SPORNE ZABRANE: Predsjedničinom oku smetala je Titova bista, uhu ne smeta ustaški pozdrav

„Očekujem od hrvatskih političkih struktura da učine nešto i da zaštite mene kao hrvatskog građanina koji želi raditi u europskim državama te da zaštite moju publiku koja se želi okupljati oko moje glazbe. Volio bih da hrvatski političare objasne prihvaćaju li tezu da smo mi nacisti, fašisti i da širimo mržnju. Neka se hrvatskoj javnosti […]

„Očekujem od hrvatskih političkih struktura da učine nešto i da zaštite mene kao hrvatskog građanina koji želi raditi u europskim državama te da zaštite moju publiku koja se želi okupljati oko moje glazbe. Volio bih da hrvatski političare objasne prihvaćaju li tezu da smo mi nacisti, fašisti i da širimo mržnju. Neka se hrvatskoj javnosti obrate i objasne je li to točno“, prozvao je Marko Perković Thompson u srijedu hrvatsku vlast, nakon što su mu slovenske vlasti zabranile održavanje koncerta, koji je trebao biti prvi njegov nastup u Sloveniji. Slovenska policija procijenila je da bi „Thompsona mogli doći slušati njegovi obožavatelji iz Hrvatske, a neki od njih su radikalni“, što je procijenjeno kao previsoki rizik. Istina, prilično neprofesionalno, ako uzmemo u obzir da u Mariboru često gostuju dokazani radikali Bora Đorđević i Ceca, a i s obzirom na to da je organizator koncerta ishodio sve potrebne dozvole još prije dva i pol mjeseca, te da je obično upravo na organizatoru odgovornost da se tijekom koncerta osigura red i mir. Problem se, na primjer, vjerojatno mogao riješiti i postavljanjem dodatnih sigurnosnih zahtjeva pred organizatora. Rizik za slovensku policiju odnosi se tu, prije svega, na realnu mogućnost sukoba ludi koji dođu na koncert s prosvjednicima protiv koncerta, no ni on nije nužno takav da bi se zabranila – umjetnost.

Ipak, glazba Marka Perkovića Thompsona odavno nije samo to, odnosno odavno je postala prvenstveno političko i civilizacijsko pitanje, i nema nikakve sumnje da je u podlozi zabrane koncerta i taj element. Naime, zabranu koncerta je još prije mjesec dana predložio mariborski gradonačelnik Andrej Fištravec, ustvrdivši da u tom gradu nema mjesta ikonografiji koja izaziva podjele i potiče „fašizam“, a neke su udruge i prikupljale potpise za otkazivanje koncerta. U sličnom tonu na to su se osvrnuli i predsjednik Slovenije Borut Pahor, premijer Miro Cerar te predsjednik parlamenta Milan Brglez. Na koncu, Thompsonov koncert ne izaziva probleme samo u Sloveniji, nego i u Hrvatskoj, među ostalim zbog ustaškog pozdrava koji je dio jednog od njegovih najvećih hitova, ali i ustaškog znakovlja i znakovito podignute desne ruke koja je često dio folklora na koncertima. Marko Perković Thompson nikada se od toga nije ogradio, nikada osudio simbole ustaške države, već takvo ponašanje na svojim koncertima zapravo potiče i na tome gradi image i slavu. Dovoljno je samo prisjetiti se koncerta koji je održao lani, u kolovozu, povodom proslave Dana državnosti u Kninu, na kojemu mu je kninska policija nakon koncerta uručila prekršajnu prijavu. Prema službenoj bilješci, dana 5. kolovoza 2016. u 23.45 sati u Kninu, na stadionu NK Dinara, prilikom održavanja koncerta povodom proslave Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, „isti je glasno pjevao ‘Za dom spremni!’, čime je počinio prekršaj iz čl. 5. Zakona o prekršajima protiv DRH-a“, piše u prijavi koju je pjevač odbio potpisati. Njegov menadžer poslije koncerta je na službenoj Facebook stranici odgovorio kako je „cijeloj javnosti jasno da je Thompson pjevao pjesmu ‘Bojna Čavoglave’, koja u svom dijelu ima sporni stih“ te kako „logika nalaže, glasno, jer koliko je nama poznato ne postoji tiho pjevanje“. Menadžerska logika poziva se i na to da pjesma nije zabranjena, pa – ako već nije – gdje je problem u tome da se pjeva…

Istina je, na žalost, da pjesma u tom obliku, s tim početnim stihom, nije zabranjena. Na žalost, ni hrvatske se vlasti do sada nisu ozbiljno ogradile od poruka koje prate tu Thompsonovu pjesmu, a onda i njegov opus u cjelini. Ona SDP-ova uvijek se kalkulantski povlačila od toga da se jasno odredi i tako pošalje poruku ne Thompsonu, nego onom dijelu društva koji još uvijek misli da je uzdignuta ruka i ustaški poklič zaista znak domoljublja. Sve HDZ-ove vlasti, s druge strane, drže se prema tome kao da imaju problem s kolektivnom gluhoćom. Štoviše, ne samo da se ne ograđuju od poruka i atmosfere s Thompsonovih koncerata, nego ga neki ističu kao omiljenog obiteljskog pjevača, i to cijeloj obitelji.

„Obožavam slušati Thompsona, a slušala sam ga često u automobilu s djecom dok su bila mala“, kazala je tako lani predsjednica Kolinda Grabar Kitarović u vrijeme slične javne rasprave, te dodala kako ju je Thompsonova pjesma „Lijepa li si“, dok je radila u inozemstvu, uvijek podsjećala na domovinu. I nikada se službeno nije odredila prema onom dijelu njegovog opusa koji je sve samo ne umjetnost, ili – da budemo precizni – prema ustaškome pozdravu na početku pjesme.

Posebno je zastrašujuće to što je Predsjednica države, koja uredno prešuti puno važnije društveno političke događaje u zemlji i oglašava se tek kada se priča na neki način rasplete (na primjer, do sada nije ozbiljno ni zinula vezano uz slučaj Agrokor, dugo vremena je šutjela vezano uz detalje putovanja u SAD, šuti o tome kupuje li ili dobiva na poklon skupe dizajnerske haljine i kapute u kojima šeta po svijetu…) , odmah nazvala slovenskog kolegu i prenijela mu kako smatra „da je glazba tu da spaja ljude, a da su zabrane kontraproduktivne“. Kao da je riječ o zabrani da se održi komemoracija nedavno preminulom šansonijeru Zvonku Špišiću, čiju je zabranu tražila udruga biciklista Slovenije, jer je uvrijedio Perin bicikl, a ne o pjevaču koji svoju karijeru gradi podizanjem ruke da pokaže dokle su narasli kukuruzi. Žalosno je, zapravo, što ni ona, čini se, u dijelu Thompsonova izričaja ne primjećuje ništa sporno i kako očekuje da bi nas ta vrsta nadriumjetnosti (da budemo blagi), trebala spajati.

Zabrane, bez sumnje, nisu dobre i najčešće djeluju kontraproduktivno, pogotovo kad je riječ o pjevaču na čije koncerte dolazi veliki broj ljudi. Privatno, Predsjednica države doista može raditi što hoće, pa čak i uživati u rođendanskoj proslavi koju joj pripremi lik poznat po tome da je ogolio račune Dinama, te po tome da se u javnosti uz tamburaše skida do gaća i zadijeva im eure za žice. No, kao Predsjednica svih građana Hrvatske, koja je micanjem Titove biste na početku svoga mandata navodno htjela poslati poruku osude za zločine Titovog režima, javno bi doista trebala pokazati nešto više glazbenog ukusa. I odgovornosti.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close