SPAŠAVANJE TAJKUNA TODORIĆA: Banke preuzimaju Agrokor, država na klupi za rezerve

Konzorcij šest banaka (Sberbank, VTB, Privredna, Reiffeisen, Zagrebačka i Erste bank) se usuglasio – uvode moratorij na sve obveze Agrokora spram njih dok traje oporavak grupacije, kojoj će za tekuću likvidnost (plaćanje dobavljača i dr. neizbježno) odobriti novi kredit. Naravno, poslovanje će voditi i sve nadzirati nova uprava, s glavnim menadžerom te voditeljima financija i […]

Konzorcij šest banaka (Sberbank, VTB, Privredna, Reiffeisen, Zagrebačka i Erste bank) se usuglasio – uvode moratorij na sve obveze Agrokora spram njih dok traje oporavak grupacije, kojoj će za tekuću likvidnost (plaćanje dobavljača i dr. neizbježno) odobriti novi kredit. Naravno, poslovanje će voditi i sve nadzirati nova uprava, s glavnim menadžerom te voditeljima financija i maloprodaje koje će oni imenovati. Ostaje nejasnim hoće li itko u ime države u tomu imati i kakvu ulogu, jer je HBOR kreditirao Agrokor s 380 milijuna kuna, a računa s oko 3 milijarde poreznih kuna pa je također veliki vjerovnik.

Lex Agrokor kao stroži stečajni zakon!

Tako Zakon o sistemskim tvrtkama, u javnosti prepoznat i kao “Lex Agrokor”, ma koliko to premijer Andrej Plenković i ministrica gospodarstva Martina Dalić nevješto negirali, koji je Vlada pustila u hitnu proceduru, zasad ostaje u rezervi. Jer, vrijedi za tvrtke s 5.000 (isprva 8.000) zaposlenih i dugom od 7,5 milijardi kuna, kakvih je u Hrvatskoj desetak, uglavnom državnih. U osnovi riječ je zapravo o strožoj inačici stečajnog postupka, pod kontrolom suda, koji na prijedlog Vlade imenuje izvanrednog povjerenika, “stečajnog upravitelja”, kojeg i nadzire. Uvodi se i savjetodavno tijelo te vjerovničko vijeće. Za oporavka (do 15 mjeseci) protivu dužnika nema sudskih parnica, ovrha, upravnih i postupaka osiguranja. Povjerenik ne raspolaže s nekretninama, dionicama i udjelima vrjednijim od 3,5 milijuna kuna bez vjerovničkog vijeća. A na njegov prijedlog sud ovaj postupak može prevesti u redovan stečaj.

Agrokor pred dnevnim rasulom

Posljednji radni dan u tjednu bio je za Agrokor, sve vjerovnike i Vladu poprilično turbulentan. Jer, nakon što je potpredsjednik Sberbank Josif Solovjev optužio upravu Agrokora za lažiranje financijskih izvješća, a agencije mu iznova snizile kreditni rejting, obveznice PIK kredita za Mercator u jednom su trenutku pale na 20-ak posto nominale, a na burzi su padale čak i dionice Leda ili Jamnice. Potom je Orbico, na saznanje da Agrokor ne kontrolira ni plaćanja, u prisilnu naplatu pustio zadužnicu od 12 milijuna kuna, slijedili su ga još neki dobavljači pa su, jedna za drugom, padale i blokade računa Agrokora, Belja, Jamnice, Leda, Tiska, PIK Vinkovci, na kraju i Konzuma. Ostaje vidjeti koliko je uistinu spremno odustati od ovrhe, što je nakon sastanka s bankarima najavio član uprave Francka Josip Budimir, čekati potraživanja u postupku restrukturiranja nakon nove tranše kredita.

Što će o(p)stati od Todorićeva carstva?

Kolikogod jasno i razumljivo bilo da bankari i ini vjerovnici neće potapati Agrokor, nego ga spašavati rad svojih potraživanja, ipak smo pred razdobljem velikih nepoznanica. Todorićeva uprava će biti samo u funkciji informatora vjerovničkom menadžmentu, no oni se zasad ne izjašnjavaju o vlasničkoj ili poslovnoj strukturi ni tijekom ni nakon oporavka pa ni o sudbini najvećega krivca za krah Agrokora – Gazde Ivice Todorića. No, i bez toga, nije baš neka posebna mudrost zaključiti kako će kompanija usput ostati ne samo bez neprofitnoga balasta, već lako moguće i bez nekih “zlatnih koka” poput Jamnice ili Leda, ako tekuće poslovanje ne bude omogućilo brzi oporavak. Neizbježna posljedica zasigurno je osjetna redukcija broja zaposlenih, jer duboko restrukturiranje ne počiva na pretjeranoj socijalnoj osjetljivosti.

Zaboravili na Gazdinu osobnu odgovornost?

O svemu tomu ovisit će i raspoloženje u stručnoj, ali i najširoj pučkoj javnosti, glede uzroka i posljedica, pa i krivaca za krah “Agrokora”. Nipošto slučajno, kamoli bezazleno, pitanja su to na koja bismo morali dobiti odgovore. Jer, nakon gorkih iskustava iz pretvorbe i privatizacije koja se pretvorila u grabež (Kutle, Gucić i mnogi drugi), dovesti pred bankrot najjaču kompaniju regije nije obični poslovni promašaj. Jer, uz 60.000 zaposlenih u Agrokoru (40.000 u Hrvatskoj), njegovo je posrnuće ozbiljno uzdrmalo i sudbinu brojnih velikih i tisuća malih dobavljača (OPG) u kojima je, procjenjuje se, još oko 160.000 zaposlenih. Svim otegotnim okolnostima usprkos – preskupi krediti, snažna konkurencija (poglavito u maloprodaji nakon EU sankcija Rusiji) – nisu gotovo nikakvo opravdanje, jer Todorić i njegov menadžment su to znali, očigledno ne i dovoljno respektirali. Ključno greškom pripisuju mu megalomansko, nerijetko nerazumno pa i bahato sirenje, bez ekonomskog opravdanja. S preuzimanjem Mercatora, što je jedan od njegovih vjerovnika Branko Roglić (Orbico) još u startu proglasio mlinskim kamenom oko vrata (“od dvije trule ne možeš stvoriti jednu zdravu jabuku”).
Stoga i ne čudi kad se u javnosti često pita može li i hoće li itko iz nadležnih institucija pokrenuti i pitanje osobne odgovornosti pa i mogućih sankcija za Gazdu Todorića. Uključivši, naravno, i pozamašnu obiteljsku ili dvojnu imovinu, onu koja ako se i vodi na Agrokor, koristi obitelj (Kulmerovi dvori, helikopter, jahta, bogati vozni park, koncesija na otok …) i milijune (milijarde?) na “zaštićenim” računima, o kojima se spekulira. Ako, naime, mnogi od sirotinje završe u zatvoru ili bez kuća ostaju zbog neplaćenih režija ili podužeg kašnjenja u otplati kredita, onda ni ova pitanja o Todoriću, u državi “na papiru” jednakih građana, nisu plod jala ili zavisti. K svemu, Gazda je navrijeme skinuo sve hipoteke s obiteljske imovine (slučajno?)

Je li i Z. Marić baš apsolutno čist?

I, ma koliko se trudio, nerijetko neuvjerljivo, svake odgovornosti, makar samo moralne, teško da se može oprati ministar financija Zdravko Marić. Prije Agrokora bio je i državnoj upravi, i to baš u Ministarstvu financija, kojemu je otprije godinu i nešto i na čelu, pa je mogao (morao?) znati kako funkcionira i nedodirljivo Todorićevo carstvo. Potom je četiri godine u Agrokoru bio izvršni direktor, ali, kako sam kaže, ne izravno u financijskom sektoru, nego za strategiju i tržišta kapitala. A na osnovu čega je donosio prijedloge/odluke o razvoju (Mercator ili kreditiranju ako ne financijskih izvješća, kojima, rad osobne sigurnosti, valjda nije naslijepo vjerovao. Na koncu, Agrokor zasigurno nije pao preko noći, zarad naglašenog kreditiranja spram niskih vlastitih izvora kapitala po žici je plesao godinama, nije valjda da financijaš njegova kalibra u tomu nije vidio što mu se sprema!

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close