STOJAN DE PRATO: “Europski strah od izbjeglica je pretjeran!”

Naš sugovornik Stojan de Prato, nekadašnji dugogodišnji dopisnik Večernjeg lista iz Bruxellesa i s Bliskog istoka, tvrdi da zabrinutost Europljana od izbjeglica iz Sirije pa i drugih azijskih zemalja uglavnom potječe od neinformiranosti i predrasuda. Prema De Pratu, izbjeglice iz Sirije, koje tvore većinu azijskih migranata pristiglih u Europu, imaju više zajedničkog s našim kontinentom […]

Naš sugovornik Stojan de Prato, nekadašnji dugogodišnji dopisnik Večernjeg lista iz Bruxellesa i s Bliskog istoka, tvrdi da zabrinutost Europljana od izbjeglica iz Sirije pa i drugih azijskih zemalja uglavnom potječe od neinformiranosti i predrasuda.

Prema De Pratu, izbjeglice iz Sirije, koje tvore većinu azijskih migranata pristiglih u Europu, imaju više zajedničkog s našim kontinentom nego s državama Perzijskog zaljeva. Pored toga, veli, neke od zaljevskih država financijski i na druge načine potpomažu Islamsku Državu (IS, ranije ISIS i ISIL), od koje se Sirijci i Iračani nastoje spasiti.

Pitanje: Europske su vlade i građani stiješnjeni između suosjećanja prema izbjeglicama i straha od islamizacije Europe, mogućih infiltriranih terorista i visokih troškova koji bi mogli potkopati socijalnu državu u zemljama najizloženijima izbjegličkom valu.

Među legitimnim su pitanjima zašto se, doista, muslimanske izbjeglice ne upute u zemlje gdje prevladava njihova religija, konkretno u Saudijsku Arabiju, Katar, Bahrein, UAR, Kuvajt…ili u Azerbajdžan, Kazahstan, Turkmenistan i druge muslimanske eks-sovjetske republike. Ako su izbjeglice, a ne samo “tragači za boljim životom”, nije li logičnije da se upute među sebi sličnije?

Odgovor: “To što ne bježe u Saudiju ili Katar, ili kroz Arabijsku pustinju prema Emiratima, jasno je svakome kome je jasno zašto Hrvati i Bošnjaci nisu bježali u Srbiju, zemlju čiji su jezik razumjeli daleko bolje od švedskoga ili nizozemskoga. Obično se bježi OD krvnika, a ne pod njegove skute.

Spomenute turkofone zemlje također im kulturno nisu toliko bliske, a i nisu im baš ni blizu. Konačno, (turski predsjednik Tayyip, op. a.) Erdogan nastoji se riješiti izbjeglica koji su mu se utekli, pa ih šalje u EU. U Europi su Sirijci među ‘sebi sličnijima’, osobito ovi koji nam dolaze, jer riječ je mahom o srednjemu, obrazovanijemu sloju koji si je mogao platiti bijeg i koji se u Europi ima čemu nadati. Oni drugi izbjegli su u Libanon, njih više od milijuna, u Tursku, 800.000, u Jordan, više od 600.000, te još po tristotinjak tisuća u također ratom razoreni Irak ili u Egipat.”

P: Prijeti li Europi od Sirijaca islamizacija, s obzirom na obrazovni i vjerski profil izbjeglica koji bježe od terora Islamske Države? Jesu li oni umjereni muslimani kojima širenje islama Europom nije cilj?

O: “Jeste li vidjeli, dijelilo se na Facebooku, kako su izgledali sirijski gradovi prije rata? Sirija je bila civilizirana i relativno razvijena zemlja, u neku ruku nalik bivšoj

Jugoslaviji; u njoj se živjelo prilično dobro ako se niste željeli baviti politikom izvan jedine dopuštene stranke i ako niste dirali u vojsku. Stanovnicima te sekularne zemlje, pa bili oni i sunitski muslimani, zemlje kojima dominira wahhabizam nikako nisu
prvi, pa ni posljednji, izbor za bijeg. Još manje bi Saudijcima bježali Afganistanci, kad je saudijski i katarski rasizam dobro poznat iz primjera zlostavljanja (i) muslimanskih gastarbajtera iz Pakistana, Indije, Bangladeša i s Filipina.”

P: Budući da zbrinjavanje izbjeglica košta, a da će trošak u konačnici podnijeti porezni obveznici, neće li izdaci za zbrinjavanje izbjeglica značajno opteretiti državne financije i srušiti životni standard svih korisnika proračuna, uključujući najugroženije slojeve Europljana – starce, djecu, rodilje, bolesne, nezaposlene?

O: “Zaboravili ste, izgleda, kako su se države članice EU-a pred koju godinu razbacivale stotinama milijarda eura za spašavanje banaka. Trošak za zbrinjavanje izbjeglica se, u odnosu na te svote, može tražiti mikroskopom.”

P: Europske su države u pravilu nacionalne države većinskog naroda, bilo da su eksplicitno tako ustavno definirane, ili da im je to prešutan smisao. Nije li logično da narodi kao što su mađarski, češki, slovački, danski ili nizozemski ne žele da im itko nepozvan mijenja etničku ili religijsku strukturu?

O: “Šovinizam je u nekim zemljama, poput Danske ili Nizozemske, zaista u porastu; te donedavna politički vrlo korektne zemlje kao da, poput trogodišnjeg djeteta, sada istražuju granice nekorektnosti do kojih mogu ići. Ohrabruje, međutim, činjenica da se Nijemci žestoko suprotstavljaju takvim nagnućima, kao i da Švedi, unatoč ponešto naraslome nacionalizmu, tomu i dalje uvelike odolijevaju i nastavljaju primati izbjeglice. Nasuprot tome, srednjoeuropski malograđanski šovinizam, iz kojega je i izrasao nacizam, danas na žalost ponovno dolazi do izražaja.”

P: Hoće li desne ili krajnje desne stranke osvojiti srca i umove svojih naroda i idućih godina preuzeti vlast na platformi zatvaranja državnih granica za Azijate i Afrikance, deportaciju dosad prispjelih izbjeglica, ilegalnih migranata i općenito nepozvanih došljaka? I hoće li to biti kraj ne samo Schengena, nego i EU-a?

O: “Stranke krajnje desnice jačaju, ali ne zbog izbjeglica, koji su kap u moru pola milijarde državljana EU-a, nego zbog sve veće besperspektivnosti do koje je doveo neoliberalizam, poduprt zagovornicima trećeg puta, koji su ranije bili socijalni demokrati. Nepostojanje demokratske alternative brzom bogaćenju 1%, a siromašenju srednjega sloja, gura birače u naručje krajnjoj desnici, koja im nudi osjećaj sigurnosti, uz neke ‘male ustupke’. Poput odustajanja od ljudskih i građanski prava, na primjer.”

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close