskog sabora, pa skladište tvrtke Termocommerce u Zagrebu, te krovište stare svilane u Koprivnici.

Sve je to prilično bezbolno prema podacima o stradalima i šteti iz studenog 2009. u Kini. Tada se diljem zemlje urušilo više od sedam tisuća zgrada, čija se materijalna šteta procjenjivala na oko 512 milijuna američkih dolara. U školi u pokrajinu Hebei smrtno je stradalo šest osoba, među kojima i troje djece. U zgradi tržnice u pokrajini Shandong na sjeverozapadu Kine spasioci su se satima probijali do ljudi koji su ostali zarobljeni te izvukli više od 60 osoba. Cestovni, željeznički i zračni promet bio je u kolapsu. U pokrajini Shanxi dogodilo se gotovo 500 prometnih nesreća u kojima su poginule 24 osobe.

Procjene opterećenja snijegom

Opterećenje snijegom često je najveće opterećenje koje mora podnijeti krov neke građevine, ističe klimatologinja s DHMZ-a Melita Perčec Tadić, koja je sudjelovala u izradi karte opterećenja snijegom u Hrvatskoj za povratno razdoblje od pedeset godina.

Opterećenje snijegom se računa iz visine snijega i gustoće. No, kako mjerenje visina snijega i gustoće potrebnih za proračun opterećenja postoji samo na 13 hrvatskih postaja, a što je nedovoljno za izradu karte, hrvatski klimatolozi su za 105 postaja koje mjere visine snijega, a ne mjere i gustoću, definirale postupak za procjenu gustoće snijega.

Na temelju proračunatih vrijednosti izrađena je digitalna klimatološka karta s prostornom rezolucijom od jednog kilometra, prema kojoj je moguće razlikovati četiri zone opterećenja snijegom u Hrvatskoj, ističe Melita Perčec Tadić.

Prva je obalna zona, koja zauzima 13 posto hrvatskog teritorija. U njoj se može očekivati snježno opterećenje do oko 50 kilograma po četvornom metru. Na najvećem dijelu hrvatskog teritorija, blizu 70 posto površine, može se očekivati snijeg opterećenja između 50 i 200 kilograma po četvornom metru površine. Treća, gorska zona, obuhvaća svega 3,4 posto hrvatskog teritorija i ondje se može očekivati snijeg opterećenja između 400 do 600 kilograma po četvornom metru površine. Četvrta zona zauzima manje od jedan posto hrvatskog teritorija i građevine ondje moraju moći izdržati težinu snijega veću od 800 kilograma po četvornom metru ravne površine, objašnjava Melita Perčec Tadić.

Tako površina od 100 četvornih metara, uz prosječnu gustoću snijega od 200 kg po kubičnom metru i visinu snijega od jedan metar mora podnijeti teret od 20 tona. Ti se tereti penju u gorskom području i do oko 80 tona na 100 četvornih metara pri gradnji građevina, posebno kuća, pa graditelji znaju da u gorskim područjima nije preporučivo graditi ravne nego kose krovove upravo kako bi se efekt tereta od snijega na krovove smanjio, zaključuje Melita Perčec Tadić.

Snježna statistika Hrvatske

Prema podacima iz Klimatskog atlasa Hrvatske snježni pokrivač se na Hvaru zadržava prosječno jedan dan u razdoblju od deset godina, u Dubrovniku prosječno dva dana u deset godina, u Malom Lošinju i Splitu 8, a u Rovinju 9 dana u deset godina. U Zadru se snijeg prosječno godišnje zadržava na tlu 1,6 dana godišnje, a u Rijeci 2,5 dana godišnje.

Maksimalna visina snijega zabilježena na Hvaru u razdoblju 1961–1990. iznosila je pet centimetara, u Dubrovniku osam, u Rovinju 12, u Zadru 19, u Splitu (Marjan) i Malom Lošinju 21, a u Rijeci 52 centimetra.

U unutrašnjosti Istre i dalmatinskom zaleđu zbog slabijeg utjecaja mora su visina i broj dana pod snijegom veći nego na obali. U Pazinu maksimalna visina snijega iznosi 30 cm, a trajanje snježnog pokrivača prosječno iznosi 6,6 dana. U Kninu je maksimalno zabilježeno 40 centimetara visine snijega, koji prosječno ostane na tlu 5,5 dana godišnje.

Maksimalne visine snježnog pokrivača u nizinskom području sjeverne Hrvatske kreću se oko 60 cm. U Zagrebu, na postaji Maksimir, maksimalna zabilježena visina u razdoblju 1961–1990. iznosi 56 cm, a trajanje snježnog pokrivača je 35,2 dana godišnje. Sada je rekorder po visini snijega u Zagrebu nakon 1949. godine 15. siječnja 2013., s ukupno 67 cm snijega. U Osijeku maksimalna visina snijega dosegnula je 57 cm, a broj dana sa snježnim pokrivačem u prosjeku je 35,2. U Varaždinu maksimalna visina iznosi 60 cm, a broj dana sa snježnim pokrivačem je 48,6. U Đurđevcu je zabilježena maksimalna visina od 62 cm snijega, koji se u prosjeku na tlu zadrži  39,7 dana godišnje, u Slavonskom Brodu 63 cm i 36,3 dana, u Križevcima 75 cm i 38,6 dana, a u Sisku 78 cm koji prosječno ostane na tlu godišnje 42,5 dana.

Maksimalne visine snježnog pokrivača i broja dana pod snijegom rastu s nadmorskom visinom. Tako se na ličkoj visoravni snježni pokrivač visine barem 30 cm zadržava na tlu u prosjeku oko 18 dana, u Gorskom kotaru oko 30 dana, a na vršnom području Velebita i dulje od 140 dana. Zanimljivo je da gotovo četiri mjeseca godišnje (119 dana) na postaji Zavižan visina snježnog pokrivača prelazi 50 cm visine.

U području južno od Kupe i Save prema Gorskom kotaru i Lici maksimalne visine snježnog pokrivača kreću se između 100 i 120 cm na ličkoj visoravni, oko 160 cm na 900 metara nadmorske visine u Gorskom kotaru, te više od 200 cm na vrhovima Gorskog kotara i Velebita.

Maksimalna visina snijega izmjerena u Ogulinu iznosi 110 cm, a prosječan broj dana pod snijegom je 70,7 godišnje. U Gospiću snijeg je najviše napadao do 117 cm, a zadrži se prosječno 68,8 dana godišnje. U Pargu najviša visina snijega dosegla je 158 cm, a broj dana pod snijegom je prosječno 103,6 godišnje. Hrvatski rekorder  je postaja na Zavižanu, na nadmorskoj visini 1594 metara: najveća visina od 322 cm snijega u zabilježena je u ožujku 2013., a prosječan broj dana pod snijegom 174,3. To je, zamalo, punih pola godine.

Klimatolozi napominju da je u novijem nizu mjerenja zapaženo smanjenje broja dana sa snježnim pokrivačem zimi i u proljeće i povećanje u jesen, što je rezultiralo kraćim godišnjim trajanjem snježnog pokrivača. Također, napominju da broj dana sa snježnim pokrivačem ne znači da snježni pokrivač neprekinuto “potraje” taj broj dana, nego da se radi o zbroju dana iz svih odvojenih razdoblja.

Izvor: Hina

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close