Strani fondovi gaze Hrvate uz blagoslov vladajućih!

Norveški fond B2 kapital čudnim je i široj javnosti nepoznatim preuzimanjem potraživanja Privredne banke Zagreb vezanog za dubrovačku javnu garažu ‘’teškog’’ desetke milijuna kuna, nastavio svojevrsnu crnu seriju ‘diskontnog’ otkupa projekata, imovine, ali i hrvatskih tvrtki čiji su se pokretači ‘ozbiljno’ zaigrali ‘prekomjernim’ kreditiranjem i izvlačenjem novca poreznih obveznika Ujedno je to i epilog mnogih, […]

Norveški fond B2 kapital čudnim je i široj javnosti nepoznatim preuzimanjem potraživanja Privredne banke Zagreb vezanog za dubrovačku javnu garažu ‘’teškog’’ desetke milijuna kuna, nastavio svojevrsnu crnu seriju ‘diskontnog’ otkupa projekata, imovine, ali i hrvatskih tvrtki čiji su se pokretači ‘ozbiljno’ zaigrali ‘prekomjernim’ kreditiranjem i izvlačenjem novca poreznih obveznika

Ujedno je to i epilog mnogih, zloglasnih, uvjetno rečeno, javno-privatnih partnerstava ostvarenih u dogovoru ili na poticaj politike zbog čega su neki od donedavnih navodno uspješnih gospodarstvenika i političara već dobili neslavni status remetinečkih ili nekih drugih zatvorskih uznika.

No, s druge strane – potpuni krah dubioznih i najčešće potpuno iracionalnih projekata hrvatskih poduzetnika zamišljenih uz blagoslov ili na nagovor političara ujedno je i prilika brojnim specijaliziranim i, kako mnogi neuvijeno kažu, lešinarskim fondovima da za mali novac preuzmu vrijednu imovinu u Hrvatskoj, nerijetko upravo onu u kojoj se nemilice godinama trošio i značajni dio novca poreznih obveznika.

Raj za poslove i pakao za građane

Hrvatska je tako postala svojevrsni mali raj za mnoge strane investicijske fondove željne brze i lake zarade, a među njima se po agilnosti ističu investicijski fond APS Delta iz Češke, već spomenuti nekada norveški B2 kapital i češko-slovački J&T – ukratko, najjači su to igrači koji posljednjih nekoliko godina otkupljuju “dugove” odnosno teško naplative kredite što od banaka, a što od manjih igrača pa i fizičkih osoba.

Zanimljivo je, pokazale su bilance Hrvatske narodne banke sredinom prošle godine, da su dugovi banaka iznosili oko 39 milijardi kuna. Prema pisanju medija banke su se ove godine na taj način “riješile” najmanje sedam milijardi uglavnom nenaplativih dugova. Pomogla im
je i porezna reforma u režiji ministra financija Zdravka Marića i u izvedbi vladajuće većine u Saboru koja je bankama omogućila poreznu olakšicu za otpisani dio potraživanja pa će količina otpisanih dugova, što nikoga u Hrvatskog ne bi trebalo nimalo iznenađivati, vjerojatno i vrtoglavo rasti u skoroj budućnosti – tijekom iduće i narednih nekoliko godina.

Marićevo “trpanje” građanima

Iz Hrvatske narodne banke (HNB) se još krajem prošle godine moglo čuti daje knjigovodstvena vrijednost prodanih kredita u pravilu značajno veća od iznosa za koji su prodani pa se gubici kod naplate sumnjivih kredita kreću od najmanje 30 do 100 posto vrijednosti, ovisno o vrsti kredita, a guverner Boris Vujčić je za hrvatsko tržište loših kredita konstatirao da ima, što je prilično neslavno priznanje za domaće financijske velike igrače i državne planere, izloglasni status jednog od ‘’najdinamičnijih u regiji’’. Od 2012. do kraja prošle godine “novi vlasnici” preuzeli su oko 16 milijardi kuna loših kredita, a za ovakve investicijske fondove, odnosno agencije za naplatu potraživanja, povoljna je okolnost što, za razliku od banaka, ne podliježu strogoj regulativi Hrvatske narodne banke i imaju puno slobodnije ruke u unovčavanju jeftino kupljenih ‘’potraživanja’’.

Unatoč otkupu dugova od banaka, za blokirane građane to ne znači da dugovi nestaju nego se iza toga krije trgovina dugovima koje banke prodaju specijaliziranim institucijama za naplatu dugova, a ostalo je stvar pritisaka – sudskih postupaka i neumitnih ovrha.

Prodali svoje “štediše” tko da im vjeruje više?

Najagilnije u prodaji dugova su Erste banka, Zagrebačka banka i Addiko Banka, većini Hrvata poznata Hypo banka. PBZ je primjerice, nenaplativi kredit za gradnju najskuplje javne garaže u Hrvatskoj koji je iznosio 12,5 milijuna eura, onu na Ilijinoj glavici, prodao upravo B2 kapitalu, no niti PBZ niti B2 kapital okolnosti prodaje nisu htjeli komentirati nakon što im je redakcija Objektiva poslala upit.

Uglavnom, većina tih ‘’dealova’’ komercijalnih banaka i investicijskih fondova koji jeftino preuzimaju njihova potraživanja provodi se u tajnosti, tako da je posljednje i jedno od najvrijednijih preuzimanja tijekom ove godine, ono u Dubrovniku, p rošlo kao i ona gotova svakodnevna – obavijena velom navodne poslovne tajne i šutnjom vodećih medija iako taj ceh mogu platiti ili su ga već platiti hrvatski građani.

“Start up” s novcem umirovljenika

Valja istaknuti da investicijski fondovi, uljučivši i onaj najagilniji, u Hrvatskoj djeluju kao podružnice. Naime, Trgovačko društvo B2 kapital d.o.o registrirano je pri Trgovačkom s udu u Zagrebu 2013. Kao osnivači toga društva u sudskom registru do studenoga 2015. bili su navedeni su B2 Holding AS Ltd., Norveška, sa sjedištem u Oslu, a kao direktor hrvatske podružnice bio je je Ilija Plavčić iz Austrije, Wiener Neudorf – poduzetnik koji se navodio kao odgovorna osoba u više europskih financijskih društva. Te 2013., kako se u medijima navodilo, B2 kapital startao je s 500.000 kuna temeljnog kapitala i to od matične tvrtke koja je raspolagala, kako su zlobnici primjećivali, novcem uglavnom stečenim od – norveških umirovljenika.

Iduće – 2014. fond je bio dokapitaliziran i temeljni kapital bio mu je povećan na gotovo 12,8 milijuna kuna u ‘’novcu i pravima’’. No, već iduće godine dolazi do rekordne dokapitalizacije – ukupno za gotovo nevjerojatnih 250 milijuna kuna i tada je temeljni kapital iznosio čak 262,8 milijuna kuna.

Koliko je veliki interes investicijskih fondova i očekivana zarada u otkupu loših kredita, svojevrsnom utjerivanju dugova i naplati na hrvatskom tržištu dokazuje i povećanje vrijednosti nekada u Hrvatskoj malog norveškog fonda – u samo dvije godine temeljni kapital tog fonda povećao se za više od 500 puta!

Upravo te 2015. rekordna dokapitalizacija događa se nakon promjene osnivača – norveški B2 Holding AS se povlači i taj fond preuzima Ultimo Netherlands B.V., a i vodeća garnitura u Hrvatskoj se mijenja – predsjednica uprave fonda postaje Tanja Miljanić Presečki, a Ilija Plavčić prelazi u Nadzorni odbor.

Novi “igrači”prljavih poslova

No, i B2 kapital je ove – 2017. dobio iznimno opasnog konkurenta – investicijski fond APS Delta, koji je dio grupacije APS Holding, na internet stranici predstavljaju se kao kompanija osnovana 2004. u Pragu, a koja danas posluje u deset europskih država, kao što su Bugarska, Cipar, Češka, Makedonija, Poljska, Rumunjska, Grčka, Srbija, Slovačka dok u Hrvatskoj posluju u Hektorovićevoj ulici u Zagrebu.

Upravo je APS kao novi igrač u svibnju ove godine sklopio veliki ugovor s Zagrebačkom bankom o prodaji čak 3,3 milijarde kuna nenadoknadivih i djelomično nadoknadivih potraživanja iz portfelja Zabe, ali i sam ulazak na hrvatsko tržište bio je impresivan – APS je preuzeo teško naplativa potraživanja Hrvatske poštanske banke nominalne vrijednosti nešto veće od 100 milijuna eura!.

Kako se ističe, APS teži dolasku na poziciju najbrže rastućeg investitora i pružatelja usluga u naplati teško naplativih potraživanja, a ukupno upravlja sredstvima s ukupnom nominalnom vrijednošću većom od 5,1 milijarde eura i pruža ekskluzivno investicijsko savjetovanje četirima investicijskim fondovima.

No, upravo navedeni fond iz Češke u Hrvatsku je ušao stazom utabanom od, barem kako se navodi u registru, drugog fonda odnosno banke koja upravlja investicijskim fondovima iz formalnog sjedišta iz te države i s neskrivenim interesom u Hrvatskoj – J&T banka – odnosno njihovi fondovi.

Podsjetimo i kako je J&T preuzeo i Varaždinsku banku koja od prvog siječnja 2017. nosi ime te strane banke, ali J&T poznat je kao i banka– odnosno J&T Private Equity Group koji je kao investicijski fond preko JOJ Media Housa od Zagrebačke banke i uz blagoslov politike kupio i Novi list otkupom potraživanja – odnosno preuzimanjem loših kredita navedene banke procijenjenih na više desetaka milijuna kuna.

Kada će netko “otkupiti” Hrvatsku?

Ako strani i, kako ih mnogi zovu, grabežljivi ili predatorski fondovi preuzimaju banke, medije, tvrtke – uključivši čak i one koje upravljaju javnim garažama – pitanje je dana kada će jeftino otkupiti, upravljati i kasnije skuplje prodavati i preostalu imovinu stečenu u Hrvatskoj. Kako bi zlobni jezici naglasili, to ne treba nikoga čuditi. Naime, prirodno je da ostatke uvijek pokupe lešinari. No, zabrinjava da nitko ne kontrolira lešinare.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close