Stanovi moraju biti priuštivi, a stanovanje društvena briga!

Cijene stanova lete u nebo, a rješavanje stambenog pitanja u postojećim uvjetima kredita za ljude koji nemaju nasljedstvo gotovo je nemoguće. Stoga su se na razini Europske unije okupili stručnjaci i aktivisti koji inicijativom Stanovanje za sve, pozivaju građane da se potpisom peticije housingforall.eu uključe u rješavanje tih problema. Predstavljanjem Europske građanske inicijative u Zagrebu, […]

Cijene stanova lete u nebo, a rješavanje stambenog pitanja u postojećim uvjetima kredita za ljude koji nemaju nasljedstvo gotovo je nemoguće. Stoga su se na razini Europske unije okupili stručnjaci i aktivisti koji inicijativom Stanovanje za sve, pozivaju građane da se potpisom peticije housingforall.eu uključe u rješavanje tih problema.

Predstavljanjem Europske građanske inicijative u Zagrebu, pridružujemo se gradovima poput Beča, Barcelone, Lisabona, Brisela i ostalih gradova EU zemaja gdje je predstavljena inicijativa putem koje i građani Hrvatske potpisom mogu od Europske komisije tražiti izmjene stambenih politika država članica. Godinu dana prikupljat će se milijun potpisa kako bi pred Europsku komisiju stavili zahtijev izmjene pravila za države članice koje bi tim putem mogle proširiti svoje programe javnog stanovanja na širi spektar stanovnika. Isto tako od Europske komisije se zahtijeva da se omogući lakša izgradnja javnih stanova na način da investicije u javno stanovanje ne ulaze u obračun javnog deficita kako je definirano Mastriškim ugovorima, kao i da se na razini Europske unije reguliraju digitalne platforme koje se bave kratkoročnim najmom.

Iako su zemlje poput Hrvatske, Španjolske ili Mađarske najviše pogođene stambenom krizom, kriza drma i ostale zemlje  Europske unije, pa je tako rješavanje stambenog pitanja mnogim je stanovnicima EU vrlo težak podvig. Osigurati dom u Hrvatskoj je danas svedeno na cjeloživotno zaduživanje ili na nesigurnost i neizdrživu cijenu najma, a stambene politike zanemarene su kao da je potreba za domom luksuz, a ne jedna od ključnih potreba o kojem društvo mora voditi brigu.

“Unatoč tome što u Hrvatskoj veliki broj kućanstava živi u vlastitim kućama i stanovima, te kuće i stanovi su prenapučeni, pa u čak 40% slučajeva u stanovima živi preveliki broj članova uslijed nemogućnosti da se adekvatno riješi stambeno pitanje svih ukućana. Stanovanje treba postati društvena briga, a ne sredstvo za profit nekolicine, stoga se priključujemo kampanji Housing for all – Stanovanje za sve”, poručila je Iva Marčetić iz udruge Pravo na grad.

U Hrvatskoj, država i gradovi osiguravaju svojim stanovnicima samo 2% javnog stambenog prostora dok je u nekim gradovima poput Beča i do 60% stambenih jedinica u javnom ili neprofitnom sektoru. Nedostatak javnih stanova i javnih stambenih politika dovodi do toga da smo u Hrvatskoj u potpunosti prepušteni tržištu koje nema mandat brinuti se o stambenim potrebama, već samo o kratkotočnim profitima. Zagreb je u samom vrhu europskih metropola po porastu cijene dugoročnog najma koji raste i preko 10% godišnje. Problem postaje i veći nakon što su se stanovi počeli iznajmljivati kratkoročno, putem servisa poput Airbnb-a, što smanjuje broj stanova dostupnih za dugoročan najam te povećava njihovu cijenu. Posljedice turizma koje već godinama osjećaju studenti i drugi podstanari gradova uz more, sada sve više osjećaju i stanovnici glavnog grada.

U većini slučajeva, pogotovo kada govorimo o većim gradovima, cijene najma prelaze 40% sveukupnih primanja kućanstva, a mnogima je zbog nesigurnosti radnog odnosa, nemoguće plaćati rate kredita. Stoga Bojan Nonković iz Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju upozorava: “Radnice i radnici prisiljeni su seliti sve dalje od svojih radnih mjesta, pristajati na sve gore stambene uvjete i izdvajati sve više vremena za put na posao, što narušava njihovo zdravlje i kvalitetu života. Postojeći sustav radnice i radnike gura sve bliže granici siromaštva i socijalne isključenosti i pridonosi rastu nejednakosti u društvu.”

Javne stambene politike koje uzimaju u obzir stambene potrebe građana omogućile bi primjerice mladima lakše rješavanje stambenog pitanja. Naime, u Hrvatskoj između 70 – 80% mladih u dobi od 18 – 34 godine još uvijek živi s roditeljima jer si ne mogu priuštiti skupi najam ili kredit za stan.  I dok je u  javnosti jedna od glavnih tema kako zaustaviti iseljavanje mladih, iz Mreže mladih Hrvatske ističu da je osiguravanje adekvatnog i sigurnog stambenog prostora potpuno zanemareno.

Kako bi se ovim negativnim trendovima stalo na kraj, potrebno je stambenoj politici pristupiti na sustavan način i kao prioritet odrediti osiguravanje kvalitetnih i pristupačnih stambenih prostora. Ovom inicijativom organizacije okupljene u inicijativu Stanovanje za sve pozivaju građanke i građane da potpišu peticiju i time poruče da ne pristajemo na stanje u kojem su naši domovi roba na tržištu već da stanovanje mora konačno postati društvena briga!

Kampanju Stanovanje za sve u Hrvatskoj vodi Pravo na grad, a podržavaju je

Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju,
Centar za mirovne studije,
Društvo arhitekata Istre DAI/SAI,
Društvo arhitekata Rijeke DAR,
Društvo arhitekata Zagreba,
Inicijativa Srđ je naš!,
Institut za političku ekologiju,
Kuća ljudskih prava,
Mreža mladih Hrvatske,
Savez udruga Operacija grad,
Platforma Doma mladih,
Pravo na grad,
Sindikat obrazovanja, medija i kulture,
Udruga hrvatskih arhitekata UHA,
Udruga MoSt,
Zelena akcija
Zelena Istra

 

Izvor: Pravo na grad

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close